ARHIVA

Pojačane sigurnosne mjere u Londonu

petak, 23.5.2003 11:11

BETONSKI blokovi postavljeni su u noći s četvrtka na petak ispred Westminsterske palače u okviru jačanja antiterorističkih mjera u glavnom britanskom gradu, objavio je u petak Scotland Yard. Glasnogovornik policije je istaknuo kako se radi o jednostavnim mjerama opreza, a ne o odgovoru na preciznu terorističku prijetnju. "Nismo primili nikakvu informaciju...u Velikoj Britaniji koja bi nas navela da objavimo specifično upozorenje javnosti", dodao je glasnogovornik. Betonski blokovi koji bi trebali spriječiti terorističke napade kamionima napunjenim eksplozivom postavljeni su u vrijeme desetodnevnih praznika na kojima su zastupnici britanskog parlamenta. Zaštita slavne Westminsterske palače već je jednom pojačana nakon terorističkih napada na SAD 11. rujna 2000. godine.

Brazil: U napuštenom zrakoplovu pronađeno milijun dolara

BRAZILSKA policija traga za posadom malog zrakoplova ostavljenog u amazonskoj državi Roraima u kojem je pronađeno više od milijun dolara u gotovini. Brazilski mediji javljaju da je zrakoplov prisilno sletio u četvrtak, dvadesetak kilometara od Boa Viste, najvećeg grada Roraime. Policija je u zrakoplovu pronašla 570.000 američkih dolara i 364.000 britanskih funti. Policija smatra da novac pripada trgovcima drogom, a u zrakoplovu su pronađeni i tragovi kokaina.

Broj žrtava sukoba u Acehu raste

petak, 23.5.2003 08:31

NAJMANJE 31 separatistički pobunjenik iz indonezijske pokrajine Aceh ubijen je u pet dana ofenzive, izvijestila je u petak indonezijska vojska opovrgnuvši da se među poginulima nalaze i civili. Vojska je u petak pokrenula ofenzivu protiv Pokreta za slobodni Aceh (GAM) koji se od 1976. godine bori za neovisnost tog područja na sjeveru Sumatre. U priopćenju GAM-a se tvrdi da je vojska u ofenzivi ubila oko 50 civila, a to tvrde i stanovnici dvaju sela. Vladine snage pobunjenici su u više navrata optužili za brojna kršenja ljudskih prava, posebice u Acehu gdje je od 1976. godine u sukobima poginulo više od 10.000 ljudi, uglavnom civila.

I Mladić i Šljivančanin uživali zaštitu vojske Srbije i Crne Gore

HAŠKI optuženici Veselin Šljivančanin i Ratko Mladić uživali su zaštitu vojske prije i nakon smjene režima Slobodana Miloševića, izjavio je u petak ministar obrane Srbije i Crne Gore Boris Tadić. Veselin Šljivančanin posljednji je put viđen u siječnju ove godine u blizini jednog vojnog punkta, a i on i Ratko Mladić uživali su - osim fizičke - i zaštitu u vojnim objektima Vojske Srbije i Crne Gore i prije i nakon smjene režima Slobodana Miloševića 5. oktobara 2000. godine, izjavio je Tadić za Radio B92 ministar obrane Srbije i Crne Gore Boris Tadić. "Točno je da su oni bili u vojnim objektima u prethodnim godinama. Ratko Mladić se sredinom svibnja 2002. godine izgubio iz vojnog objekta nakon donošenja saveznog Zakona o suradnji s Haškim tribunalom. Veselin Šljivančanin se, s vremena na vrijeme, pojavljivao u vojnim objektima. On ima malo razbarušen životni stil, malo više nego što dopušta njegovo osiguranje", kazao je ministar Tadić. Ministar Tadić je, nakon nedavnog preuzimanja dužnosti u Savjetu ministara, donio naredbu o obvezi suradnje s Međunarodnim kaznenim sudom u Den Haagu, koja se odnosi na sve strukture Vojske Srbije i Crne Gore, a više puta je ponovio kako će, ako se nalaze na teritoriju Srbije i Crne Gore, i Mladić i Šljivančanin biti uhapšeni i predani Haškom sudu. (Hina) tta sv

UN okončao sankcije Iraku, dao široke ovlasti SAD-u

četvrtak, 22.5.2003 21:41

VIJEĆE sigurnosti Ujedinjenih naroda usvojilo je u četvrtak rezoluciju kojom je okončalo 13 godina sankcija protiv Iraka i dalo Sjedinjenim Državama politički i ekonomski nadzor nad zemljom. U glasovanju, koje je označilo značajnu diplomatsku pobjedu Sjedinjenih Država, članovi Vijeća sigurnosti su nadmoćnom većinom, sa 14 prema 0, izglasali rezoluciju 1483. Samo je Sirija, jedina arapska zemlja u 15-članom Vijeću sigurnosti, pokazala određeno protivljene odlučivši izostati s glasovanja. Rezolucijom se Sjedinjenim Državama i Velikoj Britaniji, kao okupacijskim silama u Iraku, daje politički i ekonomski nadzor nad zemljom dok ne bude uspostavljena demokratska, međunarodno priznata vlast u Iraku. Rezolucija daje i ograničenu, ali neovisnu ulogu posebnom predstavniku Ujedinjenih naroda koji će pomoći okupacijskim silama i Iračanima da uspostave novu iračku vladu. "Ukidanje sankcija označava značajan događaj za narod Iraka", rekao je Vijeću odmah nakon glasovanja američki veleposlanik pri UN-u John Negroponte. "Rezolucija potvrđuje našu predanost razvitku međunarodno priznate, reprezentativne vlade Iraka", dodao je on. Konačni američki ustupci u nacrtu rezolucije pridobili su Francusku, Rusiju i Njemačku, koji su imali značajne primjedbe na prethodne nacrte, da podupru četvrtu inačicu teksta. Potvrdivši duh kompromisa u kojem je rezolucija usvojena, francuski veleposlanik pri UN-u Jean-Marc de la Sabliere rekao je da "rezolucija koju smo upravo usvojili nije savršena, ali je značajno poboljšana u svakoj fazi pregovora". U odlučujućem ustupku Sjedinjene Države su se suglasile da Vijeće sigurnosti ocijeni za 12 mjeseci kako se provodi rezolucija, koja će ipak ostati važiti dok se ne uspostavi međunarodno priznata iračka vlada. Francuzi su tražili da se Vijeće sigurnosti ovlasti da može ukinuti mandat rezolucije. Njemački veleposlanik pri UN-u Guenter Pleuger podsjetio je novinare da većina Vijeća sigurnosti nije željela rat u Iraku kojega su Sjedinjene Države ipak povele. "Ne možemo poništiti povijest. Sada smo u situaciji u kojoj moramo djelovati zbog iračkog naroda", rekao je Pleuger. Sjedinjene Države, i susponzori rezolucije Velika Britanija i Španjolska, osigurale du "vitalnu ulogu" Ujedinjenih naroda u obnovi poslijeratnog Iraka uvevši u konačnu inačicu rezolucije položaj posebnog predstavnika UN-a, sa višim statusom nego što bi ga imao posebni koordinator iz prethodnih inačica. Glavni tajnik UN-a Kofi Annan kazao je Vijeću sigurnosti kako će imenovati posebnog predstavnika "bez oklijevanja". Sjedinjene Države su signalizirale kako bi za ovaj položaj željele UN-ovog visokog povjerenika za ljudska prava Sergia Vieiru de Melloa. Nije sigurno da on želi taj posao, ali se očekuje da će uskoro doći u New York na razgovore. "Kakve god bile razlike u nedavnoj prošlosti, sada imamo novu osnovu na kojoj možemo raditi. Moramo svi raditi vrlo naporno, imajući pred očima interese Iračana u svim našim nastojanjima", rekao je Annan. On je dodao kako će "Ujedinjeni narodi igrati svoju punu ulogu u ovom međunarodnom naporu". Rezolucija je ostavila otvorena vrata za povratak UN-ovih inspektora kako bi potvrdili razoružanje Iraka. Washington je ovoga tjedna signalizirao kako je voljan da se inspektori UN-ove Međunarodne agencije za atomsku energiju vrate u Irak, ali za sada ne prihvaća inspektore koje vodi Hans Blix, odgovorne za kemijsko, biološko i raketno oružje. Blix je ranije otvoreno stavio u pitanje neke američke tvrdnje o iračkom oružju masovnog uništavanja. Britanski veleposlanik pri UN-u Jeremy Greenstock naznačio je kako Velika Britanija, za razliku od Washingtona, želi povratak UN-ovih inspektora u Irak. On je novinarima rekao kako vidi jaku mogućnost da inspektori potvrde da je Irak razoružan, a u budućnosti možda vrše i nadzor i verifikaciju. Financijska pitanja u rezoluciji uključuju nadzor Sjedinjenih Država i Velike Britanije nad iračkim prihodima od nafte, ali će upravljanje Razvojnim fondom za Irak, u koji će ići prihodi, nadzirati savjetodavni odbor u kojem će sjediti predstavnici međunarodnih financijskih institucija i UN-a. Rezolucijom Sjedinjene Države i Velika Britanija dobijaju ovlasti da koriste iračke prihode od nafte za obnovu Iraka. Rezolucija predviđa i da irački kreditori rade kroz mehanizme Pariškog kluba na pitanju 400 milijardi dolara dugova koliko je nagomilao režim Sadama Huseina. Rezolucija će zaštiti Irak protiv mogućih tužbi kreditora ili njihovim posizanjem za naftnim prihodima do uspostave stalane iračke vlade. Prema rezoluciji UN-ov program nafta-za-hranu, koji je upravljao svim naftnim prihodima Iraka, bit će postupno ukinut tijekom šest mjeseci.

BUSH I KOIZUMI NEĆE TRPJETI NUKLEARNO ORUŽJE U SJ. KOREJI

Američki predsjednik George W. Bush i japanski premijer Junichiro Koizumi upozorili su u petak kako neće trpjeti nuklearno oružje u Sjevernoj Koreji i da će poduzeti "oštrije mjere" ako komunistički režim zaoštri napetosti oko nuklearnog programa. "Nećemo trpjeti nuklearno oružje u Sjevernoj Koreji", rekao je Bush na svom ranču u Crawfordu na zajedničkoj konferenciji za novinare s Koizumijem. Bush je kazao kako i on i Koizumi imaju identično stajalište o tom pitanju i da ne žele dopustiti da Sjeverna Koreja postane nuklearna sila. Bush je također rekao kako se neće zadovoljiti ničim manjim od "potpunog, provjerljivog i nepovratnog uklanjanja sjevernokorejskog nuklearnog programa". "Uvjereni smo da će naš diplomatski pristup donijeti mirno rješenje", rekao je Bush. "Ipak, suglasili smo se da će daljna eskalacija stanja od strane Sjeverne Koreje zahtijevati oštrije mjere međunarodne zajednice", dodao je. Bush i Koizumi nisu rekli o kakvim se oštrijim mjerama radi. Sjedinjene Države su opetovano odbile odbaciti i uporabu vojne sile kao mogućnosti rješavanja nuklearnog spora sa Sjevernom Korejom, mada naglašavaju da problem namjeravaju rješavati, mirnim, diplomatskim sredstvima. "Japan će poduzeti oštriju akciju protiv ilegalnih aktivnosti, a Sjeverni Korejanci moraju razumjeti da prijetnje i zastrašivanja nemaju nikakvog smisla", rekao je Koizumi. Japan namjerava poduzeti mjere protiv japanskih tvrtki koje u Sjevernu Koreju ilegalno izvoze strojeve i dijelove koji se mogu upotrijebiti u oružju masovnog uništavanja. Sjedinjene Države namjeravaju oštrije se suprotstaviti navodnoj sjevernokorejskoj trgovini drogom i izvozu raketa. Nuklearna kriza sa Sjevernom Korejom izbila je prošle zime kada je Sjeverna Koreja odlučila ponovno aktivirati svoja nuklearna postrojenja, dezaktivirana prema sporazumu iz 1994. godine, i povukla se iz Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja. Američki dužnosnici su izvijestili da su im sjevernokorejski diplomati na razgovorima u Pekingu prošloga mjeseca kazali kako Sjeverna Koreja posjeduje atomsko oružje. Sastanak s Koizumijem uslijedio je samo devet dana nakon što se Bush u Washingtonu susreo s južokorejskim predsjednikom Roh Moo-hyunom na kojem su dvojica predsjednika također rekla da neće trpjeti nuklearno oružje u Sjevernoj Koreji. Bush u nastojanju da multilateralnom akcijom riješi pitanje nuklearnog preograma Sjeverne Koreje nastoji okupiti u tom diplomatskom naporu Japan, Južnu Koreju, Kinu i Rusiju. (Hina) sl nab

BiH dobiva glavni stožer oružanih snaga na državnoj razini

NAJVIŠI časnici entitetskih vojski u Bosni i Hercegovini postigli su u petak sporazum o uspostavi civilnog zapovjedništva i glavnog stožera oružanih snaga te zemlje koji bi ubuduće djelovao na državnoj razini. Zapovjednici Vojske Federacije BiH generali Atif Dudaković i Ivica Zeko te Vojske Republike Srpske Cvetko Savić uz posredovanje glavnog zapovjednika SFOR-a američkog generala Williama Warda na sastanku održanom u Sarajevu i formalno su potvrdili kako će BiH ubuduće imati jedinstveni glavni stožer oružanih snaga dok će postojeći entitetski biti ukinuti. General Ward novinarima je nakon sastanka objasnio kako sporazum podrazumijeva i jačanje uloge Stalnog povjerenstva za vojna pitanja (SCMM) koji je u BiH svojevrsni nadomjestak za ministarstvo obrane. Uspostava jedinstvenog zapovjedništva i nadzora nad oružanim snagama temeljni je uvjet koji BiH mora ispuniti kako bi pristupila NATO-ovu programu "Partnerstvo za mir". Zapovjednik SFOR-a istaknuo je kako je to nešto o čemu se ne može pregovarati dok druga pitanja poput formalnog objedinjavanja postojećih entitetskih vojski tek čekaju raspravu. General Dudaković je kazao kako će budući Glavni stožer oružanih snaga BiH biti ustrojen po NATO standardima sa sedam različitih uprava. Taj bi stožer bio podređen Predsjedništvu BiH kao vrhovnom civilnom zapovjedništvu oružanih snaga. Dudaković i prvi oficir vojske bosanskih Srba Savić svojim su izjavama međutim potvrdili kako Federacija i Republika Srpska i dalje imaju potpuno oprečna mišljenja o tome treba li BiH imati potpuno integriranu vojsku. "Mi želimo obrambeni sustav ustrojen na državnoj razini, jednu vojsku u BiH, integrirane vojne postrojbe ustrojene na nacionalno proporcionalnoj osnovi sukladno odredbama Ustava BiH", kazao je Dudaković. Savić je međutim istaknuo kako bosanski Srbi kane ući u Partnerstvo za mir tako što bi se zadržale postojeće entitetske vojske. Sukladno odlukama visokog predstavnika za BiH ta zemlja mora obaviti preustroj sustava zapovjedanja i nadzora nad vojnim snagama do kraja godine kako bi primjena novog modela započela od 1. siječnja 2004. (Hina) rm sv