GRČKI Vrhovni sud odobrio je izručenje hrvatskog tajkuna Hrvoja Petrača, za kojega se vjeruje da je saveznik odbjeglog haškog optuženika generala Ante Gotovine.

Kako javlja agencija Reuters, grčko ministarstvo pravosuđa treba provesti odluku Vrhovnog suda, pa bi Petrač uskoro mogao biti izručen Hrvatskoj. Petrač više nema pravo žalbe, a jedino mu preostaje tužba pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu koja ne odgađa izručenje.

Marijan Pedišić potvrdio je Hini da je grčki Vrhovni sud danas odobrio Petračevo izručenje Hrvatskoj.
Pedišić nije upoznat s detaljima današnje odluke grčkog suda, a na upit koje daljnje korake obrana namjerava poduzeti, rekao je kako je prerano o tome govoriti.

Grčki Petračev odvjetnik Georges Alfantakis je izjavio da će zatražiti odgodu te odluke od Europskog suda za ljudska prava čovjeka. Ocijenio je da je njegov klijent žrtva "političkog procesa

Po mišljenju Petračevih hrvatskih odvjetnika, izručenje bi mogla odgoditi petomjesečna zatvorska kazna na koju je, zbog ilegalnog ulaska u Grčku i posjedovanja krivotvorene putovnice, osuđen početkom rujna.

Još početkom oktobara odobreno je Petračevo izručenje, ali se on tomu usprotivio, smatrajući da je žrtva političkog procesa. Vrhovni sud nije prihvatio njegovu žalbu, već je uvažio zahtjev hrvatskih vlasti za njegovim izručenjem.

Prema pisanju tiska koje nitko od Petračevih branitelja nije opovrgnuo, Petrač je u zahtjevu tvrdio da je presuda protiv njega u Zagrebu donesena na osnovu političkog diktata i da se ne temelji na izvedenim dokazima, odnosno da je čitav postupak konstruirala Protuobavještajna agencija.

Petrač je u zahtjevu navodno izrazio strah za svoju sigurnost ako bude izručen jer je kao pripadnik establishmenta pokojnog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana i utjecajan poduzetnik bio upoznat sa svim malverzacijama koje su navodno činili vodeći ljudi iz tadašnje vlasti, od kojih su neki i danas uspješni političari. 

Petrača se drži važnom karikom i vjerojatno glavnim financijerom u mreži pomagača odbjeglog generala HV-a Ante Gotovine protiv kojeg je Haaški sud u srpnju 2001. podignuo optužnicu, tereteći ga za ratne zločine.

Hrvoje Petrač (50) uhapšen je krajem augusta u grčkoj luci Igoumenitsa na temelju Interpolove tjeralice, a u bijegu je bio od otmice maloljetnog sina generala Vladimira Zagorca u februaru prošle godine.

Hrvatska traži njegovo izručenje na osnovi presude Županijskog suda u Zagrebu kojom je zbog poticanja na otmicu sina Vladimira Zagorca nepravomoćno osuđen na šest godina zatvora.

ZA VRIJEME dok se u gotovo cijelom svijetu provode mjere zaštite od zaraze ptičjom gripom, u američkoj saveznoj državi Houston otkriven je novi slučaj ljudska oblika kravljeg ludila.

Kod muškarca iz Velike Britanije dijagnosticiran je oblik Creutzfeldt-Jakobove bolesti, što je drugi zabilježeni slučaj te bolesti u SAD-u, saopštio je američki Savezni centar za kontrolu bolesti (CDC).

Muškarac je obolio najvjerojatnije u Velikoj Britaniji, ali zbog činjenice da su se simptomi pokazali za vrijeme boravka u Houstonu, vodit će se kao američki slučaj.

"Ovaj slučaj zasigurno predstavlja nastavak izbijanja bolesti u Velikoj Britaniji", kazao je Lawrence B. Schonberger, epidemiolog CDC-a.

Od spomenute bolesti se oboli ukoliko se jede mozak ili drugo tkivo živčanog sustava životinje zaražene kravljim ludilom (Bovine Spongiform Encephalophathy).

Prvi slučaj kravljeg ludila u SAD-u zabilježen je na Floridi, također kod osobe iz Velike Britanije. Preminula je prošle godine.

MUŠKARCA koji je pokrenuo Internet stranicu nakon što se Švicarska u utakmicama doigravanja protiv Turske plasirala na Svjetsko prvenstvo brutalno su pretukla petorica Turaka i naredila mu da prestane s radom.

Na stranicama Danke Schweiz pretučeni je muškarac napisao kako su ga sinoć posjetila petorica Turaka i zaprijetila mu da prestane s radom.

"Rezultat njihova posjeta je polomljen nos, tri polomljena rebra, masnice i uništen stan." - piše autor na sada već bivšim stranicama.

Nakon noći provedene u bolnici napadnuti muškarac je podigao tužbu protiv nepoznatih počinitelja.

On smatra kako si Njemačka ne čini uslugu s imigracijskom politikom, obrazlažući da ako se normalni građani moraju bojati izraziti vlastito mišljenje, onda Njemačka više nije konstitucijska država.

"Činjenice su još fatalnije ukoliko se radi o igri koja se zove nogomet." - piše autor.

Podsjetimo, u tunelu stadiona Sukru Saracoglu u Istanbulu nakon završetka dvoboja dodatnih kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo između Turske i Švicarske dogodila se tučnjava.

Sepp Blatter, predsjednik FIFA-e i sam Švicarac, najavio je oštre sankcije za Tursku, a moglo bi se dogoditi da im bude zabranjen nastup u kvalifikacijama za sljedeće SP.

Nedavno je švicarski reprezentativac Benjamin Huggel, kojeg Turci optužuju da je započeo tučnjavu, na e-mail dobio preko 4000 poruka, među kojima i nekoliko otvorenih prijetnji smrću.

O posljednjem slučaju će biti obaviještena FIFA te najvjerojatnije i osobe koje su nadležne za pregovore o priključenju Turske u EU.  

PREDSTAVNICI glavnih bosansko-hercegovačkih stranaka suglasili su se u ponedjeljak u Washingtonu da će izmijeniti Daytonski ustav BiH kako bi ojačali središnje institucije vlasti u toj zemlji i pripremili je za uključenje u Europsku uniju i NATO.

Predstavnici osam političkih stranaka potpisali su zajedničku izjavu u kojoj kažu da su odlučili "započeti proces ustavne reforme koji će pojačati ovlasti državnih vlasti i usmjeriti rad parlamenta i institucije predsjedništva".

Izjava kaže da su se stranke opredijelile za izmjene ustava kako bi Bosna i Hercegovina što prije postala punopravni član Europske unije i NATO-a za što je potrebno ojačati institucije države BiH "u cilju uspostave ekonomičnije i učinkovitije državne vlasti" i zaštiti ljudska prava svih građana BiH.

Savjetodavno tijelo Europske unije poznato kao Venecijanska komisija početkom godine je preporučilo reforme političkog sustava BiH za koji je reklo da "nije ni racionalan niti učinkovit te čak ni održiv".

Čelnici stranaka uspjeli su usuglasiti samo razvodnjenu izjavu iz čije su prvotne inačice izbacili konkretne odredbe o povećanju ovlasti državne vlade i premijera, zamjeni sadašnjeg tročlanog predsjedništva jednim predsjednikom te uspostavi djelotvornijeg parlamenta.

Izjava predstavlja samo načelno opredjeljenje za ustavne promjene, a konkretna rješenja čelnici BiH tek trebaju dogovoriti. Ustavne reforme trebaju biti donešene do ožujka 2006. kako bi bile spremne za izbore u oktobaru te godine.

Izjava je rezultat višemjesečnih pregovora vođenih na poticaj i uz posredovanje Sjedinjenih Država koje smatraju da je došlo vrijeme da se modernizira Daytonski ustav BiH kako bi BiH mogla normalno funkcionirati kao jedinstvena zemlja.

Državni podtajnik u američkom State Departmentu Nicholas Burns izrazio je zadovoljstvo i ovakvim dokumentom ocijenivši ga iznimno važnim za narod BiH. "Ovo je veliki događaj za budućnost Bosne i Hercegovine", rekao je Burns u ponedjeljak navečer u veleposlanstvu BiH u Washingtonu nakon potpisivanja izjave.

Svi sudionici pregovora rekli su kako su zadovoljni dokumentom.

Čelnik HDZ-a Bariša Čolak, koji je posljednji stavio svoj potpis na izjavu, rekao je novinarima kako je potpisao dokument nakon što je dobio obećanje predstavnika SAD-a da će dati dodatnu izjavu u kojoj će reći da podržavaju daljne ustavne promjene.

U izjavi se kaže kako su ovo samo prvi koraci i da njezini potpisnici shvaćaju kako će biti neophodne "dalje reforme ustava da bi se ispunili kriteriji pristupa Europskoj uniji".

Čolak i njegov HDZ, kao i druge hrvatske političke snage u BiH, zalažu se za ukidanje BiH entiteta, Republike Srpske i Federacije BiH, i temeljne izmjene ustroja zemlje kako bi osigurali ravnopravniji položaj hrvatskog naroda i drže da bi se daljne izmjene trebale odvijati u tom smjeru.

Ustroj BiH nije bio predmet pregovora pa tako ni pitanje entiteta.

Sulejman Tihić, predsjednik najveće bošnjačke stranke SDA, je podržao izjavu rekavši kako ona formalizira želju stranaka da mijenjaju Daytonski ustav BiH koji je prema njegovom mišljenju najlošiji dio Daytonskog sporazuma. On je također rekao kako i SDA želi ukidanje entiteta.

Srpski član predsjedništva BiH Borislav Paravac kazao je kako konkretna rješenja izmjene ustava o kojima tek treba postići dogovor moraju biti takva da njima budu zadovoljna sva tri naroda u BiH.

On je istaknuo kako Daytonski ustav još nije "potrošen" te kako ukidanje entiteta ne odgovara bosanskim Srbima. Kazao je kako su u BiH na djelu dva koncepta. Dok srpska strana inzistira na jakim entitetima, dotle bošnjačka želi jaku središnju vlast i slabe entitete. Hrvati, prema njemu, traže svoju poziciju i željeli bi ili ukidanje entiteta ili da i oni dobiju svoj.

Američka državna tajnica Condoleezza Rice će se u utorak susresti s čalnicima BiH kako bi obilježili postignuti sporazum.

Izjavu su potpisali čelnici srpskih stranaka SDS-a Dragan Čavić, SNSD-a Milorad Dodig i PDP-a Mladen Ivanić, ispred bošnjačkih SDA-a Adnan Terzić i Stranke za BiH Safet Halilović te Socijaldemokratske stranke Zlatko Lagumdžija, a u ime hrvatskih stranaka HDZ-a Bariša Čolak i Hrvatske Narodne Zajednice Mate Bandur.

Svoje potpise na dokument su stavili i članovi predsjedništva BiH Ivo Miro Jović, Sulejman Tihić i Borislav Paravac.