ARHIVA

Nakon pucnjave u trgovačkom centru policija blokirala američku Tacomu

POLICIJA grada Tacome, u saveznoj državi Washington, je uhapsila muškarca osumnjičenog za jučerašnju pucnjavu u trgovačkom centru Tacoma Mall. Pucnjavu je izazvao 20-godišnji Dominick Maldonado koji je iz poluautomatske puške ispalio nekoliko metaka pri čemu je lakše ranjeno petero ljudi, dok je jedna osoba nakon pucnjave u Opću bolnicu Tacoma primljena u kritičnom stanju. Prema izvješćima iz inače mirnog gradića, odmah nakon pucnjave Maldonado se zabarikadirao na jednom od trgovačkih odjela te je uzeo tri taoca. Ubrzo po izbijanju incidenta na mjesto događaja stigla je policija te američki SWAT timovi (specijalci) koji su blokirali nekoliko glavnih prometnica i sva raskrižja u blizini trgovačkog centra. Na sreću uposlenika 20-godišnjak se nakon trosatnog pregovaranja odlučio mirno predati tako da u incidentu nije bilo više ranjenih. Prema izjavi lokalnog predstavnika policije, Maldonado je s puškom hodao po centru, i iz još uvijek neutvrđenog razloga, počeo nasumce pucati pri čemu je ispalio desetak metaka. Pet je osoba pri tom lakše ozljeđeno, dok je jedna zadobila kritične ozljede, javlja CNN. Jedan je muškarac nakon incidenta lokalnoj televiziji ispričao kako je u jednom trenutku, dok je u centru kupovao robu, začuo pucnjavu nakon čega se okrenuo i vidio muškarca koji se smije i nasumce puca iz puške. Jedna je žena, djelatnica obližnje pekare, nakon incidenta ispričala da je po izbijanju pucnjave policija blokirala sve ulice i raskrižja u blizini centra, te da je čula kako ima ozljeđenih. Dodala je da je to mjesto inače živi mirnim životom. Maldonado je ubrzo po uhapšenju odveden pred istražnog suca Okružnog suda Pierce koji mu je po šest točaka optužbe koja ga tereti za napad vatrenim oružjem i tri točke za otmicu odredio zadržavanje u pritivoru uz jamčevinu od 450.000 dolara. The Seattle Times u svom današnjem izdanju piše kako prema podacima iz sudskih spisa Maldonado ima višegodišnju kriminalnu prošlost. Prvu puta se na sudu našao još 1998. godine, a od tada je osuđivan zbog krađe, provale, posjedovanja provalnog alata, te mu je zabranjeno posjedovanje vatrenog oružja.

Bivši britanski rocker osumnjičen za seks sa 12-godišnjakinjom

NEKADAŠNJA britanska rock zvijezda i pjevač Gary Glitter uhapšen je u Vijetnamu pod sumnjom da je imao seksualni odnos sa 12-godišnjom djevojčicom. Bivši 61-godišnji pjevač, koji je u Britaniji bio vrlo popularan 70-ih godina prošlog stoljeća, uhapšen je prošle subote na aerodromu Ho Chi Minh Citya, te mu je određen pritvor. Policija obalnog vijetnamskog grada Vung Tua priopćila je da su Glittera, pravim imenom Paul Francis Gadda, prijavile dvije djevojke, jedna 12-godišnjakinja i jedna 18-godišnjakinja, koje su ustvrdile da su s njime imale seksualni odnos. Snošaj se navodno dogodio u njegovom domu u Vung Tauu gdje Britanac posljednjih šest mjeseci živi. Policija navodi da još uvijek nije utvrđeno je li djevojka, koja tvrdi da ima 18 godina, govori istinu. U Vijetnamu tom dobnom granicom prestaje važiti zakon o zabrani seksa s maloljetnicima, čime bi se Glittera teretilo za kršenje zakona sa samo jednom maloljetnicom. Informaciju o uhapšenju Glittera u Vijetnamu potvrdio je i britanski Foreign Office (MVP). On zasad još nije optužen, ali je zadržan u pritvoru. Bude li osuđen mogao bi se suočiti s kaznom zatvora i do 12 godina. Prema vijetnamskom zakonu, seks s maloljetnicom nosi za sobom zakonsku kaznu širokog raspona, ovisno o točkama optužnice odnosno o okolnostima pod kojima je do seksa došlo. Tako maksimalna zatvorska kazna iznosi 12 godina, dok se za silovanje maloljetne osobe optuženik mora suočiti sa smrtnom kaznom strijeljanjem.   Jedan je policajac u Vung Tuau rekao kako se u Vijetnamu seks sa 12-godišnjakinjom, bez obzira je li ona svojevoljno pristala na to, smatra silovanjem. Neimenovani policajac nije naveo je li Glitter djevojčicama platio za seksualni odnos. Britanski Foreign Office saopštio je da s vijetnamskim vlastima ima dobru suradnju vezano uz slučaj, a policija iz Vung Tua nastavlja raditi na otkrivanju svih okolnosti. Glitter (na fotografiji dolje snimljen je proteklog vikenda) je 1999. godine u Velikoj Britaniji osuđen zbog posjedovanja dječje pornografije, te je zbog toga odslužio dvomjesečnu kaznu zatvora.

Interpol: Moguć biološki napad al Qaide

BIOLOŠKI napad terorističke mreže Al Qaide predstavlja "jasnu i stvarnu" prijetnju, upozorio je u ponedjeljak Interpol na otvaranju trodnevnog regionalnog sastanka u Južnoafričkoj Republici, prenose agencije Reuters i France presse. "Al Qaidina globalna mreža, njezine dokazane sposobnosti, ubilačka povijest, želja da učini nezamislivo i dokazi koje smo prikupili o njezinoj bioterorističkoj ambiciji, zlokobno nagovješćuju jasnu i stvarnu prijetnju", ocijenio je Ron Noble, glavni tajnik Interpola pred oko stotinjak stručnjaka iz 41 zemlje. "Bioteroristička prijetnja je stvarna... niti jedan kutak svijeta nije zaštićen od Al Qaide", dodao je. Prema Nobleovim riječima, Interpol i zdravstvene vlasti morali bi što tješnje surađivati kako bi bili spremni u slučaju da se ostvare najgori strahovi. "Moguće posljedice jednog takvog (biološkog) napada su dalekosežne i (naši mogući) propusti u djelovanju u sprečavanju bioterorizma predstavljaju neprihvatljiv rizik za sigurnost građana i društava diljem svijeta", zaključio je Noble.

HALILOVIĆ: U GRABOVICI I UZDOLU SU POČINJENI ZLOČINI

Bivši načelnik Glavnog stožera Armije Bosne i Hercegovine Sefer Halilović kojega je Haaški tribunal prošlog tjedna oslobodio optužbi za ratne zločine počinjene nad Hrvatima u hercegovačkim selima Grabovica i Uzdol, izjavio je u ponedjeljak kako je uvjeren da će stvarni krivci ipak odgovarati za ta nedjela. Halilović je svoj prvi javni istup nakon povratka iz Den Haaga u Sarajevo imao u intervjuu za politički magazin "60 minuta" Televizije Federacije BiH (FTV). On je tom prigodom izjavio kako je presudom u njegovu slučaju Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) već naznačio u kojem pravcu treba ići kako bi se kaznili odgovorni za zločine u Grabovici i Uzdolu počinjene 1993. godine. "Sud je trasirao put kojim treba ići. Presuda je taj smjer vrlo precizno naznačila", kazao je Halilović. On međutim nije želio pomenuti niti jedno ime odnosno kazati koga smatra odgovornim. Tužiteljstvo ICTY-a ranije je zbog zločina za koje se već teretilo Halilovića naknadno zatražilo i proširenje optužnice protiv Rasima Delića dok je u oslobađajućoj presudi Haliloviću sudsko vijeće Haaškog tribunala konstatiralo kako je postrojbama čiji su pripadnici izravno počinili zločine zapovjedao Zulfikar Ališpago. "Sud je utvrdio da je zločin počinjen i oni koji su to učinili će i odgovarati", bio je Halilovićev komentar. Ratni zapovjednik Armije BiH koji je s te dužnosti smijenjen u lipnju 1993. godine ponovio je kako je bio žrtvom političkih intriga koje su na kraju i rezultirale haaškom optužnicom. Kazao je međutim kako svima onima koji su mu to namjestili oprašta. "Svima im opraštam. Samo ih molim da to više ne rade jer nisam siguran da ću za sve to ponovo imati strpljenja", kazao je Halilović. On je, odgovarajući na novinarsko pitanje, najavio i svoj povratak u aktivni politički život s ciljem borbe za multietničku republiku BiH. On je do podizanja haaške optužnice bio na čelu Bosanskohercegovačke patriotske stranke (BPS) te kao njen čelnik i ministar u Vladi Federacije kakva je formirana nakon pobjede široke koalicije umjerenih stranaka na izborima 2000. godine. (Hina) xrm ysb

U zatvoru umro jedan od optuženih za ratne zločine u Zvorniku

BIVŠI pripadnik paravojne formacije "Žute ose" Duško Vučković, optužen za ratne zločine protiv Bošnjaka u Zvorniku 1992. godine, nađen je u nedjelju ujutro mrtav u ćeliji Centralnog zatvora u Beogradu, potvrdio je u ponedjeljak novinarima glasnogovornik Tužiteljstva za ratne zločine u Beogradu Bruno Vekarić. Uzrok smrti optuženoga bit će utvrđen nakon obdukcije koju je naredio istražni sudac Okružnog suda u Beogradu, a mediji prenose da su najvjerojatniji uzrok smrti srčani problemi. Suđenje Vučkoviću i još šestorici optuženih za ubojstvo najmanje 19 civila i protjerivanje 1822 civila muslimanske nacionalnosti iz Zvornika 1992. godine trebalo je početi u ponedjeljak, 28. studenoga u Specijalnom sudu za ratne zločine u Beogradu. Vučkovićeva iznenadna smrt, prema riječima glasnogovornika Vekarića neće se odraziti na početak i tijek predstojećeg suđenja: "Suđenje je zakazano za 28. studenog, svi ostali optuženi bit će izvedeni pred vijeće Specijalnog suda u Beogradu, a postupak protiv Vučkovića bit će obustavljen". Za prisilno preseljenje stanovništva od početka svibnja do polovine srpnja 1992. godine iz sela Kozluk i Skočić u Republiku Mađarsku optuženi su tadašnji predsjednik općine Zvornik Branko Grujić i tadašnji komandant Štaba Teritorijalne obrane u Zvorniku Branko Popović. Optužnicom su obuhvaćeni i, kako se navodi, "monstruozni zločini prilikom kojih je ubijeno najmanje 19 civila muslimanske nacionalnosti" u Domu kulture u Čelopeku, na poljoprivrednom dobru "Ekonomija" i u mjestu zvanom "Ciglana", na području općine Zvornik. Za te zločine su, osim Grujića i Popovića, optuženi pripadnici postrojbe "Žute ose", koja se nalazila u sastavu Teritorijalne obrane Zvornika Dragan Slavković, Ivan Korać, Siniša Filipović i Dragutin Dragićević, te pokojni Vučković. Predmet "Zvornik" prvi je predmet kojega je u lipnju prošle godine Haaški sud, u fazi istrage, ustupio nekom pravosuđu u regiji.

Ex-guverner slovenske centralne banke protiv arbitraže za Ljubljansku banku

DUGOGODIŠNJI guverner slovenske centralne banke France Arhar izjasnio se protiv mogućnosti da se o štednji hrvatskih građana u Ljubljanskoj banci Zagreb odlučuje pred međunarodnom arbitražom. Takvu je mogućnost prošlog tjedna spomenuo ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel, rekavši na Vanjskopolitičkom odboru parlamenta da će Slovenija sama još jednom predložiti da se to pitanje riješi putem arbitraže. Arhar je u razgovoru za poslovni list "Finance" od ponedjeljka rekao da takvo stajalište "nije pametno" jer bi se time slovenski javni dug mogao znatno povećati, a što bi, upozorio je, osjetili svi slovenski građani. Takva opcija ujedno znači i odstupanje od prijašnjeg stajališta slovenske vlade da je problem stare devizne štednje na području bivše SFRJ multilateralno pitanje koje se riješava u sklopu sukcesije bivše Jugoslavije, pa tako to "nije bilateralno nego multilateralno pitanje". Hrvatska je ratifikacijom Bečkog sporazuma o sukcesiji iz 2001. pristala na takvo gledište, tvrdi Arhar, pa se pitanje devizne štednje njezinih građana ne može rješavati arbitražom jer to nije, poput sporazuma o granici, bilateralno pitanje. Arhar, koji je dugo godina vodio i slovenski tim za sukcesiju bivše SFRJ, a sada vodi slovensku podružnicu jedne austrijske banke, kazao je da bi svako djelomično rješenje za štediše Ljubljanske banke Zagreb izazvalo dodatne probleme Sloveniji, misleći pri tom vjerojatno na dubioze iste banke u vezi sa starom štednjom u BiH te u Makedoniji.

Tokača: 100.000 ljudi poginulo u ratu u BiH

POTVRĐENI broj poginulih u ratu u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. čini se bliži brojci od 100.000 nego često navođenoj brojci od 200.000 poginulih, izvijestila je norveška novinska agencija navodeći procjene predsjednika sarajevskog Istraživačko-dokumentacijskog centra (IDC) Mirsada Tokače. "U oktobaru smo imali 93.000 imena na našim popisima a brojke se malo povećavaju. No konačni zbroj će vjerojatno biti oko 100.000", navela je norveška agencija procjenu Mirsada Tokače, predsjednika IDC-a. Centar je ustanovljen u travnju 2004. kako bi "istraživao i prikupljao činjenice, dokumente, podatke o genocidu, ratnim zločinima i kršenjima ljudskih prava, bez obzira na etničku, političku, vjersku, društvenu ili rasnu pripadnost žrtava", a financijska sredstva ze njegov rad među ostalim je dala i norveška vlada. Sličnu procjenu koriste i statističari demografi pri Sudu Ujedinjenih naroda za ratne zločine na području bivše Jugoslavije (ICTY). Sve žrtve koje su u popis uvrstili Tokača i njegovi suradnici navedene su imenom. "Naše istraživanje sugerira da su oko 70 posto ubijenih bili Bošnjaci (bosanski muslimani), 25 posto ubijenih bosanski Srbi, a 5 posto bosanski Hrvati", rekao je Tokača. Tokača je rekao da brojka od 250.000. pa čak i 300.000, poginulih "nikada nije bila temeljena na istraživanju".