26-GODIŠNJI muškarac osumnjičen da je seksualno općio sa obiteljskim psom, prošlog je tjedna u američkoj saveznoj državi Washington optužen prema novom zakonu koji slične postupke tretira kao kazneno djelo okrutnosti prema životinjama.

Michael Patrick McPhail prošlog se četvrtka na visokom okružnom sudu u Pierceu izjasnio da nije kriv za jednu točku koja ga tereti za tešku okrutnost prema životinji.

Michaelova supruga istražiteljima je kazala da je svojeg supruga prošle srijede zatekla na stražnjem trijemu njihove kuće gdje je općio sa ženkom 4-godišnjeg pit bull terijera. Terijerka je pri tom zavijala i plakala, navodi se u spisima optužnice.

Nakon što ga je uhvatila, žena je kamerom ugrađenom u mobilnom telefonu fotografirala supruga nakon čega je nazvala šerifov ured tražeći intervenciju.

Šerifov ured priveo je McPhaila koji je u petak položio jamčevinu od 20.000 dolara kako bi na slobodi čekao suđenje zakazano za 11. prosinca.

Pit bull terijerka je odvedena u stanicu za zbrinjavanje životinja.

McPhail je prva osoba u okrugu Pierce optužena prema novoj zakonskoj odredbi koja štiti prava životinja.

Zakon o sprječavanju okrutnosti nad životinjama stupio je na snagu u lipnju ove godine, nakon što je jedan muškarac iz Seattlea umro poslije spolnog općenja s konjem.

Prije uvođenja tog zakona Washington je bio jedna od 14 država u kojima istovrsno nasilje nad životinjama nije bilo eksplicitno zabranjeno.

Foto: Arhiva

"Zahtjev je zaprimljen i proučen", kazao je glasnogovornik ministarstva Rickard Wessman ne navodeći potankosti o zahtjevu ni tko ga je podnio.

No prema švedskoj novinskoj agenciji TT, uz zahtjev je došlo i pismo bosanskog veleposlanika pri UN-u s nadnevkom od 6. rujna u kojemu se traži da se Plavšić (76) pusti na slobodu iz humanitarnih razloga.

Biljana Plavšić koju je Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) osudio za zločine protiv čovječnosti, bila je prva Srpkinja na visokoj dužnosti koja je priznala odgovornost za "etničko čišćenje" bosanskih muslimana i Hrvata tokom rata koji je harao zemljom od 1992. do 1995., u kojemu je život izgubilo više od dvjesto hiljada ljudi.

U pismu, prema TT-u, kaže se da su uvjeti u zatvoru u kojemu je Biljana Plavšić "loši" i da je zbog njezinih godina i slabog zdravlja treba premjestiti ili pustiti na slobodu.

Kaznu je počela služiti 2003. u ženskom zatvoru u Hinsebergu, stotinjak kilometara zapadno od Stockholma. Švedska je pristala da Plavšić služi kaznu na njezinu teritoriju na zahtjev ICTY-ja.

Kako navodi ministarstvo pravosuđa, za proučavanje zahtjeva trebat će nekoliko mjeseci.

MEDIJI su prošle godine najnesputanije djelovali u Finskoj, Islandu, Irskoj i Nizozemskoj koje dijele prvo mjesto u godišnjem izvještaju za 2006. o slobodi medija u svijetu što ga u utorak objavljuju Reporteri bez granica, a Hrvatska je svrstana na 53. mjesto uz Bocvanu, Tongu i Sjedinjene Države.

Obavljanje svoga posla životom su platila 63 novinara i pet njihovih pomoćnika u 2005. godini, najsmrtonosnijoj za medijsku profesiju nakon 1995., u kojoj su alžirski fundamentalisti ubijali sve one koji ih nisu podržavali, pišu Reporteri bez granica (RSF).

Svrstana kao 53. na ljestvici, Hrvatska bilježi pomak za tri mjesta u odnosu na izvještavanje za 2005., kada je bila 56., odnosno za jednu stepenicu u odnosu na 2004. (54. mjesto).

"Ozbiljne prijetnje slobodi medija ne popuštaju na Balkanu i ostatku istočne Europe a zakoni u Hrvatskoj, Rumunjskoj i Bugarskoj (koje će se pridružiti EU 2007.) ispod su europskih standarda", piše RSF.

Bugarska je na 35., a Rumunjska na 58. mjestu dok su s prostora bivše Jugoslavije od Hrvatske bolje pozicionirane sve ostale zemlje: Slovenija na 10., Bosna i Hercegovina na 19., a Makedonija, te Srbija i Crna Gora na 45.

Na dnu medijskih sloboda je Sjeverna Koreja na posljednjem 168. mjestu na ljestvici, ispred Turkmenistana (167.) i Eritreje (166.). Prethode im Kuba, Mianmar (bivša Burma) Kina, Iran, Saudijska Arabija, Etiopija (160.) ispred Nepala, Uzbekistana, Pakistana.

RSF upozorava da stanje nije ružičasto ni u zemljama zapadne demokracije pa ovogodišnje 53. mjesto koje dijeli s Hrvatskom za SAD znači pad medijskih sloboda za devet stepenica u odnosu na lani i velik pad u odnosu na 17. mjesto iz prvog indeksa RSF-a za 2002.

Pod izlikom rata protiv terorizma i jačanja nacionalne sigurnosti u SAD-u se guše slobode medija i u slučajevima koji s tim ratom nemaju nikakve veze, piše RSF i govori o američkom novinaru freelanceru Joshu Wolfi koji je završio u zatvoru jer je odbio predati video snimku silovitih antikapitalističkih protesta održanih u San Franciscu.

Drugi eklatantan primjer je sudanski snimatelj Sami al-Haj iz tv kuće Al Jazeere, koji je zatočen u logoru Guantanamo bez podizanja optužnice.

Golem pad doživjela je Danska koja je s prvog pala na 19. mjesto nakon što su novine objavile karikature islamskog proroka Muhameda i u muslimanskom svijetu potaknule nasilne proteste.

Japan je pao za 14 mjesta (zauzeo 51.) zbog rastućeg nacionalizma.

Prvih 15 zemalja na ljestvici su članice Europske unije osim Norveške (6.) i Švicarske (8. mjesto), ali među 25 članica EU zamjetne su razlike i Poljska je svrstana najniže (58.) zbog izricanja zatvorskih i novčanih kazni za vrijeđanje osobnog digniteta ili vjerskih osjećaja.

Represivne metode protiv medija nastavljene su u zemalja proizišlima iz bivšeg sovjetskog bloka, a stanje u Rusiji (147.), poglavito nakon ubojstva novinarke Ane Politkovskaje te Bjelorusiji (151.) se ne poboljšava.

I dok neke etablirane demokracije gube poene, nove prostore medijskih sloboda osvajaju neke mlade demokracije, primjerice BiH (na 19. mjestu) koja je čak prestigla neke članice EU, kao što su Grčka (32.) ili Italija (40).

Izrazito je pak uspješna bila Bolivija na 16. mjestu (što je pomak od 20 stupnjeva), dok se Gana uspela čak 32 mjesta završivši na 34.

RSF napominje da je Libanon, nekad medijski najslobodnija zemlja arapskog svijeta, pao s 56. na 107. mjesto u pet godina zbog nestabilne političke atmosfere.

RSF, koji brani zatvorene novinare i slobodu izražavanja u svijetu u izvještaju za 2006., navodi da je tokom 2005. zabilježeno 1,300 tjelesnih napada na novinare.

Više od 1,000 medija trpjelo je cenzuru u 2005., što je porast od 60 posto prema 2004.

Na 27. veljače 2006., u zatvoru je bilo 119 novinara i 57 cyberdisidenata samo zato jer su željeli izvijestiti javnost, piše RSF.

U Iraku "nažalost, praksa otimanja novinara ne pokazuje znakove jenjavanja i svaki tjedan donosi nove otmice", piše RSF i donosi popis neprijatelja slobode medija na kojem visoko mjesto zauzima iranski predsjednik Mahmud Ahmadinedžad, zimbabveanski predsjednik Robert Mugabe ili nepalski kralj Gyandendra.

POKOJNOM Slobodanu Miloševiću poslan je poziv za glasanje na nadolazećem referendumu, unatoč činjenici što bivši srbijanski predsjednik više nije među živima.

Kako srpski mediji javljaju, a prenosi i BBC, Milošević je pozvan na biračko mjesto u predgrađu Beograda.

U Srbiji je, naime, u tijeku kampanja za referendum o novom Ustavu Srbije, koji definira Kosovo kao njen sastavni dio, a u kojoj vladajuće stranke nastoje uvjeriti javnost da je uspjeh referenduma gotovo presudan za pregovore o budućem statusu Kosova.

Protureferendumski blok pak, osim što osporava njegovo održavanje, ističe da je Kosovo još 1999. godine definitivno izgubio upravo Slobodan Milošević.

Bivši jugoslavenski predsjednik preminuo je 11. ožujka u svojoj ćeliji od srčanog udara, ne uspjevši pri tomu doživjeti kraj suđenja za ratne zločine počinjene u Hrvatskoj.

U 32 točke optužnica je teretila Miloševića za zločine protiv čovječnosti, teške povrede Ženevskih konvencija te povrede ratnih prava i običaja.

B.S. 

HONG KONG u ponedjeljak nije dopustio isplovljavanje sjevernokorejskom teretnom brodu zbog kršenja pravila o sigurnosti, javio je Reuters.

Teretni brod Kang Nam I, nosivosti 2035 tona, u Hong Kong je stigao u nedjelju iz Šangaja, a u utorak je trebao nastaviti put prema Tajvanu prevozeći staro željezo, objavio je dnevnik South China Morning Post.

No u ponedjeljak su ga lučke vlasti Hong Konga odlučile zadržati na vezu, jer je tokom sigurnosne kontrole otkriveno 25 grešaka, od kvarova u navigacijskom sustavu, protupožarnoj i opremi za slučaj opasnosti do zastarjelih nautičkih karata, među kojima je za 12 predviđena kazna zadržavanja broda u luci.

IZVRŠNI ravnatelj Međunarodne helsinške federacije za ljudska prava Aron Rodes izrazio je zabrinutost zbog sadržaja predloženog novog Ustava Srbije zamjerivši mu zaobilaženje ideje građanske države kao i nedostatke u pogledu manjinskih prava i vjerskih sloboda, prenosi u utorak beogradski B 92.

"Ustav Srbije ne promiče ideju građanske države, već države Srba i drugih manjina, što će odvojiti Srbiju od Europe", ocjenjuje čelnik Međunarodne helsinške federacije.

"Sudstvo je novim Ustavom stavljeno pod nadzor Vlade i parlamenta, biti će teško integrirati međunarodne sporazume u zakon, lako se uvodi izvanredno stanje, što može biti zloupotrijebljeno, naročito ako Vlada strahuje od gubitka moći, a moguća je i parlamentarna diktatura", navodi Rodes.

On je, kako prenosi B 92, rekao i da je taj "Ustav pun kontradiktornosti kada je riječ o pitanjima manjinskih prava i vjerskih sloboda".

"Prava su zajamčena, ali Parlament ih može ukinuti kada poželi. Ustav je recept za centralizirani sustav, a međunarodna iskustva su pokazala da se stvari rješavaju decentralizacijom", naglasio je Rodes.

U Srbiji je u tijeku kampanja za referendum o novom Ustavu Srbije, koji će se održati 27. i 28. oktobara. Građane se poziva da glasuju za Ustav i to se tumači kao "najveći državni interes" budući da se u njegovoj preambuli definira Kosovo kao sastavni dio Srbije.