Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
NA 16. godišnjicu potpisivanja Daytonskog sporazuma, Banjom Lukom su danas marširali pripadnici Ravnogorskog četničkog pokreta u "povodu obilježavanja 93. godišnjice ulaska srpske vojske u taj grad 1918. godine".
Organizator skupa, kojem su sudjelovali pripadnici četničkog pokreta, bio je Odbor za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova Vlade Republike Srpske. Članovi pokreta su marširali noseći prepoznatljive uniforme i zastave, nakon čega su položili cvijeće na grob Svetog Pantelije. Za Srbe poginule u Prvom svjetskom ratu služena je i misa u crkvi Svete Trojice, piše sarajevo-x.
Parlament BiH, zbog protivljenja stranaka iz Republike Srpske, nikada nije usvojio Zakon o zabrani djelovanja fašističkih i neofašističkih organizacije. Zbog toga su četnici danas mogli marširati gradom iz kojeg su 1992. i 1993. godine protjerane gotovo sve bošnjačke i hrvatske obitelji, a većina ih se nikada nije vratila u svoje kuće.
U Banjoj Luci je danas, uz marš četničkog pokreta, zabilježen još jedan incident. Naime, jutros kada su se probudili Banjolučane su na gradskim ulicama dočekali plakati na kojima se haškom optuženiku Radovanu Karadžiću čestita "krsna slava". Krsna slava je pravoslavni običaj slavljenja porodičnog sveca.
Plakate je postavio Srpski narodni pokret - Izbor je naš. Na plakatima je ćirilicom ispisano "Recimo svi zajedno predsjedničke sretna ti krsna slava" te je nacrtan Karadžićev lik. Radovan Karadžić je na Haškom sudu optužen za genocid, zločin protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja.
Srpski narodni pokret Izbor je naš je ranije "stekao slavu" svojim nacionalističkim ispadima, radikalnim stavovima i veličanjem osoba optuženih za ratne zločine. Ranije su davali podršku još jednom haškom optuženiku Ratku Mladiću, ali su bili autori plakata o ujedinjenju RS i Srbije. U svjetlu ova dva današnja incidenta u Banjoj Luci može se donijeti zaključak je li Daytonski sporazum, osim zaustavljanja krvavog rata, ispunio još koji svoj cilj.
Pretjerana reakcija floridske škole: Pozvali policiju zbog poljupca 12-godišnjaka
Ilustracija: Arhiva
DVOJE 12-godišnjaka su bili pod istragom floridske policije zbog "seksualnog zločina" nakon što su ih uhvatili da se ljube u školi.
Policija je pozvana u osnovnu školu nakon što je zamjenica ravnatelja vidjela djecu da se ljube. Policajci koji su došli na "mjesto zločina" kazali su da neće poduzeti nikakve akcije zato što nije prekršen zakon. Sada su roditelji optužili školu zbog pretjerane reakcije na takav nevažan događaj.
"Zločin" se dogodio u osnovnoj školi Orange River u Fort Myersu. Sudeći prema izvještajima lokalnih medija, dvije djevojčice, koje su se zaljubile u istog dječaka, su raspravljale koju od njih više voli. Jedna od djevojčica je došla do dječaka i poljubila ga je. Dežurni profesor je primijetio poljubac te je sve prijavio zamjenici ravnatelja Margaret Ann Haring.
Ona je kazala da je to "moguće seksualni zločin" te je nazvala socijalne radnike koji su joj rekli da obavijesti policiju. Nakon razgovora s profesorima, policajci nisu tužili djecu jer nisu počinili nikakav prekršaj.
Televizija cenzurirala snimku: Pogledajte kako je moskovska publika izviždala Putina
Foto i video: YouTube
NAJVEĆA ruska državna televizija cenzurirala je snimku na kojoj publika glasno negoduje i zviždi nakon što se je u ring popeo ruski premijer i vjerojatni budući predsjednik Vladimir Putin.
To je bila vrlo neobična situacija za vladara koji je ugušio svu oporbu u Rusiji te ga ruski mediji prikazuju kao vrlo popularnog političara. U jednom trenutku se čini kako je Putin iznenađen reakcijom moskovske publike, no tada je samo mirno nastavio svoj govor.
Putin je izviždan nakon meča Fedora Emelianenka i Jeffa Monsona na Olimpijskom stadionu u Moskvi. Organizatori natjecanja su u priopćenju napisali kako publika vjerojatno nije zviždala Putinu.
Video: Ruska voditeljica vijesti pokazala srednji prst dok je izgovarala Obamino ime
Screenshot: YouTube
RUSKA voditeljica TV 24 Novosti, Tatiana Limanova, pokazala je srednji prst u kameru dok je čitala vijest o Baracku Obami.
Tijekom najave vijesti, vjerojatno misleći da je slika već krenula i da više nije u kadru, Limanova je elegantno ispružila srednjak.
Nagađa se da je možda poruka bila upućena nekome od kolega iza kamera, ali je nezgodno što se to dogodilo baš dok je izgovarala ime američkog predsjednika.
Egipatska vlada podnijela ostavku!
Foto: AFP
VLADA egipatskog premijera Essama Sharafa podnijela je ostavku vladajućem Vrhovnom vijeću oružanih snaga, prenosi egipatska državna agencija MENA.
U trodnevnim sukobima policije i protestanata na trgu Tahrir u Kairu poginulo je 35 ljudi, od čega samo danas dvadeset, pa će Vlada nastaviti raditi sve dok njena ostavka ne bude prihvaćena, zbog ozbiljnosti situacije u zemlji.
"Vojska nije išla na Tahrir, nego su prosvjednici došli do ministarstva unutrašnjih poslova. Imaju pravo prosvjedovati, ali mi moramo stati između njih i ministarstva", poručio je general Saed Abas.
Vojska je optužila prosvjednike da su zaustavili normalan život u središtu Kaira i da to posebno ugrožava poslovanje brojnih kompanija koje se tamo nalaze.
Prvi sukobi su izbili u petak kad su demonstranti zatražili od vojne vlasti u zemlji da brže prenesu vlast na civilnu vladu.
Inzistirali su od egipatskog MUP-a da provede reformu u policiji, zbog sile koja se primjenjivala tokom rušenja Mubaraka.
Vojska je preuzela vlast poslije zbacivanja diktatora, no građani su bijesni zbog sporosti reformi i namjere vojske da zadrži kontrolu i nad budućom civilnom vladom.
Vojska je obećala da će vlast predati poslije predsjedničkih izbora iduće godine ili početkom 2013., no prosvjednici traže da se povuku odmah nakon parlamentarnih izbora u ožujku 2012.
Kako će izgledati Europa 2021.? Hrvatska će biti dio velikog Njemačkog carstva
Foto: The Wall Street Journal
DOBRODOŠLI u Europu 2021. Deset godina je prošlo od velike krize 2010.-2011. koja je srušila najmanje deset vlada, uključujući francusku i španjolsku. Neke stvari su ostale iste, ali dosta toga se promijenilo. Piše to Niall Ferguson, profesor povijesti na Harvardu za The Wall Street Journal.
Prema njegovom viđenju, za deset godina euro i dalje kruži, iako se novčanice rijetko vide. Bruxelles više nije sjedište europske politike. To mjesto zauzeo je Beč. "Ima nešto u Habsburškom naslijeđu", objašnjava novi austrijski kancelar Marsha Radetzky.
Ujedinjene Europske Države
Život je i dalje daleko od lagodnog u perifernim državama Ujedinjenih Europskih Država (USE - novi naziv za eurozonu), a nezaposlenost u Grčkoj, Italiji, Portugalu i Španjolskoj je skočila na 20 posto. Ali stvaranje novog sustava fiskalnog federalizma u 2012. godini osigurao je stalni dotok sredstava iz sjevernoeuropske jezgre.
Ujedinjene Europske Države primile su i neke nove članice. Litva i Latvija držale su se svojih planova pridruživanja euru, slijedeći pritom primjer Estonije, a Poljska pod vodstvom bivšeg ministra vanjskih poslova Radeka Sikorskog je učinila isto. Radi se o zemljama koje su usvojena djeca nove Europe i koje privlače nova ulaganja jednakim porezima i relativno niskim plaćama.
Velika Britanija napustila Europsku uniju
No, druge su zemlje napustile eurozonu. Velika Britanija je provela referendum o članstvu u Europskoj uniji te je glasala sa 59 posto za izlazak iz Unije. Engleska je sada omiljena destinacija kineskih ulagača u Europi. Ujedinjene Europske Države 2021. su puno drugačije od Europske unije koja se raspala 2011. Otkada se počeo širiti financijski strah eurozonom u lipnju 2010., još sedam vlada je palo: u Nizozemskoj, Slovačkoj, Belgiji, Irskoj, Finskoj, Portugalu i Sloveniji. Prije toga dogodilo se to u Italiji i Grčkoj.
No, nije samo euro postao glavni rušitelj vlada. Tu su važnu ulogu odigrale i nove generacije populistički pokreta, kao što je nizozemska Stranka za slobodu i Istinski Finci. Belgija je bila na rubu da se rascijepi u dvije države. Sama struktura europske politike se raspadala.
Nakon izbora 20. studenog 2011., španjolski premijer Jose Luis Rodriguez Zapatero podnio je ostavku, a sljedeći je na ciljniku izgleda i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy. U studenom 2011. svi su se pitali je li europska monetarna unija pred raspadom. Mnogi su stručnjaci mislili tako. No, povratak na stare valute u vrijeme kroničnih deficita također bi bio jako skup. Nova zaduživanja bilo bi nemoguće financirati, osim printanjem novog novca.
Sjeverna liga
Također, financijska je kriza odvratila Škote od nezavisnosti, dok su se Irci 2013. odlučili na opciju prosperiteta s Britanijom, umjesto štednje u Ujedinjenim Europskim Državama. Šveđani i Danci, koji nikada nisu bili u eurozoni, su, nadahnuti Istinskim Fincima, odbili prihvatiti njemački prijedlog za financijsko spašavanje južne Europe. A na prijedlog energijom bogatih Norvežana da se udruže u Sjevernu ligu, zajedno s Islandom, to su i napravili.
Nijemci su njihov odlazak pozdravili, a ostale zemlje, njih 21, uvjerili da im se pridruže u Ujedinjenim Europskim Državama. Priključilo im se i šest jugoslavenskih država - BiH, Hrvatska, Kosovo, Makedonija, Crna Gora i Srbija.
Ujedinjene Europske Države tako broje 28 država, a nakon razdvajanja Flandrije i Valonije u Belgiji, bit će ih 29. Britanci i Skandinavci tu će Uniju nazvati Cijelo njemačko carstvo (The Wholly German Empire).
Poljski ministar financija: Ukoliko ECB ne riješi krizu u eurozoni, vjerojatno nas očekuje rat
Foto: AFP
"UKOLIKO se eurozona raspadne, izgubit ćemo veliki dio našeg BDP-a. Prijeti nam opasnost povijesne gospodarske katastrofe, poput Velike depresije u tridesetim godinama prošlog stoljeća. Ona je dovela do rata u Europi, a lako bi mogla i ova", zloslutno je obrazložio stanje u eurozoni poljski ministar financija Jacek Rostowski.
Rostowski je u razgovoru za njemački list Frankfurter Allgemeine Zeitung kazao da Europska centralna banka (ECB) mora prošiti svoju sadašnju ulogu i snažnije intervenirati kupnjom obveznica prezaduženih zemalja eurozone.
Pritisci na ECB da djeluje kao zajmodavac prezaduženima sve su jači, ali se središnja banka, sa sjedištem u Frankfurtu, tome snažno opire, ističući kako je njena glavna zadaća da štiti od inflacije. Pri tome joj podršku pruža i Angela Merkel, koja se protivi većoj ulozi ECB-a, kao i ideji o eventualnom izdavanju euroobveznica.
Rostowski smatra kako Nijemci takvim pristup griješe, jer će širenje krize kad tad i njih dohvatiti. "Ako ne uspijemo smiriti tržišta, malena je šansa da će se kriza zaustaviti na Italiji. Ona će se proširiti na svaku zemlju eurozone, baš svaku, uključujući i Njemačku", odaslao je jasno upozorenje poljski ministar.
