Predsjednički izbori u Jemenu: Na glasačkom listiću samo jedan kandidat
Foto: AFP
DEMOKRACIJA je, barem teoretski, stigla u Jemen. U toj bliskoistočnoj državi birači su na predsjedničkim izborima održanim u utorak svoj glas mogli dati samo jednom kandidatu.
Jedini kandidat za predsjednika je Abdurabu Mansur Hadi, bivši potpredsjednik u administraciji dugogodišnjeg vlada Alija Abdullaha Saleha. Hadi je preuzeo vlast kada je Saleh u studenom odstupio nakon prosvjeda koji su mjesecima potresali Jemen.
"Ovo je prvi put da građani Jemena sami biraju vođu, bez utjecaja političkih stranaka. Ovo su narodni izbori. Zato smo optimistični da će se situacija poboljšati", izjavio je za CNN Mohammed al-Rowdy, zaposlenik ministarstva unutarnjih poslova.
Iako o rezultatima izbora nije bilo dvojbe, nezavisni promatrači javili su da je odaziv bio veći od očekivanog. Veleposlanica EU u Jemenu Michele Cervone d'Urso posebno je istaknula da je na izbore izašao velik broj žena.
"Prva znanstvenica" EU: Ne postoji ni jedan dokaz da je GMO hrana opasna
Ilustracija: AFP
U PRVOM intervju od kada je preuzela ulogu "prve znanstvenice EU" molekularna biologinja Anne Glover stala je u obranu genetski modificiranih organizama rekavši kako se rasprava o toj temi u Europi vodi emocijama, a ne znanstvenim dokazima.
Bivša glavna znanstvena savjetnica u Škotskoj tvrdi da su genetski modificirani organizmi bili ključni u njezinim istraživanjima u kojima je pokušala shvatiti "kako funkcioniraju biološki sustavi i okoliš". "Vidim i da se dogodila revolucija u našem shvaćanju zdravlja i bolesti. Do toga znanja smo došli kroz korištenje genetskih modifikacija, što je sjajna stvar", kazala je Glover i dodala kako su Europljani uznemire kada se spominje korištenje genetski modificiranih usjeva ili životinja, piše Public Service Europe.
"Ni jedan dokaz ne potvrđuje rizike vezane uz GMO"
"Zabrinuta sam zbog toga zato što ne vidim niti jedan dokaz koji potvrđuje rizike vezane uz GMO", rekla je Glover. Čak naprotiv, ona ističe kako u Sjevernoj Americi već 15 godina uzgajaju i jedu genetski modificiranu hranu. "Ne vidim kakav je negativan učinak u tom vremenu to imalo", kaže prva znanstvena savjetnica u EU te dodaje kako nikada ne bi ljudima rekla da nema rizika u hranjenju genetski modificiranom hranom.
"Postoji rizik bilo što da jedete. Postoje rizici povezani sa konvencionalnom prehranom, organskom hranom i bilo kojim drugim oblikom poljoprivrede", tvrdi Glover te dodaje kako će se kao znanstvena savjetnica za politike Europske komisije zalagati da se ukinu neke zabrane povezane sa GMO-om.
"Radimo u kapitalističkom sustavu"
"Pogledajmo dokaze vezane uz GMO. Kao što vidimo, oni ne podupiru zabrane u ovom području. Ljudi bi mogli reći da samo velike kompanije zarađuju na tome, no ja si ne mogu pomoći, a da ne mislim kako je to njihov posao. Radimo u kapitalističkom sustavu pa energetske kompanije zarađuju novac i transportne kompanije zarađuju novac. Kao i poljoprivredne kompanije", objasnila je svoj stav Glover te dodala kako bi željela bolju raspravu o GM temeljenu na dokazima, umjesto na emocijama.
Smatra kako bi Europa zbog zabrana GM-a mogla postati nekonkurentna. "Moramo ozbiljno razmišljati o genetski modificiranom sjemenu kao dijelu borbe protiv klimatskih promjena i potrebe da se nahrane svi ljudi u svijetu", rekla je "prva znanstvenica EU". "Vrlo malo hrane koju jedemo danas je prirodno", zaključila je Glover.
Amerikanac ostavio upaljen automobil ispred trgovine, njegov usnuli sinčić prespavao krađu vozila
Foto: Ilustracija
POLICIJA iz američke savezne države New York priopćila je kako je šestogodišnjak prespavao pljačku automobila kojeg je njegov otac ostavio upaljenog ispred trgovine, piše agencija AP.
Priopćeno je kako je 26-godišnji muškarac iz Irondequoita u subotu ostavio automobil upaljen dok je nakratko otrčao u trgovinu da kupi sok. Dok je bio u trgovini netko je uskočio u njegov automobil i odveo se ne znajući da dječak spava na stražnjem sjedalu.
Automobil je pronađen nakon pola sata, dječak je neozlijeđen i prespavao je čitav događaj. Nesavjestan otac dobio je prijavu zbog ugrožavanja dobrobiti djeteta.
Video - Kao da je Franco još živ: Španjolska policija brutalno pendrečila studente u Valenciji
Foto: AFP
ULICE Valencije jučer su crvenile kao što se nikad prije nisu crvenile. Ne, nije se čuvani festival borbe rajčicama La Tomatina preselio u grad iz obližnjeg Bunola. Ulice Valencije crvenile su se od krvi lokalnih studenata i srama onih koji su se na najbrutalniji mogući način za to pobrinuli.
Mirne demonstracije španjolskih studenata protiv rezova u obrazovanju jučer su u Valenciji ušle u svoj četvrti dan, ali ovog se kobnog ponedjeljka nije sve mirno završilo. Šef lokalne policije Antonio Moreno za to se pobrinuo poslavši hordu naoružanih specijalaca koje je doslovno poslao u lov na studente. Ako mislite da pretjerujemo u opisima, pogledajte snimke, jer one govore više od hiljadu riječi.
Sve je podsjećalo na Pamplonu, samo su bikovi bili plavi
Fotografije i snimke s mjesta događaja pokazuju mlade ljude krvavih lica i razbijenih glava i policiju koja mlati sve pred sobom. Slične scene gomile ljudi koja panično trči ulicama dosad su u Španjolskoj bile rezervirane za Pamplonu, samo što su mladiće i djevojke ovog puta umjesto razjarenih bikova jurili još razjareniji specijalci u punoj ratnoj spremi.
Španjolski list El Pais navodi kako su na studente ispaljivani i gumeni meci. List navodi da službene brojke govore o najmanje 26 uhapšenih, među kojima je i nekoliko maloljetnika. Prijavljeno je samo 17 ozlijeđenih, ali je stvarni broj vjerojatno puno veći.
Nema milosti za neprijatelje
Da ugođaj "Francove Španjolske" bude potpun, pobrinuo se ministar unutrašnjih poslova Jorge Fernandez Diaz, koji je kazao kako je pojedini policajac možda malo i pretjerao u primjeni sile, ali uz naznaku kako" policija mora reagirati na ekscese".
Pritom je još i stao u obranu već spomenutog šefa policije Morena, koji je izazvao sablazan kada je na pitanje o broju policajaca koje je poslao na ulice odgovorio tvrdnjom da "tu informaciju neće dijeliti s neprijateljima". Uz naznaku kako "velika studentska agresija zahtjeva proporcionalni odgovor".
"Ma to se on nespretno izrazio. Ljudski je griješiti. ja razumijem što je želio reći, ali nije se najsretnije izrazio", imao je razumijevanja za Morena ministar Diaz, prenosi El Pais.
Pendrek lomi kosti, ali ne i duh
Na kraju valja napomenuti kako su policijski pendreci možda i slomili koju studentsku kost, ali ne i njihov duh, čemu svjedoči činjenica da su nakon krvavog jutra u Valenciji navečer ponovno izašli na ulice i u znak prosvjeda okružili zgradu sveučilišta. Jučer su možda izgubili bitku, ali njihova borba svejedno se nastavlja.
Ovo ne žele da znate: Island izašao iz krize štiteći svoje građane, a ne banke!
Foto: Ilustracija
ORGANIZACIJA za ekonomsku suradnju i razvoj procjenjuje kako će islandska ekonomija ove godine prerasti područje eurozone, a mjere koje je Island proveo kako bi se oporavio od duboke financijske krize u kojoj se našao 2008. godine pokazale su se uspješnima, piše Bloomberg.
Rejtinška agencija Fitch Islandu je podigla rejting, te ta otočka zemlja nakon statusa "smeća" i vanjskog duga od 50 milijardi eura sada ima stabilnu prognozu. 2011. Island je ostvario rast BDP-a od 2.9 posto, iako bi ove godine mogao pasti na i dalje zadovoljavajućih 2.4 posto. Sam deficit proračuna je sa 6.5 posto iz 2009. prošle godine smanjen na samo 0.5 posto, a ove se godine očekuje suficit, piše Bloomberg.
Potrebe građana ispred potreba banaka i tržišta
Islandskim pristupom rješavanju financijskog sloma potrebe građana u svakom su pogledu stavljene ispred potreba tržišta i banaka. Sporazumom između vlade i banaka domaćinstvima se pomoglo opraštanjem dugova, time da se dug opraštao onim domaćinstvima kojima je iznos premašivao 110 posto ukupne imovine.
Također, tamošnji je Vrhovni sud u lipnju 2010. odlučio da su krediti s valutnim klauzulama nezakoniti, tako da građani više nisu morali pokrivati gubitke domaće valute. Od kraja 2008. islandske su banke oprostile zajmove u iznosu od 13 posto ukupne domaće proizvodnje, čime se teret dugovanja olakšao za više od četvrtine građana.
Stoga, Islanđani koji su 2009.parlament gađali kamenjem zahtijevajući da politički vođe i bankari preuzmu odgovornost za ekonomski i financijski kolaps zemlje sada zadovoljno ubiru plodove svoje ljutnje, jednako kao i rezultate negativnog izlgasavanja referenduma o pomaganju propalih banaka s 85 milijardi dolara.
"Ako su domaćinstva nelikvidna, banke to, bez obzira na svoje interese, trebaju prihvatiti"
Lars Christensen iz Danske Bank u Kopenhagenu A/S rekao je kako je Island, o tome što je potrebno i što učiniti u krizi, slijedio upute iz priručnika, a s time bi se trebao složiti svaki ekonomist, te je komentirajući poteze islandske vlade dodao i kako banke, bez obzira na svoje interese, jednostavno moraju prihvatiti nelikvidnost domaćinstava.
Većina Islanđana ne želi u EU
Uz mjere kojima je pomognuto građanima islandske će vlasti podići optužnice protiv svih odgovornih za rizično poslovanje, pa bi se tak pred sudom moglo naći čak 90 osoba, a više od 200 osoba, uključujući i rukovoditelje tri najveće islandske banke suočit će se s kaznenim prijavama.
Pod istragom će se naći i bivši premijer Geir Haarde. Parlament još uvijek nije odlučio hoće li ustrajati u optužnici koja je zbog njegove uloge u krizi protiv njega podignuta prije tri godine.
U međuvremenu provedene ankete pokazuju kako većina Islanđana ne želi ulazak u europsku uniju u kojoj dužnička kriza traje već treću godinu, i ne nazire joj se kraj.
"Ionako se ništa ne može napraviti." Ovi klinci nisu tako mislili.
U VREMENIMA kada većina odraslih građana iz dana u dan postaje sve svjesnija da je borba s politikom i vlastima jedno veliko jurišanje na vjetrenjače, na koje nema smisla trošiti ni vrijeme ni živce, iz Banja Luke nam dolazi jedan primjer koji vraća vjeru u društvo. U društvo i "svijet" u kojem vrijedi živjeti i za kojeg se vrijedi boriti.
Bilo bi lako još dodati i svijet kojeg želimo izgraditi i ostaviti našoj djeci, ali s obzirom na vrijeme i prostor u kojima živimo, koji su lišeni svake logike zdravog razuma i u kojima se izvrnulo sve što se izvrgnuti moglo, to ovog puta nije moguće reći. Ne, ovog puta govorimo o svijetu kojeg su naša djeca izborila sama za sebe. I sve nas.
Betonizacija je nužna, jer Banja Luka napokon postaje grad
A skupina djece iz banjalučkog kvarta Centar 1 nije promijenila čitav svijet, ali je promijenila svoj mali svijet, svoj mikrokozmos kojeg su im "veliki" željeli oduzeti. Priča, u kratkim crtama, ide ovako.
Kako nam je opisala aktivistica Vesna Malešević iz udruženja UNSA GETO, "nestanak i uništenje gradskih kvartova, privatizacija industrijskog i vojnog zemljišta, nelegalna gradnja i sječa drveća" postali su banjalučka svakodnevnica, u režiji lokalnih vlasti koje to opravdavaju činjenicom da "Banja Luka napokon postaje grad".
Kada djeca kažu "Ne!"
U projektu masovne betonizacije na red je došao i banjalučki kvart Centar 1, točnije improvizirano dječje igralište "Građevina", koje je trebalo biti pretvoreno u parking. A Građevina, među djecom poznatija kao "Građa" ili "Građiš", mjesto je gdje su se desetljećima igrale mlađe generacije ulica Sime Šolaje i Vase Pelagića. Makar Građiš ne nalikuje na igrališta iz slikovnica, sa zelenilom i ljuljačkama, to je jedino igralište kojeg imaju. I nisu ga mislili samo tako predati.
U rujnu prošle godine, sve je bilo spremno za "poravnanje" i bageri su već krenuli na teren, ali je za gradonačelnika Davidovića i njegovu administraciju ubrzo uslijedio hladan tuš. Djeca iz ulica Sime Šolaje i Vase Pelagića kazala su odlučno "Ne!".
Ne damo Građiš!
Hrabri mališani prvo su postavili improvizirane barikade, kako bi mehanizaciji spriječili pristup igralištu. Kada su bageri uklonili nejake prepreke, mališani su radnike i strojeve, kako su sami priznali, gađali jajima i rajčicama.
A onda su i djeca izvukla "tešku artiljeriju". Grupa dječaka i djevojčica u dobi od pet do 12 godina danju su sjedili ispred bagera, vičući "Ne damo Građiš!", a noću rasipali građevinski materijal. Oni nisu htjeli parking, nego pravo igralište. Djeca su ubrzo dobila i potporu svojih roditelja i ostalih stanara u ulici, koji su im se pridružili u mirnom prosvjedu poezijom i crtežima.
Pregovarali s gradonačelnikom i izborili novo igralište
Tako su hrabra djeca iz ulica Sime Šolaje i Vase Pelagića počela borbu. Oni su je i vodili, pregovarali s gradonačelnikom i postigla dogovor. Na kraju se zaista odustalo od gradnje parkinga, a umjesto toga pokrenuta je gradnja pravog i boljeg igrališta. A da zaista znaju što hoće, ova djeca su pokazala odbijanjem prvog idejnog plana, jer nije zadovoljavao njihove prohtjeve.
Lekcija za svih nas
Kao što je već rečeno, djeca iz banjalučkog kvarta nisu promijenila čitav svijet, ali su sačuvala svoj mali dio svijeta. I što je još važnije, svih nas su naučila važnu lekciju. Lekciju da opravdanje "ionako se ništa ne može promijeniti" naprosto ne prolazi. Ako su srce i volja na pravom mjestu, onda svaka borba ima smisla.
Djeca od pet godina nisu se predala, već su se pobrinula i izborila za sebe i svoja prava. Ekipa iz Sime Šolaje i Vase Pelagića sad čeka proljeće i prve radove na pravom igralištu. A vi? Hoćete li još uvijek čekati ili ćete podići glas i boriti se za ono što vam pripada?
Grčkoj odobren drugi bailout: Privremeni spas zapravo je prolongiranje agonije i to svi znaju
Foto: AFP
MINISTRI financija eurozone noćas su definitivno potvrdili drugi bailout za Grčku, koji će privremeno ublažiti njihove financijske muke i otkloniti opasnost bankrota, ali će zemlju pretvoriti u poligona za testiranje dosad neviđenih mjera štednje.
Nakon 13-satnih pregovora, dužnosnici eurozone potvrdili su da su ministri finalizirali mjere uz pomoć kojih će se grčki dug smanjiti na 120,5 posto BDP do 2020. godine, što je neznatna korekcija u odnosu na originalnu metu od 120 posto BDP-a.
Zeleno svjetlo za isplatu 130 milijardi eura teškog paketa "spasa", uz kojeg su vezani brojni striktni uvjeti, trebalo bi značiti i podvlačenje crte na period višemjesečne neizvjesnosti koja je poljuljala eurozonu.
Privatni vjerovnici pristali na još veći otpis
Iako se prošlih dana pojavila informacija kako je, unatoč eventualnom odobrenju bailouta, i dalje prisutna rupa od nekoliko milijardi dolara što bi značilo da Grci ne mogu dohvatiti željenih 120 posto već 129 posto u najboljem slučaju, ona je "pokrpana" pristankom privatnih vjerovnika duga na još veći otpis duga. Svoj doprinos dala je i ECb, koja će se odreći profita koje je zaradila na grčkim obveznicama i proslijediti ih nacionalnim centralnim bankama, koje bi ih onda opet na neki način trebale kanallizirati u Grčku
"Postigli smo dalekosežan dogovor o novom grčkom programu i ulozi privatnog sektora što će dovesti do značajnog smanjenja duga za Grčku, ali će i popločati put prema dosad neviđenom načinu službenog financiranja", kazao je predsjednik Eurogrupe Jean-Claude Juncker nakon što je postignut dogovor, prenosi Reuters.
"Grčka bi sad trebala imati dovoljno prostora da opet postane konkurentna"
"Eurogrupa je u potpunosti svjesna značajnih napora koje su građani Grčke već poduzeli. Međutim, dodatni napori svih dijelova grčkog društva su potrebni kako bi se ekonomija vratila na put održivog rasta", dodao je Juncker.
Šefica MMF-a, Christine Lagarde, koja je također sudjelovala na sastanku koji se odužio do 5 ujutro, kazala je kako bi "sporazum Grčkoj trebao pružiti dovoljno manevarskog prostora da ponovno povrati konkurentnost".
"Nije pretjerano reći kako je danas povijesni dan za grčku ekonomiju", komentirao je odobravanje kredita grčki premijer Lucas Papademos.
Euro ojačao, dionički indeksi mirni
Euro je nakon ovih vijesti odmah porastao za 0,5 posto u odnosu na dolar i tako nadoknadio gubitke koje je pretrpio dok se vijest iz Bruxellesa čekala. Međutim, burze nisu tako oduševljeno reagirale na vijesti o dogovoru, pa su dionički indeksi ostali manje više nepromijenjeni. Kako su objasnili analitičari, vijest je bila očekivana, a sumnja je i dalje ostala prisutna. Mnogi, naime, misle kako je ovo rješenje samo odgađanje još dubljeg i ozbiljnijeg bankrota Grčke.
Sumnje ostaju
Takvo mišljenje prošlih je dana nudio i njemački ministar financija Wolfgang Schauble, koji je dojma da nije upitno hoće li Grčka bankrotirati, već kad. Kao najveći problem predstavljena je politička dimenzija "grčke tragedije", odnosno pitanje u kojoj se mjeri EU može osloniti na grčke političare i vjerovati im da će se dogovorene mjere provoditi i nakon izbora u travnju.
Iako su vođe najvećih stranaka na kraju dali pismene garancije da će se držati dogovora, sumnja još uvijek ostaje, jer su ulice Grčke trajno uzavrele, a pitanje je koja se vlada može dugoročno nositi s takvim izazovom. Međutim, najveći problem zapravo je čisto ekonomske prirode.
Grčka se na ovaj način jednostavno ne može izvući iz rupe i to svi znaju
I sam Schauble smatra da, čak i ako će se Grci držati dogovora, to vjerojatno neće biti dovoljno, jer nijedna vlada ne može implementirati tako teške mjere. Osim toga, jasno je kako opći pristup pri rješavanju grčkog problema, fokusiran isključivo na rezanja i štednju, u sebi sadrži jednu fundamentalnu falingu. A ta je da Grčka na ovaj način ne može pokrenuti ekonomiju i generirati stabilan rast, što znači da će dugoročno opet više gubiti nego zarađivati, a kamate će, bez obzira na otpis dijela duga, ukupni dug samo činiti većim.
Tako nešto sugerira i analiza Troike koja je procurila, a koja sugerira da je ovaj program tako ranjiv i osjetljiv da bi ga i najmanja turbulencija mogla srušiti kao kulu od karata.
"Grčke vlasti vjerojatno neće biti sposobne provesti strukturalne reforme i pomake u politici ono brzinom koja je predviđena u našem osnovnom scenariju", stoji u dokumentu u kojem se navodi i kako će veliki problem predstavljati nagovaranje sindikata da prihvate nove uvjete "fleksibilnosti plaća", kao i otpor starih igrača novoj liberalizaciji tržišta.
Grčka će ubrzo trebati novi bailout
U opisu crnog scenarija još se spominju i recesija, neučinkovita birokracija i visoka nezaposlenost, koji sugeriraju da će "Grčka imati još manje šanse da se učinkovito vrati na tržište u narednim godinama". "Projekcija vraćanja duga vrlo je osjetljiva na svaku moguću odgodu u provođenju programa, što u pitanje dovodi njegovu održivost", stoji u internom izvješću EU-a i MMF-a.
Slično smatra i ekonomist Sony Kapoor iz think tanka Re-Define: "Sudeći po svemu što smo danas vidjeli, gotovo je sigurno da će Grčka ubrzo trebati još jedan bailout".
