AMERIČKI PREDSJEDNIK George W. Bush je, u skladu s ustavnim odredbama, noćas u svom govoru pred oba doma Kongresa podnio redovno izviješće o stanju nacije, koji mnogi promatrači drže jednim od najznačajnijih u šest godina njegove administracije.

Razlog za to je u činjenici da je Bush po prvi put prisiljen obraćati se zakonodavnom tijelu u kojem većinu drži oporbena Demokratska stranka, čiji su mnogi zastupnici i senatori izabrani isključivo zahvaljujući svenarodnom nezadovoljstvu njegovom politikom.

Bush, čija se podrška anketama kreće u razinama koje je "uživao" predsjednik Nixon u doba afere "Watergate", je u svom govoru dao naznake da je svjestan nove političke realnosti, odnosno goleme nepopularnosti rata u Iraku i želje sve većeg broja Amerikanaca da se on što prije prekine.

Stoga je rat u Iraku spominjan tek pri kraju govora. Na početku je umjesto toga naglasak stavljen na unutarnjopolitička pitanja, a prije svega na više nego dobro stanje američke ekonomije koju karakteriziraju nizak stupanj nezaposlenih, niska inflacija i rast prosječnih plaća.

Bush se također hvalio i kresanjem proračunskog deficita, koji je smanjen na polovicu, i to tri godine prije predviđanja.

S druge strane je Bush ukazao na problem koji bi mogao snaći buduće generacije Amerikanaca ukoliko se ne provede sveobuhvatna reforma mirovinskog i zdravstvenog sustava, te je svrhu ponudio suradnju demokratskom Kongresu u svrhu rješavanja tog problema. Bush je također ponudio porezne olakšice za siromašne Amerikance kako bi im pomogao da si priušte kvalitetno zdravstveno osiguranje.

Bush se u govoru osvrnuo i na problem ilegalne imigracije, ponovivši svoj dobro poznati stav o nužnosti uvođenja "gastarbajterskih" programa - stav koji je podijelio njegovu vlastitu Republikansku stranku.

Najvažniji dio govora se ticao Bushovog nastojanja da se SAD riješi "energetske ovisnosti o nafti". Američki predsjednik je postavio ambiciozne planove da se u tu svrhu razviju alternativni izvori goriva i pogonska sredstva, odnosno da se potrošnja benzina u SAD do 2017. godine smanji za 20 %.

U tom dijelu govora je Bush spomenuo nužnost da se američka vlada suoči s "izazovom klimatskih promjena", što su mnogi protumačili kao odustajanje od dosadašnjeg skeptičnog stava prema globalnom zatopljenju.

Rat u Iraku - koji je njegov najveći problem - je spomenut tek pri kraju. Bush je ponovio svoje dobro poznate stavove o nužnosti da američke vojne snage ostanu u Mezopotamiji, kao i da bi njihovo povlačenje imalo nesagledive katastrofalne posljedice. Mnogi su to protumačili kao pokušaj da vlastitu, sve kolebljiviju stranku, uvjeri da privremeno povećanje broja trupa u Iraku nema alternative.

Na predsjednikov govor je, u skladu s običajima, u ime oporbe odgovorio Jim Webb, demokratski senator čiji sin služi u Iraku. Prema njegovim riječima "SAD su postale taoc nereda u Iraku", a predsjednik Bush je naciju "lakomisleno uvukao u rat".

Barack Obama, karizmatski demokratski senator liberalnih stavova, kojeg sve više Amerikanaca želi vidjeti kao Bushovog nasljednika, je, pak, izjavio da njegova stranka treba "ozbiljno razmotriti" neke od Bushovih prijedloga u govoru.

D.A.

JUČER se u Iraku srušio još jedan helikopter američke vojske, u trenutku dok je nadlijetao opasnu sunitsku četvrt u središtu Bagdada, te je poginulo pet američkih državljana.

I dok Iračani tvrde kako je helikopter srušen, Amerikanci to opovrgavaju tvrdnjom kako uzroci nesreće još uvijek nisu poznati.

Zaštitarska tvrtka "Blackwater USA" je potvrdila smrti petorice svojih zaposlenika. Njihova glasnogovornica Anne Tyrrell nije iznijela detalje nesreće niti navela identitete poginulih.

New York Times je izvijestio kako se helikopter spustio niže kad je napadnut, pa nije sigurno je li njegov pad rezultat napada, udara o tlo ili se pak zapleo u električne kablove.

I.M.
Foto: AFP

U KHARTOUMU je nepoznati naoružani muškarac oteo sudanski putnički zrakoplov, te ga preusmjerio prema čadskom glavnom gradu N´Djamena, javlja CNN.

"U zrakoplovu se nalaze 103 putnika. Otet je u 9 sati, a oko 11 sati bi trebao stići u N´Djamenu." - rekao je Ahmed Salih, komercijalni menadžer zrakoplovne kompanije "Air West", u čijem je vlasništvu oteti Boeing 737.

Jedan od službenika zračne luke je za Reuters rekao kako je zrakoplov otet oko 30 minuta nakon što je poletio iz zračne luke.

"Trenutno je u zrakoplovu jedan otmičar naoružan sa AK-47." - rekao je neimenovani službenik, dodajući kako "trenutno još uvijek nema nikakvih zahtjeva otmičara" te da je "njegov identitet još uvijek nepoznat".

Još uvijek nije poznato kako se otmičar sa oružjem uspio ukrcati u zrakoplov, no sigurnosni uvjeti u sudanskim zračnim lukama su na niskoj razini, pogotovo na internim letovima.

I.M.

ZBOG uvjerenja da su čarobnjaštvom uzrokovale fatalnu prometnu nesreću, četiri žene su mučene, a potom i ubijene od strane svojih suseljana. Tragičan i bizaran događaj odvio se u brdovitom području nedaleko gradića Goroka, nekih 400 kilometara od glavnog grada Papue Nove Gvineje, Port Moresbya.

Prema izvještavanju CNN-a, žene su prvo mučene užarenim metalnim šipkama da bi priznale, a potom su ubijene i zakopane u rupu u stojećem položaju. Ubojstva su se dogodila još u oktobaru prošle godine, no policija je tek nedavno doznala za njih.

Na području južnog Pacifika, crna magija je veoma raširena među petmilijunskim stanovništvom. Žene osumnjičene za čarobnjaštvo, "priprosti" i neuki suseljani često osude na vješanje ili lomaču.

Lokalni policijski zapovjednik David Seine objasnio je kako su seljani Kamexa optužili nesretne žene da su vještice nakon jedne prometne nesreće u kojoj je poginulo troje čuvara lokalnog zatvora.

Žene su bile mučene, a potom zavezane ljepljivom trakom i pogubljene. Seljani su ih nakon toga zakopali u staru septičku jamu.

"Posadili su drvo banane na vrhu sa svježom travom kako bi onemogućili pronalazak lokacije, no policija ju je ipak otkrila uz pomoć nekolicine seoskih starješina", rekao je Seine.

E.A.J.

IZRAELSKO državno odvjetništvo je utvrdilo kako postoji dovoljno dokaza za podizanje optužnice protiv izraelskog predsjednika Moshea Katsava zbog seksualnih prijestupa, uključujući i silovanje, za koje ga optužuju četiri njegove bivše zaposlenice.

Katsavu će biti pružena prilika da se obrani od optužbi na saslušanju, prije nego što državni odvjetnik Menachem Mazuz procesuira optužnicu.

Kako stoji u izvještaju Ministarstva pravosuđa, Katsav je optužen za silovanje žene koja je s njim radila u Ministarstvu turizma od 1998. do 1999. godine, kao i za upotrebu sile.

Druga žena koja je sa njime radila u periodu od 2003. do 2004. godine ga optužuje za "napastovanje i ostalo protuzakonito ponašanje". Za seksualno zlostavljanje ga optužuju još dvije žene koje su radile za njega tokom njegova predsjedničkog mandata.

Katsava se optužuje i za ometanje pravde te zlostavljanje svjedokinja. On je pak opovrgnuo sve optužbe i tvrdi kako je žrtva ucjene.

I.M.
Foto: AFP