Incident se dogodio u subotu u kurdskom gradiću Baskale, blizu iranske granice.

Mlada Naile s glavoboljom je primljena u gradsku bolnicu gdje su liječnici ustanovili trudnoću, piše tisak. Nekoliko dana kasnije, djevojka je rodila dječačića, začetog silovanjem, prema njezinom povjeravanju majci.

Obitelj se tada vjerojatno okupila na "vijećanje" i odredila starijeg brata Bahrija za smaknuće sestre. Bahri je sestru ubio na ulici iz pištolja i zatim pobjegao.

Tijekom zadnjih godina turska vlada i udruge pojačale su napore u borbi protiv zločina zbog časti, ali ispitivanja pokazuju da se ta praksa itekako tolerira na anatolijskom jugoistoku, većinom nastanjenom Kurdima.

Turska, pod pritiskom EU-a, postrožila je kazne protiv počinitelja zločina zbog časti koji sad mogu biti osuđeni na doživotni zatvor.

"Vrag je na slobodi, ali u Ujedinjenin narodima ga držimo za rep", rekao je Chavez govoreći o tijesnom glasanju u Općoj skupštini između Venezuele i Guatemale, koju je podržao Washington za dobivanje latinoameričkog mjesta nestalne članice Vijeća sigurnosti.

Venezuela i Guatemala istaknule su kandidaturu za mjesto koje u skupini Latinska Amerika/Karibi do konca godine zauzima Argentina. U toj kampanji sudjeluju i Sjedinjene Države koje se protive izboru Venezuele.

"Sljedećeg tjedna borba u Općoj skupštini Ujedinjenih naroda se nastavlja, Venezuela se, makar bila na koljenima, neće predati", izjavio je Chavez.

"Neće nas pobijediti makar i ne uđemo u Vijeće sigurnosti, već smo zadali udarac američkom carstvu", dodao je predsjednik Venezuele.

Do sada je prebrojano oko 10,9 posto glasova, među kojima su glasovi za širenje Panamskog kanala četiri puta brojniji od onih koji se protive tom projektu, što je u skladu s prošlotjednim ispitivanjima javnog mnijenja, objavilo je tamošnje središnje izborno tijelo.

Konačni bi rezultati trebali biti objavljeni u srijedu.

Nedjeljni je referendum prošao uz nekoliko incidenata između pristaša i protivnika širenja Kanala te uz svega 40-postotni odaziv birača.

ONO ŠTO je trebalo biti proslava 50. obljetnice antisovjetske i antikomunističke pobune u Mađarskoj se danas pretvorilo u farsično ponavljanje povijesti nakon što su demonstranti iskoristili prigodu kako bi još jednom izrazili protest protiv socijalističkog premijera Ferenca Gyurcsanyja.

Svečanost kojim se obilježava 23. oktobar 1956. - dan kada su studentske demonstracije u Budimpešti dovele do pada staljinističkog režima i ustoličenja nove, demokratske vlade brutalno svrgnute sovjetskom vojnom intervencijom nekoliko tjedana kasnije ? svojom su nazočnošću uveličali španjolski kralj Juan Carlos, generalni tajnik NATO-a Jaap de Hoof Scheffer, kao i predsjednik Europskog povjerenstva Jose Manuel Barroso.

Međutim, mnogim Mađarima baš i nije bilo do slavlja jer Gyurcsanyja i njegovu Mađarsku socijalističku stranku drže nasljednikom istih onih komunista protiv kojih se narod 1956.  godine digao na ustanak, i koje su Sovjeti vratili na vlast nakon svog krvavog pohoda.

Iako je ranije bio pozvao Gyurcsanyja da zbog izjava o namjernom laganju javnosti u svrhu izborne pobjede podnese ostavku, predsjednik Mađarske Laszlo Solyom je narod pozvao na jedinstvo, odnosno da političke razmirice ne oskvrnu 50. obljetnicu jednog od najvažnijih događaja u mađarskoj povijesti.

"Fidesz" i druge oporbene desničarske stranke su bojkotirale državnu proslavu i organizirale vlastitu, dok su mnogi od veterana ustanka prilikom svečanosti odbili pružiti ruku Gyurcsanyju i drugim socijalističkim dužnosnicima.

Taj poziv nije urodio plodom, jer su između policije i protestanata izbili žestoki sukobi, pa je policija bila prisiljena u svrhu rastjerivanja mase ispaljivanjem gumene metke. Time su današnji događaji dobili morbidnu sličnost s događajima od prije 50 godina kada je staljinistička tajna policija bezuspješno pokušala rastjerati demonstrante ispaljivanjem bojevih metaka.

BBC javlja kako su najžešći sukobi bili oko zgrade Parlamenta, odakle je policija uspjela istjerati demonstranti. Međutim, sporadično nasilje se nastavilo u drugim dijelovima grada, gdje se policiju gađa kamenjem i noževima, dok policija koristi suzavac i vodene topove.

O broju ozlijeđenih policajaca i demonstranata se još nagađa, ali svjedoci tvrde da je najmanje jedan demonstrant viđen kako na ulici leži krvave glave nakon što ga je pogodio gumeni metak.

D.A.

"SUSJEDIMA je Milan Španović bio skromni otac troje djece. Iako je među njima živio 15 godina, najbolje što su mogli reći opisujući ga bilo je kako je bio "osobito tih".

Isto tako, policajci koji su ga uhapsili zbog krađe u trgovini nisu vidjeli ništa neobično u njemu. Nakon što je izjavio kako je nevin, krenuli su obaviti papirologiju i pustiti ga, tek sa formalnim upozorenjem, piše britanski Times.

Kada je službenik rutinski ukucao njegovo ime u bazu podataka, rezultata je bio zaprepaščujuć: Španović, star 43 godine, iz Carshaltona, Južni London, je bio ratni zločinac, osuđen na 20 godina u odsustvu, sa raspisanom međunarodnom tjeralicom.

Prema optužnici, bio je pripadnik srpske paravojne bande koja je u augustu 1991. teorizirala stanovnike sela Maja kod Gline, kada je njih 40 naoružanih upalo u selo gdje je od 270 stanovnika njih tek nekoliko bilo srpske nacionalnosti.

Upadali su u kuće u selu, otimajući sve što bi im se svidjelo i uništavajući ostalo. Pretukli bi svakoga tko bi se pobunio. Jedan čovjek je svjedočio kako su ga mučili i turali mu cijev pištolja u usta. Španovića se tereti za mučenje civila i pucanje po njima.

On i njegovi suučesnici u pljački i paležu su svojim žrtvama objavili kako će sve Hrvate protjerati iz sela i pripojiti ga Republici Srpskoj Krajini. Spalili su katoličku crkvu, kuće mještana, trgovinu i još neke objekte.

Španović, koji tvrdi da nije bio u nikakvoj vojnoj postrojbi i da nije počinio zločine, uhapšen je prije pet mjeseci i pojavit će se danas pred westminsterskim sudom jer Hrvatska traži njegovo izručenje u Zagreb. To je prvi balkanski ratni zločinac pronađenu Brtianiji, navodi se u opsežnom tekstu u Timesu, posvećenom slučaju Milana Španovića.

Njegovi susjedi u Engleskoj još ne mogu vjerovati da je tako zloglasna osoba živjela među njima. Obitelj je živjela tiho i iako su bili ljubazni prema susjedima, odbijali su pridružiti se društvenim aktivnostima. Susjede je, osim toga, čudilo kako Španović nema nikakav vidljivi izvor prihoda.

"Nekad je najbolje ne znati. Nisam sigurna da bih željela znati kako je ovdje živio ratni zločinac.", izjavila je Sue Weatherburn, Španovićeva susjeda iz mirnog londonskog predgrađa.

Z.A.