TROJE ljudi je poginulo u teškoj prometnoj nesreći koja se dogodila danas oko 10 sati, kada se nekoliko automobila lančano sudarilo u tunelu Burnley u Melbourneu, prenosi IBN.

Prema policijskom izvješću, u nesreći su sudjelovala tri kamiona i četiri osobna automobila. Pretpostavlja se da se jedan od kamiona sudario sa automobilima koji se kretali usporedno s njim, kada je naglo skrenuo pokušavajući izbjeći zaustavljeno vozilo u kvaru. Nakon udarca se kamion zapalio.

"Ušli smo u tunel kada se pojavilo upozorenje. Svi su nagazili na kočnice. Na lijevom traku tunela se dogodila nesreća. Ubrzo nakon udara došlo je do snažne eksplozije. Nakon toga je u tunelu nastala mrtvačka tišina." - rekao je jedan od svjedoka nesreće.

Tunel je zbog nesreće evakuiran, te je do daljnjeg zatvoren za sav promet.

I.M.

AMERIČKI State Department potvrdio je da Veljko Kadijević, bivši jugoslavenski ministar obrane i general JNA, a za kojim je Hrvatska raspisala međunarodnu tjeralicu na temelju optužbi za ratne zločine, ne nalazi na popisu osoba koje su legalno ušle u Sjedinjene Države.

U kratkom priopćenju State Departmenta, koje je poslano kao odgovor američke vlade na međunarodnu tjeralicu za bivšim ministrom obrane SFRJ, navodi se kako isti "nema saznanja da je netko s tim imenom legalno ušao u SAD".

Za Kadijevićem, protiv kojega su u Hrvatskoj podignute tri optužnice za ratne zločine, raspisana je, podsjećamo, međunarodna tjeralica, a istu je raspisala ministrica pravosuđa Ana Lovrin. Dubravko Novak, načelnik kabineta ravnatelja policije u srijedu je najavio kako će se se tjeralica s Kadijevićevom fotografijom uskoro naći na web stranicama Interpola.

Tjeralica je obvezujuća za svih 186 članica Interpola, pa tako i za SAD, za koje se do sada sumnjalo da se tamo Kadijević navodno nalazi.

Protiv Kadijevića su u Hrvatskoj podignute optužnice u Bjelovaru, Vukovaru i Osijeku. Zbog optužnice u Vukovaru je i raspisana tjeralica. Županijski sud u Vukovaru je, naime, zatražio raspisivanje tjeralice. Osim za Kadijevića, u Vukovaru su podignute optužnice i protiv devetorice ostalih, od kojih su osmorica - Blagoje Adžić, Zvonimir Jurjević, Božidar Stevanović, Mile Mrkšić, Veselin Šljivančanin, Miroslav Radić, Vojislav Šešelj te Goran Hadžića – još živi, a Života Panić je umro.

Istražni sudac Županijskog suda u Vukovaru Nikola Bešenski kazao je kako je raspisivanje međunarodne tjeralice zatražio nakon što se u tisku počelo pisati o boravištu Veljka Kadijevića u inozemstvu.

Foto:AFP

PETNAEST mornara britanske ratne mornarice danas su zarobile iranske vojne snage, nakon što su se Britanci ukrcali na brod, za koji su sumnjali da je krijumčarski, nedaleko od iračke obale.

U trenutku događaja brod britanske mornarice na kojem su zarobljeni mornari služili je bio u rutinskoj ophodnji iračkih voda. Zapovjednik broda Nick Lambert izjavio je kako se nada da je došlo do jednostavnog teritorijalnog nesporazuma i da će njegovi mornari uskoro biti oslobođeni.

"Nimalo ne sumnjam da su Britanski mornari bili u iračkim vodama, iako će Iranci možda tvrditi suprotno. Mislim da će se uskoro utvrditi kako je ovo običan taktički nesporazum", rekao je Lambert, prenosi BBC. Dodao je i kako postoji potvrda da su zarobljeni mornari živi i zdravi, te da se prema njima postupa potpuno u skladu s ratnim pravilima. Mornaričke vlasti poduzimaju sve potrebne korake kako bi mornari što prije bili pušteni na slobodu.

"Grupa koja se ukrcala na trgovački brod upravo je završila rutinsku inspekciju kad su ih iranski brodovi okružili i otpratili ih do iranskih teritorijalnih voda. Odmah smo kontaktirali iranske vlasti na najvišem mogućem nivou i pregovaramo i njihovom puštanju. Britanska vlada zahtjeva od Irana da smjesta oslobodi naše ljude i opremu", stoji u priopćenju britanskog ministarstva obrane.

P.V.
Foto: AFP

PREDSTAVNIČKI DOM Kongresa SAD je danas izglasao vojni proračun koji administraciji na čelu s predsjednikom Bushom određuje da završi s borbenim operacijama u Iraku do rujna 2008. godine.

To predstavlja prvu konkretnu akciju koju je novo demokratsko vodstvo američkog Kongresa poduzelo u nastojanju da okonča američko sudjelovanje u ratu u Iraku, odnosno da ispuni jedno od predizbornih obećanja koje je predstavljalo temelj prošlogodišnje pobjedničke kampanje.

U mnogo čemu današnji događaj predstavlja ponavljanje povijesti, odnosno završnih godina vijetnamskog rata kada je demokratski Kongres nastojao tadašnjeg republikanskog predsjednika Nixona kresanjem proračunskih sredstava natjerati na povlačenje iz Južnog Vijetnama.

Međutim, teško je očekivati da će današnja odluka u Washingtonu imati išta više od simboličkog značenja, s obzirom da još uvijek nisu ispunjeni svi politički i ustavni uvjeti da bi uistinu mogla stupiti na snagu i biti obvezujuća za Bijelu kuću.

Naime, s tom odlukom se mora usuglasiti Senat, i to s kvalificiranom većinom od 60 senatora. To je, s obzirom na trenutan odnos snaga i prilično tanušnu demokratsku većinu, malo vjerojatno.

A čak i da demokratima uspije dovoljan broj republikanskih senatora privući na svoju stranu, predsjedniku Bushu još uvijek na raspolaganju stoji institucija suspenzivnog veta, koji se može oboriti jedino dvotrećinskom većinom.

Koliko je američko zakonodavno tijelo daleko od te većine, svjedoči i prilično tijesan omjer današnjih glasova. Iako demokrati imaju relativno solidnu većinu od 233 nasuprot 201 mjesta koje pripada republikancima, današnji prijedlog je podržalo 218, a suprotstavilo mu se 212 kongresnika.

Razlog za to je nedostatak konsenzusa unutar same Demokratske stranke, čiju kongresnu frakciju uz radikalnu proturatnu ljevicu čine i tzv. "Blue Dogs", odnosno pripadnici konzervativne frakcije. Dio "Blue Dogsa" je već ranije iskazao neslaganje s planom da se američko povlačenje veže uz konkretne rokove, jer drže da će se time "zapovjednicima na terenu vezati ruke", odnosno "olakšati planiranje neprijatelju".

Nancy Pelosi, predsjednica Predstavničkog doma, koja je prije izbora važila kao pripadnik ljevice, je pak najviše problema pri prikupljanju potrebne većine imala s proturatnim radikalima. Dio pacifistički raspoloženih kongresnika je inzistirao da se u današnjoj odluci navede kako se američke trupe iz Iraka povuku smjesta. Zbog toga sve do posljednjeg trenutka nije bilo sigurno hoće li današnja rezolucija dobiti nužnu većinu.

Međutim, intenzivno "prijateljsko uvjeravanje" je mnoge od pacifista natjeralo da nevoljko pristanu dati glas za današnju odluku i nastavak "besmislenog žrtvovanja američkih života" do 2008. godine. Dio njih tvrdi da je to bila najrealnija opcija, odnosno u suprotnom bi "Bushu omogućili pobjedu".

D.A.

Foto: AFP

OHR (Ured visokoga predstavnika) susependirat će jučerašnju odluku Zastupničkog doma parlamenta Federacije BiH, a koji je jučer potvrdio imenovanje nove vlade tog entiteta. Vlada je sastavljena na temelju rezultata izbora održanih u oktobaru 2006.

Kako javlja Dnevni avaz, iz OHR-a je jučer priopćeno kako će isti suspendirati  odluku o imenovanju Vlade Federacije BiH, uz obrazloženje da OHR izražava zabrinutost pokušajem manipulacije provjere kandidata za ministarske pozicije.

"Manipulacija je vidljivija time što je OHR već informirao vodstvo Federacije BiH kako je spreman danas objaviti rezultate procesa provjere kandidata, saopćeno je sinoć iz OHR-a.", stoji u priopćenju.

U vladi čije je imenovanje jučer potvrdio Zastupnički dom parlamenta Federacije BiH, a koja ima 17 članova, uz SDA i Stranku za BiH su i oba HDZ-a: HDZ BiH i HDZ 1990., zbog čijeg je spora uspostava nove vlade tako dugo trajala.       

Premijer je Nedžad Branković iz SDA, a potpredsjednik Vjekoslav Bevanda iz HDZ-a BiH. Hrvatskim strankama pripala su ministarstva financija, pravosuđa, turizma, rada i poljoprivrede.

Kako nadalje javlja list, proces provjere kandidata uveden je u dogovoru s bosansko-hercegovačkim strankama kako bi se ojačao sistem kontrole vlasti i spriječila zloupotreba položaja. Predsjednica FBiH Borjana Krišto zahtijevala je da proces provjere nominiranih kandidata bude završen prije njihovog imenovanja.

Ministarska imenovanja ne mogu biti obavljena dok ne bude završen proces provjere, stav je OHR-a, a vremenska razlika između OHR-ove posvećenosti da završi ovaj proces i imenovanja Vlade Federacije BiH bila je stvar, kako piše list, "nekoliko dana".

Iz OHR-a smatraju kako "pokušaj ubrzanog imenovanja Vlade FBiH", nakon pet mjeseci odugovlačenja, nije prihvatljiv. Odgovor visokog predstavnika na ovakav potez očekuje se danas.