ARHIVA

Marković: Milošević i Tuđman su priznali dogovor o podjeli BiH

četvrtak, 23.10.2003 12:05

SLOBODAN MILOŠEVIĆ i Franjo Tuđman su mi osobno potvrdili da su na sastanku u Karađorđevu u ožujku 1991. dogovorili podjelu BiH između Srbije i Hrvatske, izjavio je u četvrtak Ante Marković kao svjedok optužbe na suđenju Miloševiću pred Haškim sudom (ICTY). "Imao sam informaciju o tome o čemu se razgovaralo u Karađorđevu. Milošević i Tuđman dogovorili su da izvrše podjelu BiH između Srbije i Hrvatske a dogovorili su moju smjenu jer sam im smetao", rekao je Marković, posljednji predsjednik vlade bivše SFRJ. Rekao je da se nakon toga sastao s Miloševićem, tada predsjednikom Srbije, u Beogradu i pokojnim hrvatskim predsjednikom Tuđmanom u Zagrebu, i da im je otvoreno kazao da zna za njihov dogovor. "Jedan i drugi su mi potvrdili da su se dogovorili oko podjele BiH. Milošević je priznao odmah dok je Tuđmanu trebalo nešto više vremena", rekao je Marković odgovarajući na pitanja glavnog tužitelja Geoffreya Nicea. I pokojni hrvatski predsjednik i optuženi Milošević, po njegovim su riječima smatrali da je BiH umjetna tvorevina a Bošnjaci izmišljena nacija jer se po Tuđmanu radilo o "islamiziranim katolicima" a po Miloševiću "islamiziranim pravoslavcima". Također su smatrali da podjela BiH neće izazvati rat, jer su u toj zemlji u većini Srbi i Hrvati a za Bošnjake su predvidjeli enklavu. Očekivali su podršku Europe jer ona ne želi muslimansku državu, a Tuđman mu je rekao da će se povijest ponoviti i "Bosna šaptom pasti", rekao je svjedok. Marković je rekao da je obojicu čelnika upozorio kako će to dovesti do rata, žrtava, izbjeglica i "palestinizacije" BiH i da će biti "krvi do koljena" te najavio da će se boriti protiv toga. Sa svojim je saznanjima nešto kasnije upoznao i pokojnog bošnjačkog čelnika Aliju Izetbegovića, koji mu je stavio na raspolaganje snimke presretnutih razgovora Miloševića i Radovana Karadžića o naoružavanju bosanskih Srba preko JNA, u okviru tzv. plana RAM. Marković je te činjenice iznio na vladi ali je slovenski admiral Stane Brovet tvrdio da JNA nema ništa s tim, rekao je. U sudnici je emitirana jedna od tih snimaka na kojima je svjedok prepoznao glasove Miloševića i Karadžića. Milošević u lipnju 91. naređuje Karadžiću da "mobilizira banjalučku grupaciju" i krene na Kupres, te se javi generalu JNA Uzelcu za oružje i helikoptere. Ante Marković, koji je bio predsjednik vlade SFRJ od ožujka 1989. do ostavke u prosincu 1991., rekao je da u haškoj sudnici po prvi put nakon 12 godina iznosi svoja stajališta o tim zbivanjima. Govorio je o formiranju svoje vlade, programu stabilizacije i ekonomskih i političkih reformi koje su vodile uvođenju višestranačkog sustava. Objasnio je protivljenje Miloševića i Srbije tim reformama koje su brzo dale uspjeha, inflacija je svedena na nulu, devizne rezerve su porasle na 11 milijardi dolara, vanjski dug je smanjen s 21 na 12 milijardi dolara. Milošević je konstantno opstruirao vladu i reforme, rekao je Marković, navodeći primjer masovnog povećanja plaća u Srbiji, upada Narodne banke Srbije u platni sustav kada je "opljačkano" 2,5 milijarde dolara. Marković je govorio i o sudbini Ivana Stambolića, koji je nestao 1999. nakon što je njemu u telefonskom razgovoru rekao da se mora politički reaktivirati nakon bombardiranja NATO-a. Marković nastavlja svjedočiti na suđenju Miloševiću.

Agim Qeku jutros pušten na slobodu

četvrtak, 23.10.2003 08:05

ZAPOVJEDNIK Kosovskoga zaštitnog korpusa Agim Qeku, kojeg je na ljubljanskom aerodromu uhapsila slovenska policija na temelju međunarodne tjeralice, rano jutros pušten je na slobodu, izjavio je za Reuters glasnogovornik Kosovskoga zaštitnog korpusa Muharem Mahmutaj. "General Qeku pušten je na slobodu oko 1 sat i 15 minuta iza ponoći. Razgovarali smo s njime preko telefona i kazao je da se osjeća dobro", rekao je Mahmutaj. Slovenska policija jučer je u ljubljanskoj zračnoj luci Brnik, na temelju međunarodne tjeralice koju su 2002. pokrenule vlasti Srbije i Crne Gore, uhapsila Qekua. Uhapšen je prilikom kontrole putnika pri pokušaju ukrcavanja na let za Prištinu. Vijest o puštanju na slobodu generala Qekua objavila je noćas i Televizija Kosova, javlja Hinin dopisnik iz Prištine. U izjavi za Televiziju Kosova Qeku je kazao kako bi u prištinsku zračnu luku trebao stići danas oko 15 sati. "Želim upozoriti da Srbija i Crna Gora nisu više odgovorne i nemaju nikakve ingerencije nad građanima Kosova. Za nas su odgovorne kosovske institucije i UNMIK-a. Zahvaljujući UNMIK-a i kosovskim insitucijama ja sam oslobođen i u četvrtak u 15 sati bit ću u Prištini", izjavio je Qeku za Televiziju Kosova. Vijest o puštanju na slobodu Agima Qekua burno je pozdravilo više tisuća građana okupljenih u središtu Prištine. Naime, Televizija Kosova je tijekom cijle noći pratila situaciju u vezi njegova uhapšenja. Jučer, nedugo nakon uhapšenja Qekua, iz Beograda je stigla vijest da će Ministarstvo za ljudska i manjinska prava Srbije i Crne Gore od slovenskih vlasti zatražiti izručenje Qekua. S druge strane, kosovski predsjednik Ibrahim Rugova osudio je hapšenje zapovjednika Kosovskih zaštitnih snaga, ističući da je to "neprihatljiv čin za institucije i narod Kosova". Rugova je upozorio da slovenske vlasti nemaju pravo da "na temelju iskonstruirane optužbe jedne susjedne države zaustavljaju istaknute ličnosti ili građane Kosova". Predsjednik Kosova je zatražio hitno oslobađanje i tretiranje Qekua u skladu s dužnošću koju obavlja.

Obala Bjelokosti: Policajac koji je ubio novinara nalazi se u pritvoru

četvrtak, 23.10.2003 08:05

POLICAJAC koji je ubio francuskog novinara, koji je namjeravao napraviti intervju s pritvorenim opozicijskim političarima Obale Bjelokosti, nalazi se u pritvoru. Jean Helene, novinar Radio France Internationalea, ubijen je u utorak dok je pred policijskom postajom u središtu Abidjana čekao da iz pritvora bude pušteno 11 opozicijskih političara. Helene je s njima htio napraviti intervju. Uz Helenea, pred policijskom postajom bilo je još novinara. Policajac je u njega pucao iz "kalašnjikova", pogodivši ga u glavu. Ubojstvo novinara oštro je osudio francuski predsjednik Jacques Chirac, zatraživši da krivci budu kažnjeni. Predsjednik Obale Bjelokosti Laurent Gbagbo nazvao je ovaj incident podlim ubojstvom, te je zatražio temeljitu istragu. Ubojstvo francuskog reportera osudile su i novinarske udruge - Novinari bez granica te Odbor za zaštitu novinara.

ANTE MARKOVIĆ: MILOŠEVIĆ SE BORIO ZA VELIKU SRBIJU

U nastavku iskaza na haškom suđenju bivšem predsjedniku SRJ Slobodanu Miloševiću, posljednji premijer SFRJ Ante Marković kazao je u četvrtak kako se Milošević 90tih godina "evidentno borio za veliku Srbiju". L "Govorio je jedno a radio drugo, govorio je da se bori za Jugoslaviju a bilo je evidentno da se borio za veliku Srbiju, iako to meni osobno nikad nije rekao", rekao je Marković, svjedok optužbe na suđenju Miloševiću pred Haškim sudom (ICTY). "Milošević je bio vladar i imao je apsolutnu kontrolu u Srbiji, sve institucije su mu se pokoravale. Tko bi iznio drugačije stavove ne bi ostao na dužnosti ni 24 sata", rekao je Marković. Svjedočeći o vojnima djelovanjima '91. opisao je i napad JNA na Sloveniju 26. lipnja, za koju mu se često pripisuje odgovornost. On je ustvrdio kako nije bio ni obaviješten o tome i da kao premijer nije imao nadležnosti nad JNA. O napadu ga je telefonom obavijestio Milan Kučan a ministar obrane Veljko Kadijević mu je rekao: "pošto smo znali da se nećeš suglasiti nismo te ni pitali". Opisao je i svoj odlazak u Ljubljanu gdje je "spriječio razorno bombardiranje JNA" i širenje rata. Marković je opisao i sudjelovanje u mirovnim pregovorima u Haagu oktobara '91. u vrijeme bombardiranja Dubrovnika i Vukovara. Na pitanje Miloševiću kako može bombardirati takav grad kao što je Dubrovnik dobio je odgovor da se "Dubrovnik ne bombadira", a kada se obratio bivšem hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu on mu je odgovorio "čuo si što je Milošević rekao", kazao je svjedok. "Tuđmanu nije bilo u interesu da se ne bombardiraju Dubrovnik i Vukovar u svrhu dobivanja argumentata za osmostaljenje", ocijenio je Ante Marković. U sudnici je opisao i raketiranje Banskih dvora u oktobaru '91. u kojem, kako je rekao, pukim slučajem nije ubijen zajedno s Tuđmanom i Stipom Mesićem, tadašnjim članom predsjedništva SFRJ. Tužitelj je pitao je li njihov sastanak trajao dovoljno dugo da se informacija o njemu pošalje izvan RH i potom pošalju zrakoplovi. Marković je odgovorio potvrdno, rekavši da je "trajao 4,5 sata i da su poslani najbrži zrakoplovi, vjerojatno MIG-29, koji su precizno ispalili rakete s velike visine od 14 do 15 km". "Raketa je pogodila blagovaonicu i da smo samo malo dulje ostali na zajedničkom ručku ja ne bih ovdje svjedočio", rekao je Marković. Govorio je i o Brijunskoj deklaraciji, u koju je unesen njegov prijedlog tromjesečnog moratorija na odluke o osamostaljenju Hrvatske i Slovenije, kako bi u tom razdoblju vlada uvela mjere za sprečavanje rata i krvoprolića. Priznao je da on i vlada nisu uspjeli u tome "najviše zaslugom optuženog". Govorio je o podjelama u predsjedništvu o budućnosti federacije, rekavši kako je on bio za labavu federaciju dok je optuženi tražio centralizaciju i vjerovao da Europa neće dopustiti raspad zemlje. Svjedok je potvrdio autentičnost više presretnutih razgovora u kojima optuženi naređuje Radovanu Karadžiću vojne akcije u BiH. Marković je odgovarao na pitanja tužitelja o odnosima optuženog s vrhom JNA i predsjedništvom, o upadu Srbije u platni sustav, o svom protivljenju srpskoj intervenciji na Kosovu, svojoj sotonizaciji sa srpske i sa hrvatske strane i dramatičnim posljednjim mjesecima u Beogradu kada je "spavao s pištoljem pod jastukom". Milošević je u kratkom protuispitivanju nastojao dokazati da je Marković donio odluku o intervenciji JNA u Sloveniji, citirajući zapisnik sa sastanka na kojem su to tvrdili on i Milan Kučan. Marković je odlučno negirao te tvrdnje, navodeći da se u odluci vlade nigdje ne govori o angažiranju JNA i tražeći od Suda zaštitu od Miloševića. "Jesam li optuženik ili svjedok?", pitao je. Nastavak protuispitivanja bit će zakazan za jedan kasniji datum. Suđenje Miloševiću, optuženom za genocid u BiH i ratne zločine u Hrvatskoj i na Kosovu, nastavlja se idućeg utorka. (Hina) dh rb

ICTY: Ante Marković svjedok optužbe protiv Miloševića

četvrtak, 23.10.2003 10:05

ANTE MARKOVIĆ, posljednji predsjednik vlade nekadašnje SFRJ, svjedoči u četvrtak na suđenju bivšem predsjedniku Srbije i SRJ Slobodanu Miloševiću pred Međunarodnom kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY). Do pojavljivanja u sudnici svjedok optužbe Ante Marković vođen je pod oznakom zaštićenog svjedoka C-62. Uz njegov iskaz optužba je u spis predmeta priložila pisanu izjavu svjedoka. Ante Marković već je u rujnu boravio u Haagu radi svjedočenja protiv Miloševića ali je suđenje tada prekinuto zbog bolesti optuženog. Marković će, prema najavi optužbe, govoriti o djelovanju Saveznog izvršnog vijeća (SIV) na čijem je čelu bio od 1989. do prosinca 1991., o stavu optuženog prema politici koju je vodila tadašnja vlada, o naoružavanju bosanskih Srba, o vojnim pitanjima, pravojnim formacijama, o sastancima u Karađorđevu, mirovnim pregovorima u Haagu 1991. i o svojim sastancima s Miloševićem. Marković je 1989. pokrenuo paket gospodarskih mjera kako bi se zemlja izvukla iz krize. U kratko vrijeme te su reforme pokazale prvi uspjeh što je pridonijelo njegovoj popularnosti. Prije dužnosti u SIV-u bio je predsjednik vlade i predsjednik Predsjedništva Republike Hrvatske, a danas je poslovni čovjek. (Hina) dh sd

AMERIČKI SENAT GLASOVAO ZA OKONČANJE ZABRANE PUTOVANJA NA KUBU

Američki Senat glasovao je u četvrtak za mjeru koja ide u korist okončanja četrdesetogišnjih ograničenja putovanja za Amerikance na Kubu. Senat je s 59-36 glasovao za zabranu uporabe vladinih financijskih sredstava za provedbu propisa o ograničenju putovanja. Prošlog je mjeseca Zastupnički dom američkog Kongresa prihvatio sličnu mjeru. Time se otvara spor s administracijom predsjednika Busha koji bi mogao vetom zaustaviti zakon o proračunskim sredstvima predviđenim za pojedina ministarstva koja sudjeluju u kontroli putovanja ukoliko se u njemu nađe sporna odredba o Kubi. "Administracija vjeruje kako je bitno održati sankcije i ograničenja putovanja kako bi se brutalnom Castrovom režimu uskratili gospodarski izvori", priopćila je Bijela kuća. Predsjednik George W. Bush je nedavno najavio poošaprile provedbe zabrane turističkih putovanja Amerikanaca na Kubu kako bi pojačao pritisak na režim Fidela Castra i ubrzao njegov kraj. Sjedinjene Države dopuštaju putovanja na Kubu radi posjeta obitelji, putovanja iz humanitarnih i znanstvenih razloga, te posjete diplomata i novinara. Prema procjenama prošle je godine oko 160.000 Amerikanaca, polovica od njih kubanskih Amerikanaca, posjetilo Kubu. Drži se da tisuće Amerikanaca godišnje posjeti Kubu ilegalno, uglavnom kao turisti koji putuju preko trećih zemalja ostavljajući dolare u kubanskim hotelima koji, kako smatra predsjednik Bush, jačaju Castrov režim. (Hina) sl sv

Slovenija ne isključuje arbitražu za granice

SLOVENIJA ne isključuju arbitražu u pitanju granice na moru s Hrvatskom, ali pritom očekuje da se u arbitražnom postupku uzme u obzir dostignuta razina dosadašnjih dogovora, priopćilo je u četvrtak slovensko ministarstrvo vanjskih poslova. "Slovenija načelno ne otklanja arbitražu kao jedan od mogućih načina mirnog rješavanja otvorenih pitanja između država, ali uz to utemeljeno očekujemo da će arbitražni postupak uvažiti dostignutu razinu dosadašnjih dogovora", kaže se u priopćenju slovenskog ministarstva vanjskih poslova u kojem je javnost obavještena da je Ljubljana odgovorila na hrvatsku notu od 7. oktobara. Kako se navodi u priopćenju slovenskog ministra vanjskih poslova Dimitrija Rupela, Slovenija je u odgovoru ponovila svoja poznata stajališta u vezi s proglašenjem hrvatskog ekološko-ribolovnog pojasa u Jadranu, ocjenjujući taj korak jednostranim i u suprotnosti s načelom dogovaranja. "Slovenija uz to naglašava da status zemljopisno prikraćene države ne znači da država nema teritorijalni izlaz na otvoreno more, a posljedično i pravo na svoju isključivu ekonomsku zonu ili druge zone te da nema vlastiti epikontinentalni pojas", navodi se u priopćenju.