RIJETKO viđenom jednoglasnom podrškom Vijeće sigurnosti UN-a u subotu je izglasalo sankcije Islamskoj Republici Iranu. Iran je kažnjen zbog odbijanja prestanka obogaćivanja urana i nastavka razvoja svog nuklearnog programa.

Sankcijama se Iranu zabranjuje uvoz materijala i tehnologija koje bi na bilo koji način mogle poduprijeti iranski plan razvoja vlastitih nuklearnih kapaciteta. Osim toga, Vijeće je uvelo zamrzavanje financijskih sredstava ključnim iranskim kompanijama i osobama.

Ako Iran nastavi s odbijanjem zahtjeva UN-a, Vijeće sigurnosti bi moglo usvojiti daljnje sankcije prema toj zemlji. Bilo kakvo vojno djelovanje u tom pogledu za sad je sasvim isključeno.

Iran pak i dalje inzistira na stavu da je njegov nuklearni program orijentiran prema isključivo miroljubivoj civilnoj proizvodnji nuklearne energije. Stav su odbile SAD i predstavnice EU koje drže kako je Irancima krajnji cilj proizvodnja nuklearnog materijala pogodnog za izradu atomskog oružja.

U podužem govoru održanom nakon izglasavanja sankcija, iranski veleposlanik pri UN-u Javad Zarif kritizirao je Vijeće sigurnosti zbog izglasavanja rezolucije, dok istovremeno "ne čini ništa protiv Izraela čiji je premijer nedavno priznao dugogodišnje sumnje da je ta zemlja postala nuklearna sila".

UN-ova rezolucija od službenog Teherana zahtjeva prekid svih aktivnosti na obogaćivanju urana te obustavu istraživanja i razvoja tehnologija i procesa koji bi mogli rezultirati proizvodnjom nuklearnog oružja.

Rezolucijom se, ukoliko Iran nastavi sa spomenutim djelatnostima, UN-ovom Vijeću sigurnosti omogućuje uvođenje nevojnih sankcija kao što je potpun ili djelomičan prekid diplomatskih i gospodarskih odnosa, te komunikacijskih i prometnih veza.

U podužem govoru održanom nakon izglasavanja sankcija, iranski veleposlanik pri UN-u Javad Zarif kritizirao je Vijeće sigurnosti zbog izglasavanja rezolucije, dok istovremeno ne čini ništa protiv Izraela čiji je premijer nedavno priznao dugogodišnje sumnje da je ta zemlja postala nuklearna sila.

Glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova Muhamad Ali Hoseini, nedugo nakon objavljivanja vijesti o izglasavanju sankcija osudio je UN-ovu rezoluciju prozivajući je nelegalnom.

Za državnu televiziju Hoseini je kazao kako odluka o sankcijama "ne može ugroziti ili ograničiti miroljubive nuklearne aktivnosti Irana, ali će diskreditirati buduće odluke Vijeća sigurnosti čiji je utjecaj potrošen.

I.K.

"GAZPROM", ruska državna tvrtka za distribuciju nafte i plina, je jučer objavila kako Gruzija pristaje kupovati ruski plin po cijeni od 235 dolara po 1000 kubnih metara - dva puta veću od dosadašnjih 110 dolara.

Gruzija je na ruski zahtjev pristala sat vremena nakon što su "Gazpromovi" pregovarači zaprijetili potpunim prekidom isporuke.

Gruzija, čija se vlada od tzv. revolucije ruža 2003. godine smatra najvjernijim američkim saveznikom u regiji, je već duže vremena u lošim odnosima s Rusijom, koja tu bivšu sovjetsku republiku smatra dijelom svoje interesne sfere.

Razlog za to je i ruska podrška separatističkim pokretima u Abhaziji i Južnoj Osetiji - gruzijskim pokrajinama koje namjeravaju proglasiti neovisnost.

Rusko-gruzijski odnosi su nakon uhapšenja ruskih oficira pod optužbom za špijunažu eskalirali u svojevrsni "hladni rat" prilikom kojeg je Rusija uvela embargo na gruzijsko vino i mineralnu vodu, kao i cestovnu, pomorsku i zračnu blokadu te kavkaske republike.

Iako je gruzijski premijer najavljivao da će njegova zemlja plin kupovati iz susjednog Azerbejdžana, na kraju je kavkaska republika morala popustiti pod pritiskom svog moćnog sudjeda.

"Gazprom" već duže vremena zapadni krugovi optužuju da Kremlju služi kao sredstvo političkog pritiska, s obzirom na sve veću potražnju za plinom u zemljama regije. Tako se tumači i prošlogodišnji spor s Ukrajinom oko cijene plina - zbog kojeg je kraće vrijeme bila poremećena opskrba Zapadne Europe.

D.A.

GURBANGULJI BERDIMUHAMEDOV, vršitelj dužnosti predsjednika Turkmenistana, se obratio naciji i rekako kako je situacija u toj bivšoj sovjetskoj republici "mirna i stabilna" nakon smrti dugogodišnjeg predsjednika Saparmurata Nijazova.

Berdimuhamedov je dosada bio zamjenikom premijera Turkmenistana, a na mjesto vršitelja dužnosti predsjednika ga je imenovalo Državno vijeće nacionalne sigurnosti.

Mnogi to tumače naznakom svojevrsnog dvorskog puča, jer je po turkmenistanskom ustavu to mjesto trebao preuzeti predsjednik parlamenta Ovezgeldi Atajev. Međutim, Državno vijeće je imenovalo Berdimuhamedova, jer se protiv Atajeva vrši istraga protiv korupcije. Ruski list "Komersant" tvrdi da je Atajev trenutno u pritvoru.

Berdimuhamedov, kojeg turkmenistanska oporba opisuje kao "slabu ličnost bez karaktera" se po ustavu ne smije kandidirati na slijedećim izborima, te stoga mnogi drže kako je tek počela borba za nasljedstvo Nijazova - odnosno nad državom koja zbog bogatih nalazišta plina te granice s Iranom i Afganistanom ima veliki strateški značaj.

Na pogreb Nijazova, koji će se održati u nedjelju, su svoj dolazak najavili brojni državnici.

D.A.

Foto: AFP

GLASNOGOVORNIK iranskog parlamenta izjavio je da će parlament izmijeniti svoje odnose sa UN-om, zbog sankcija koje bi UN mogao uvesti Iranu zbog proizvodnje nuklearnog oružja, prenosi televizija Middle East.

"Ako oni namjeravaju rezolucijom uskratiti Iranski narod za njegovo pravo na nuklearnu tehnologiju, parlament će revidirati svoje odnose sa Međunarodnom agencijom za atomsku energiju", izjavio je na nacionalnoj televiziji glasnogovornik Gholamali Haddadadel.

UN vijeća o tome treba li nametnuti Iranu sankcije zbog njihovog nuklearnog pogona, za koji na Zapadu uglavnom smatraju da je namijenjen za izgradnju atomske bombe. Prije zasjedanja Vijeća tajnika UN-a, nagađa se da će sankcije najvjerojatnije biti nemenute. No službeno je dano priopćenje da će konzultacije vezane za tu osjetljivu temu završiti neposredno prije donošenja konačne odluke.

A. B.

ŠEF londonske policije upozorio je građane Londona da su božićni blagdani vrijeme kad je Velika Britanija najosjetljivija na terorističke napade, te da policija ni sama ne zna kako ih spriječiti i gdje bi se oni mogli dogoditi, prenosi BBC.

"Al Qaida predstavlja najveću opasnost za Britaniju od razdoblja Drugog svjetskog rata zbog raznolikosti i nepredvidive prirode njihovih napada", rekao je načelnik londonske policije Sir Ian Blair.

Teroristička prijetnja uvijek je prisutna, rekao je Blair, a Božić je razdoblje kada je najvjerojatnije da će se napad dogoditi. "Policija ne raspolaže nikakvim obavještajnim podacima o tome gdje i kada bi se mogli dogoditi, i što treba poduzeti", rekao je Blair.

Također je naglasio da je al-Qaida veća prijetnja čak i od IRA-e u razdoblju od 1970 do 1997, kada je poginulo 1775 ljudi. "IRA nije činila tako masovne strahote, nije bila spremna umrijeti za cilj, davala je upozorenja a britanski su obavještajci bili duboko infiltrirani u njihove redove. Ništa od navedenog ne odnosi se na al-Qaidu ", izjavio je Ian Blair.

A.B.

SLOVENSKI tjednik "Mladina" osobom godine proglasio je "Janeza D", tj. alter-ego predsjednika Drnovšeka, koji na svom blogu zagovara zdrav način života te kritizira državne i crkvene strukture.

Slovenski predsjednik Janez Drnovšek pseudonim "Janez D" počeo je koristiti nakon što su mu upućene kritike da nije jasno kada javno nastupa kao slovenski predsjednik, a kada kao predsjednik Pokreta za pravednost i razvitak, udruge koju je osnovao prije godinu dana.

Njegov blog jedan je od najposjećenijih u Sloveniji, a zbog "inovativnog načina razmišljanja", koje je u politici danas vrlo rijetko, priznanja i pohvale mu stižu iz svih dijelova svijeta.

Ove je godine Drnovšek objavio knjige "Misli o životu i osvješćivanju" i "Bit svijeta", te su u rekordnom roku postale bestseleri u Sloveniji, ali i u Hrvatskoj. Na svojem blogu, ali i u knjigama Drnovšek zagovara zdrav način života te propagira pozitivnu energiju.

No ono zbog čega ga najviše cijene i što ga razlikuje od ostalih političara, jest činjenica da bez straha i dlake na jeziku kritizira državne i crkvene strukture te pohlepnu političku ovisnost velikih sila o kapitalu.

D. K.