"NAŠE trupe u Afganistanu su iscrpljene, nema nikakvih naznaka da će se visoki gubici smanjiti, nedostaje nam helikoptera", navodi se u e-mailu odlikovanog oficira britanskih padobranaca čija postrojba drži prvu crtu bojišnice protiv Talibana u južnom Afganistanu.

U poruci bojnika Jamesa Lodena koja je preko Sky Newsa došla i do javnosti, nositelj američkog odlikovanja "Brončana zvijezda" za sudjelovanje u afganistanskoj operaciji "Trajna sloboda", RAF, britansko ratno zrakoplovstvo, opisano je kao "potpuno, potpuno beskorisno".

"Pilotkinja Harriera, lovca-bombardera RAFa, nije mogla identificirati metu pa je na naše položaje ispalila fosforne bombe, koje su nas zasule iako smo od neprijatelja bili udaljeni 200 metara", opisuje bojnik kako na terenu izgleda suradnja rodova britanske vojske.

Časnik opisuje i kako se tokom žestoke borbe dogodilo da mlađi časnici reagiraju "preplašeno i sporo", kada su pozvani da pokušaju spasiti suborca koji je bio teško ranjen.

Drugi oficir britanske vojske, bojnik John Swif, zapovjednik u pješačkoj postrojbi Royal Regiment of Fusiliers, je samo dan prije nego što je iscurio e-mail njegovog kolege upozorio da je broj poginulih britanskih vojnika u južnom Afganistanu "veoma visok i ne pokazuje zankove da bi se mogao smanjiti". Dodao je i da "trenutna strategija britanske vojske u Afganistanu radije prati političke nego vojne ciljeve".

U provinciji Helmand, nad kojom su Talibani preuzeli kontrolu, u posljednja dva mjeseca je poginulo 17 britanskih vojnika, a zbog nedostatka helikoptera i problema sa opskrbom, trupe na udaljenim položajima nemaju hrane ni vode, upozorio je Swift.

U napadima na SAD u New Yorku, Washingtonu i Pennsylvaniji poginulo je 2001. 2973 ljudi.

Prema Pentagonu, do sada je u Iraku poginulo 2696 američkih vojnika, a u Afganistanu 278. Skoro deset puta više američkih vojnika poginulo je u Iraku nego u Afganistanu, gdje je broj žrtava vrlo mali, iako posljednjih mjeseci raste zbog učestalijih gerilskih napada.

U drugim dijelovima svijeta je tokom operacije Enduring Freedom živote izgubilo 57 američkih vojnika. Sveukupno je SAD u ratu protiv terorizma u stranim zemljama izgubio 3030 vojnika.

RATNI zločinac Dragan Vasiljković, javnosti poznatiji pod nadimkom Kapetan Dragan,  namjerava se na australskom vrhovnom sudu boriti protiv izručenja u Hrvatsku.

51-godišnji Vasiljković, nekadašnji zapovjednik srpskih paravojnih snaga u Hrvatskoj, a sada australski državljanin, uhapšen je 20. siječnja u Sydneyju na temelju međunarodne tjeralice koju je za njim raspisala Hrvatska.  Od tada se nalazi u pritvoru.

Osumnjičen je da je u lipnju i srpnju 1991. u zatvoru na kninskoj tvrđavi te u februaru 1993. u Bruškoj kod Benkovca mučio, zlostavljao i ubijao zarobljene pripadnike hrvatske vojske i policije. Tereti ga se i da je kao zapovjednik jedinica za posebne namjene u srpnju 1991. u Glini, u dogovoru sa zapovjednikom tenkovske jedinice JNA, izradio plan napada i zauzimanja glinske Policijske postaje, prigradskog naselja Jukinca, te sela Gornjeg i Donjeg Viduševca.

Tijekom tog napada, protivno odredbama Ženevske konvencije, oštećene su i uništene civilne zgrade, stanovništvo je natjerano u bijeg, opljačkana im je imovina, a ubijeni su i ranjeni civili među kojima i jedan strani novinar.

Vasiljković je te optužbe odbacio, a međunarodnu tjeralicu koju su hrvatske vlasti raspisale za njim ocijenio kao pokušaj Zagreba da vrši pritisak na Srbe.

Vasiljković Hrvatskoj sigurno neće biti izručen tako brzo. Naime, njegovo saslušanje, na kojem bi trebalo biti govora o mogućem izručenju najvjerojatnije će biti u studenom.

AMERIČKA Vlada ne može potvrditi izvještavanje objavljeno u francuskim novinama L´Est Republicain koje navodi da je vođa Al-Qaide Osama bin Laden preminuo prije mjesec dana u Pakistanu, izvijestio je State Department.

"Ničim ne možemo potvrditi to izvještavanje", izjavio je glasnogovornik State Departmenta Sean McCormack.

"Nemamo potvrde za informaciju o smrti Osame bin Ladena", pridružio se službenom neznanju Washingtona i Blair Jones, glasnogovornik Bijele Kuće.

Američki obavještajni dužnosnik, koji je za Reuters govorio pod uvjetom da ostane anoniman, rekao je da SAD nema nikakvih dokaza kojima bi se potkrijepile informacije iz francuskog izvještavanja: "Nemamo ništa što bi nam pomoglo da to potvrdimo ili provjerimo. I prije su dolazile glasine poput ove i nemamo nikakvog razloga misliti da je ovaj put drugačije. Ništa ne ukazuje na to da je ovo izvještavanje istinitije od onih koje smo dosad dobijali."

Američki protu-teroristički dužnosnik, koji je govorio off the record, odbio je potpuno isključiti mogućnost da je bin Ladenovu smrt: "Bilo je nekog govora o tome da je umro, ali ako želite da vam to potvrdim, to ne mogu."

Razlog zbog kojeg je priča o smrti terorista čiju je glavu Amerika ucijenila na 25 milijuna dolara izazvao pažnju, je činjnica da on nije viđen na novoj snimci od kraja 2004, dok je njegov zamjenik Ayman al-Zawahri ostvario nekoliko pojavljivanja na terorističkim porukama odaslanim kamerom.

AL-Qaedina "produkcija" je objavila nekoliko snimki ove godine sa bin Ladenom u glavnoj ulozi, a američke tajne službe provjeravaju njihovu autentičnsot.

Francuski regionalni list LEst Republicain objavio je, pozivajući se na izvještavanje francuske tajne službe, da je Saudijska Arabija uvjerena da je Bin laden, inače njihov državljanin, umro od tifusa krajem augusta. Francuske vlasti također nisu mogle komentirati izvešće i poručile su da će istražiti curenje informacija.

U ŠVICARSKOJ se očekuje presuda u sudskom procesu koji bi za posljedicu mogao imati dalekosežnu liberalizaciju tamošnjih zakona o eutanaziji, odnosno omogućiti toj europskoj državi da kao prva u svijetu omogući da se na vlastiti zahtjev usmrćuju "kronično depresivne" osobe.

Proces je posljedica tužbe u kojoj sudjeluje "Dignitas", udruga koja promiče pravo na "dostojanstvenu smrt" i čijim je naporima eutanazija pod posebnim uvjetima legalizirana u Švicarskoj i nizu europskih država.

Predsjednik udruge Ludwig Minelli je u nedavnoj izjavi za londonski "Times" objasnio kako je zakon po njegovom mišljenju "previše restriktivan", s obzirom da pravo na eutanaziju uživaju jedino "terminalni bolesnici". Minelli i njegove pristaše se zalažu da se eutanazija počne primjenjivati i na "kronično depresivne" osobe.

Jedna od njih je zasada anonimna osoba kojoj je dijagnosticiran bipolaran poremećaj ? duševno stanje isto tako poznato kao manično-depresivna psihoza. Ona je podnijela tužbu sa zahtjevom da joj se prizna pravo na eutanaziju. O tužbi  će 27. oktobara odlučivati švicarski Vrhovni sud.

Minelli tvrdi da se pravo na eutanaziju, odnosno pomoć pri oduzimanju vlastitog života, mora priznati svakome, odnosno kako je demoniziranje samoubojstva posljedica "glupog crkvenog praznovjerja". Samoubojstvo je po Minelliju "divna stvar", odnosno jedan od najdosljednijih i najhrabrijih načina na koji čovjek može iskazati svoju slobodnu volju.

Minelli tvrdi kako bi eutanazija "kronično depresivnih" osoba drastično smanjila stopu samoubojstava, odnosno troškove zdravstvene zaštite.

D.A.

"Nas zanima samo što će pisati u novom ustavu, odnosno kako će biti definiran položaj nacionalnih manjina u Srbiji, osnovna ljudska i kolektivna prava", izjavio je za subotnji novosadski "Dnevnik" predsjednik najjače stranke vojvođanskih Mađara Jozsef Kasza.

On je poručio da će se pridružiti političarima koji su najavili bojkot referenduma ako manjinske zajednice ne budu zadovoljne ustavnim rješenjima.

"Ja ne želim pozvati na bojkot, ali ustav mora nositi europske vrijednosti", zaključio je Kasza, politički predstavnik najveće nacionalne manjine u Vojvodini.

Vodstvo hrvatske manjine također je nezadovoljno što predstavnici nacionalnih manjina nisu uključeni u izradu najvišeg pravnog akta zemlje.

"Ako ne budemo zadovoljni položajem u novom ustavu mi ćemo se žaliti međunarodnim institucijama, posebno zbog toga što između Srbije i Hrvatske postoji međudržavni sporazum koji jamči određena prava srpskoj zajednici u Hrvatskoj i nama u Srbiji", naveo je predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji Josip Pekanović, precizirajući kako je riječ o pravu na izravnu zastupljenost u državnim parlamentima.

Predsjednik Skupštine AP Vojvodine i potpredsjednik Lige socijaldemokrata Vojvodine Bojan Kostreš najavio je da će pozvati građane na bojkot referenduma o novom ustavu Srbije ukoliko on ne osigura Vojvodini izvršnu, zakonodavnu, djelomice sudsku vlast, izvorne prihode i imovinu.

Kostreš je kazao da pod djelomičnom sudskom vlašću podrazumijeva da sjedište Vrhovnog i Ustavnog suda ostane u Beogradu, ali da odjeli tih sudova budu otvoreni u Novom Sadu.

Srbijanka vlast najavila je da će novi ustav Srbije biti usvojen do kraja ove godine, a u njegovoj izradi sudjeluju vodeće parlamentarne stranke u Srbiji.