ARHIVA

France Presse tužbom traži od Googlea 17.5 milijuna dolara

FRANCUSKA novinska agencija France Presse (AFP) podigla je u tužbu protiv Internet giganta Googlea zbog kršenja tzv. copyright prava. Kako prenosI Google, AFP potražuje 17.5 milijuna dolara odštete. Nezadovoljna Googleovim neovlaštenim objavljivanjem fotografija, naslova glavnih vijesti kao i samih vijesti, te drugih novosti objavljenih iz agencije France Presse, agencija se, nakon upozorenja Googleu da prekine s kršenjem prava, odlučila na ulaganje tužbe. Poznato je da Google na svojim web stranicama objavljuje vijesti iz gotovo svih svjetskih agencija, te da su sve vijesti objavljene na Googleu linkane na originalne stranice onih izvora ili agencija koje su ih i objavile. Međutim, AFP, koji ima oko 600 pretplatnika na svoju novinsku uslugu, nije zadovoljan Googleovim načinom rada. U tužbi koju je AFP uložio u Washingtonu, agencija navodi kako internet tražilica Google otima i objavljuje njihov sadržaj potpuno besplatno, i to bez ikakvog dogovora s agencijom. Agencija navodi kako je Google ignorirao zahtjeve za prekidom objavljivanja AFP-ovog materijala. Iz Googlea poručuju kako dozvoljavaju onima koji ne žele da se njihovi sadržaji objavljuju na Google News stranicama, da budu isključeni iz projekta, međutim ističu da većina medija želi biti uključena u projekt, jer time profitiraju jednako i mediji i njihovi čitatelji.

ĆOVIĆ: POTPORA SANADERA PROTIV POLITIČKIH PROCESA HRVATIMA - TISAK

Hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović izjavio je, u ekskluzivnom intervju za bosanskohercegovačko izdanje Večernjeg lista od ponedjeljka, prvom nakon podizanja optužnice u slučaju Lijanovići, da je dobio potporu hrvatskog premijera Ive Sanadera koji se obećao "maksimalno angažirati" u obustavljanju političkih procesa koji se vode protiv njega i Hrvata u BiH. L "Moram reći da sam imao nekoliko razgovora sa službenim Zagrebom i predstavnicima izvršne vlasti. Konkretno imao sam razgovor s gospodinom Sanaderom koji mi je prenio potporu u svim danima iskušenja. Čvrsto je obećao da će se, unatoč obvezama oko EU-a, maksimalno angažirati da prestanu politički procesi protiv Hrvata u BiH kako se ne bi dogodilo da drugi legitimno izabrani hrvatski član Predsjedništva na taj način bude diskvalificiran", rekao je Čović. Dodao je kako je premijer Sanader, koji je i predsjednik HDZ-a, "u razgovorima s predsjednikom Europske pučke stranke, gospodinom Martensom to pitanje u cijelosti elaborirao". Čović u intervjuu nije jasno odgovorio hoće li se povući pred pritiscima međunarodne zajednice, ističući da će svoje konačno stajalište zauzeti nakon današnje sjednice Predsjedništva HDZ-a BiH u Mostaru. "Pošto je ovo na neki način još jedan prijelomni trenutak, kako za mene, ali i jednako tako za stranku, svi zajedno ćemo morati možda donijeti i neke teške odluke. Predsjedništvo HDZ-a ima snage i odlučnosti donijeti ispravne odluke", rekao je Čović dodajući kako će pri tome "donijeti odluku, a da ne izigram ukazano povjerenje i razočaram i izdam one koji od mene jako mnogo očekuju". Komentirajući optužnicu, podignutu i protiv braće Lijanovića, predsjednika Ustavnog suda Mate Tadića i profesora Zdravka Lučića, Čović je rekao kako se radi o gomili laži. "Radi se o dokumentu bez ijednog konkretnog elementa kaznenog djela potkrijepljenog dokazima i činjenicama. Toliko je lažnih elemenata izneseno u optužnici vezano uz moje ima da se ja i danas pitam postoji li neki drugi Dragan Čović", rekao je Čović za Večernji list BiH. Pokušaj njegove i eliminacije suca Tadića iz političkog života BiH Čović je povezao s planovima međunarodne zajednice i predstojećim ustavnim promjenama koje bi, po njegovim riječima, mogle opet biti na štetu Hrvata u BiH. "Pokušaji traženja rješenja za BiH na načelima zatiranja jednoga naroda zbog organizacijske racionalnosti BiH mogu odvući na put bez povratka. Na isti onaj put koji su već izabrali mnogi koji nisu prepoznali prespektivnost za sebe i svoju djecu u BiH", rekao je uz ostalo hrvatski član BiH Predsjedništva. (Hina) xzkre ybr

MEKSIKO: PET POGINULIH I 37 OZLIJEĐENIH U RUŠENJU MOSTA

Pet je osoba poginulo, devet nestalo, a 37 ozlijeđeno u rušenju mosta u meksičkoj državi Tabasco, izvijestio je u nedjelju glasnogovornik meksičkog Ministarstva javne sigurnosti. Most je bio drvene građe, učvršćen čeličnom užadi i bilo je predviđeno da se na njemu odjednom nalazi najviše 25 osoba, no u kritičnom trenutku bilo ih je čak 70, pa su pale u rijeku sa visine od 15 metara, kazao je glasnogovornik. (Hina) xdm ydm

PLASSNIK: VIŠE ZEMALJA TRAŽI RASPRAVU O HRVATSKOJ NA SUMMITU

Austrijska ministrica vanjskih poslova Ursula Plassnik izjavila je u ponedjeljak u Beču kako je više L zemalja članica EU zatražilo da se o početku pristupnih pregovora Hrvatske s Europskom unijom raspravlja na predstojećem sastanku na vrhu u utorak i srijedu u Bruxellesu. "Želja je različitih izaslanstava država članica Europske unije da se o početku hrvatskih pristupnih pregovora raspravlja na sastanku na vrhu", kazala je Plassnik na zajedničkoj konferenciji za novinare s austrijskim saveznim kancelarom Wolfgangom Schuessleom, održanoj uoči početka summita Europske unije. Luksemburško predsjedništvo EU u subotu je priopćilo da pitanje otvaranja pristupnih pregovora s Hrvatskom nije uvršteno u službeni dnevni red summita iako se ne može isključiti neformalna rasprava o Hrvatskoj. U svakom slučaju na summitu se neće razmatrati promjena odluke o odgodi pregovora, dodalo je predsjedništvo. "Kao što znate ministri vanjskih poslova Europske unije su prošle srijede odgodili početak pristupnih pregovora Hrvatske i Europske unije iako nije bilo suglasnosti svih ministara", kazala je šefica austrijske diplomacije. Dodala je da čim Vijeće ministara EU potvrdi potpunu suradnju Hrvatske i Haaškog tribunala, pristupni pregovori mogu početi, a to ovisi o hrvatskoj strani, tj. potpunoj suradnji s Haaškim sudom. "Naša nastojanja su da radimo zajedno i o tome ćemo razgovarati s našim partnerima", kazala je austrijska ministrica. (Hina) xspđ ybr

Slučaj Schiavo pobuđuje veliku pozornost američke javnosti

SUDBINA Terri Schiavo, žene teško oštećena mozga oko čijeg prava na smrt ili život se u Sjedinjenim Državama bije pravna i politička bitka, pobuđuje veliku pozornost američke javnosti. Američki Kongres je nakon izvanrednog nedjeljnog zasjedanja noćas izglasao zakon kojim se slučaj Schiavo prebacuje u nadležnost saveznih sudova nadajući se time spriječiti smrt žene čije je umjetno hranjenje prekinuto u petak naredbom suda savezne države Florida. Predsjednik George W. Bush potpisao je usred noći taj zakon, omogućujući tako saveznom sucu da eventualno naredi vraćanje cjevčice za umjetno hranjenje koje Schiavo održava na životu već 15 godina. Odvjetnik Schiavoinih roditelja u ponedjeljak ujutro uložio je zahtjev Saveznom sudu u Tampi da se sonda vrati i nastavi umjetno hranjenje njihove kćeri bez čega će 41-godišnja žena umrijeti u roku od tjedan ili dva. Schiavo se nalazi u trajnom vegetativnom stanju nakon što je u 26. godini pretrpjela srčani udar koji je doveo do oštećenja mozga. Njezin suprug Michael i njezini roditelji već godinama vode pravni spor oko toga treba li Schiavo nastaviti održavati na životu ili je pustiti da umre. Suprug Michael, njezin zakonski skrbnik, tvrdi da nema nade za njezin oporavak i traži da se umjetno održavanje na životu prekine. Njezini roditelji tvrde da se može oporaviti i bore se da je održe na životu unatoč nizu odluka floridskih sudova koji su podržali supruga. Američki listovi ukazuju na političku dimenziju koju je slučaj poprimio najnovijom zakonodavnom aktivnošću Kongresa i predsjednika Busha. Aktivnost Kongresa i Busha pokazuje da je slučaj Schiavo postao emotivna svrha za konzervativce koji se bore protiv pobačaja i koji ovaj slučaj smatraju dijelom šireg napora u borbi za kulturu života, kaže list. Los Angeles Times piše da američki demokrati optužuju Bushove republikance da se u tom slučaju nadaju političkim dobicima. The Washington Post piše da su Kongres, kojeg kontroliraju republikanci, i republikanski predsjednik Bush ovim zakonom ispisali novo poglavlje u emocijama nabijenoj sagi koja je podijelila obitelj Schiavo i mnoge Amerikance oko pitanja prava na smrt. The New York Times navodi da slučaj Schiavo ukazuje na novu otvorenost Amerikanaca prema pitanju kada i kako umrijeti. Mnogi na smrt bolesni Amerikanci preuzimaju aktivnu ulogu u svojoj vlastitoj smrti, neki uz pomoć svojih liječnika, a neki kroz vlastite akcije zamagljujući definiciju samoubojstva, piše list. Nema preciznih podataka o tome koliko Amerikanaca godišnje angažira pomoć svojih liječnika kako bi okončali život. Istraživanja javnoga mnijenja ukazuju da više od polovice Amerikanaca smatra samoubojstvo uz pomoć liječnika moralno prihvatljivim. U Gallupovoj anketi iz 2004., 65 posto njih smatra da bi liječnicima trebalo biti dozvoljeno da pomognu u samoubojstvu "kada oboljela osoba ima neizlječivu bolest i živi u bolovima". U Oregonu, jedinoj američkoj saveznoj državi gdje je dozvoljeno samoubojstvo uz pomoć liječnika, 280 ljudi je tu mogućnost iskoristilo u proteklih sedam godina, a 37 prošle godine. Istraživanja sugeriraju da izvan Oregona 1 posto na smrt bolesnih Amerikanaca zatraži ili ozbiljno razmišlja zatražiti "dobru smrt" (eutanaziju). (Hina) xsl ybs

Fotoreporter NIN-a poznavao većinu optuženih za Ovčaru

U NASTAVKU suđenja optuženima za ratni zločin na Ovčari 1991. godine, ubojstvo najmanje 192 zarobljenika iz vukovarske bolnice, pred vijećem Specijalnog suda za ratne zločine u Beogradu, u ponedjeljak je svjedočio fotoreporter tjednika NIN Tomislav Peternek, koji je u Vukovaru, u danima njegova pada, upoznao većinu optuženih i fotografirao ih. Peternek većinu optuženih poznaje po nadimcima, potvrdio je sudu, te posjeduje njihove fotografije, ali je izjavio da "ne želi da se zloupotrebljavaju njegove fotografije", te da neće dozvoliti uvid u njegov arhiv bez posebnog sudskog naloga. "Nije umjesno to što ste pozvali novinara da svjedoči. Poznato je da su u procesu protiv Slobodana Miloševića dva novinara odbila svjedočiti, što je podržala i svjetska novinarska organizacija. Ovoga puta došao sam dobrovoljno, a svaki idući puta možete me samo privesti", kazao je Peternek. Peternek, koji je neposredno pratio završne borbe u Vukovaru, tvrdi da u studenom 1991. godine nije čuo ni za kakav zločin u Vukovaru, a za strijeljanje ratnih zarobljenika čuo je navodno tek nakon dolaska UN-a u Vukovar i ekshumacija na Ovčari. Peternek je ipak pokazao neke svoje fotografije s izložbe "Godina četvrta", postavljene 1994. godine, na kojima se vidi kako je jedan od optuženih, Predrag Milojević zvani Kinez, spasio jedno dijete koje je bilo izloženo snajperskoj vatri. "On je za mene tada bio nacionalni heroj", objasnio je Peternek svoj tadašnji odnos prema Milojeviću, kojega optužnica uz ostalo tereti da je jednog zarobljenika svojeručno zaklao. U ponedjeljak je svjedočio i umirovljeni novinar "Politike ekspres" Branislav Preljić, koji je odmah nakon pada Vukovara tamo bio s kolegom Jovanom Dulovićem, koji je u svojem prošlogodišnjem svjedočenju teško optužio neke od optuženih za zločin. Preljić je tvrdio da je u Vukovaru tada bio u svojstvu vozača, a ne izvjestitelja, ali je potvrdio da mu je kolega Dulović jednog prijepodneva kroz suze kazao da se "dogodilo nešto strašno, da su stradali mnogi ljudi", ali da ga nije tad pitao za detalje. Suđenje se nastavlja u utorak ispitivanjem novih svjedoka koje je predložilo Specijalno tužiteljstvo za ratne zločine.

UPOZORENJE ALŽIRSKE POBUNJENIČKE SKUPINE ARAPSKIM VOĐAMA

Glavna alžirska pobunjenička skupina ( salafistički GSPC) upozorila je u ponedjeljak arapske čelnike da ih čeka osveta vlastitih naroda ako budu slušali američke i izraelske naredbe. Uoči arapskog summita u Alžiru, GSPC je na internetskoj stranici objavio priopćenje u kojem stoji da su arapski vođe otpadnici, nelegitimni i nesposobni da obnove ponos i dostojanstvo arapskog naroda. GSPC je najveći pobunjenički pokret u Alžiru koji se bori protiv vlade u građanskom ratu koji je već na izdisaju. Sukob je počeo 1992. godine nakon što je vojska poništila drugi krug izbora zbog uspjeha islamskih ekstremista u prvom krugu. Skupina vrlo rijetko izlazi u javnost s priopćenjima. U ovom posljednjem, GSPS arapske vođe naziva "izdajnicima" koji su "u tijelo nacije posadili sjeme cionističko-kršćanskog saveza". (Hina) xvk ysb