ARHIVA

Letica došao do ušteđevine iz Ljubljanske banke uz pomoć Kučana

četvrtak, 25.3.2004 10:55

JAVNO priznanje nekadašnjeg slovenskog predsjednika Milana Kučana da je 1999. godine pomogao sadašnjem saborskom zastupniku Slavenu Letici da dođe do svoje uštede u Ljubljanskoj banci Zagreb skandaliziralo je Sloveniju jer neki ocjenjuju da potkopava službenu poziciju Ljubljane da su dugovi Ljubljanske banke štedišama izvan Slovenije "sukcesijsko pitanje", a neki se pitaju o pragmatičnosti ili moralnosti tog poteza. Letica je kao član saborskog izaslanstva prošlog tjedna u Parizu pred Odborom za pravna pitanja Vijeća Europe osporavao slovensku tezu o tome da su devizni depoziti "stare" Ljubljanske banke i njene obveze prema štedišama u Hrvatskoj i BiH samo iluzija, dokazavši to i vlastitom štednom knjižicom s koje mu je prije pet godina isplaćena njegova ušteđevina iako je građanin Hrvatske, a Ljubljanska banka dokazuje da je preuzela samo obveze prema štedišama u Sloveniji. "Uistinu sam intervenirao u korist Letice, pokušavši pomoći čovjeku u nevolji", izjavio je za slovenski poslovni dnevnik "Finance" od srijede bivši predsjednik Milan Kučan, dodajući kako Letičine izjave nikako ne mijenjaju njegovo osnovno stajalište da je pitanje štediša Ljubljanske banke sukcesijski problem i da takvo stajalište ne misli mijenjati. Iako je Kučan svoju intervenciju prikazao kao svojevrsnu pomoć, neki slovenski stručnjaci smatraju da bi to moglo narušiti osnovnu poziciju Ljubljane u pitanju Ljubljanske banke kojoj je vrlo naklonjeno i nedavno objavljeno Jurgensovo izvještavanje Vijeća Europe koje predlaže da se za obeštećenje štediša ustanovi humanitarni fond u kojemu bi Slovenija bila samo jedna od donatorica. Kako u svom broju od četvrtka piše ljubljansko "Delo", nekadašnji predsjednik slovenskog parlamenta i "otac slovenskog ustava" akademik Franc Bučar ocijenio je Kučanovu intervenciju "moralno problematičnom" s obzirom da je išla u prilog samo jednom od više stotina hiljada štediša, a politilog Igor Lukšič tvrdi da će Kučanov potez biti od strane štediša prikazan kao presedan koji će njihovoj stvari u sporu s Ljubljanskom bankom koristiti, a Sloveniji i Ljubljanskoj banci štetiti. Kolika će biti ta šteta, ostaje tek da se vidi, ocijenio je Lukšič. U povodu otkrića da je Letici 1999. isplaćeno s njegove knjižice 3.000 tadašnjih njemačkih maraka direktor "stare" Ljubljanske banke Borut Ožura za "Delo" tvrdi da je to bilo moguće jer su u Hrvatskoj sve do 2000. godine imali žiro račun, nakon čega je račun ukinut. Ožura je za Delo rekao da im je spomenuti račun omogućio da isplate manje iznose za još dvadesetak hrvatskih štediša koji su uspjeli dokazati da su u socijalnim ili zdravstvenim neprilikama zbog kojih hitno trebaju svoj novac, i to od 1994. godine - kad je formirana "nova" Ljubljanska banka bez obveza prema bivšim jugoslavenskim štedišama - pa sve do 2000. kad je ukinut njen račun u Hrvatskoj s kojega su isplaćivali takvu štednju. "Delo" navodi da je do isplate štednje Letici došlo nakon što je on to pitanje slučajno Kučanu spomenuo u jednom privatnom razgovoru. Nakon toga, Kučan je stvar spomenuo parlamentarnom zastupniku (sadašnjem ustavnom sucu) Cirilu Ribičiču, Ribičič ju proslijedio članu uprave "nove" Ljubljanske banke Borisu Zakrajšeku, a on opet direktoru "stare" Ljubljanske banke Borutu Ožuri koji je konačno dopustio isplatu.

Amerikanci tri puta u posljednji trenutak otkazali napad na Bin Ladena

srijeda, 24.3.2004 22:08

AMERIKANCI su mogli napasti Osamu bin Ladena tri puta 1998. i 1999. godine, no akcije su u posljednji trenutak otkazane, bilo zbog straha od civilnih žrtava, bilo zbog nepovjerenja u izvore, otkriva se u izvještaju američkog istražnog povjerenstva za terorističke napade 11. rujna. Tri puta, u prosincu 1998. i u februaru i svibnju 1999., mnogo prije terorističkih napada na Sjedinjene Države 11. rujna 2001., američke obavještajne službe uspjele su lokalizirati Osamu bin Ladena, vođu terorističke mreže al-Qaide odgovorne za napade na New York i Washington u kojima je poginulo gotovo 3.000 ljudi. Precizni napadi su bili pripremljeni, no nikada nisu provedeni u djelo zbog sumnji u pouzdanost izvora ili straha od mogućih civilnih žrtava, navodi se u izvještaju Povjerenstva za 11. rujna objavljenom u utorak. Izvješće precizira, npr., da je u prosincu 1998. bin Laden lokaliziran u Kandaharu, na jugoistoku Afganistana. Napad je u posljednji trenutak otkazan jer je direktor CIA-e George Tenet posumnjao u pouzdanost izvora i bojao se civilnih žrtava budući da se u blizini mete nalazila džamija. Druga prilika propuštena je u februaru 1999. godine. Bin Laden je bio lokaliziran u jednom logoru u provinciji Hemland, na jugozapadu Afganistana, u blizini popularnog lovišta koje često posjećuju čelnici Zaljevskih zemalja. Iako se bin Laden više od tjedan dana nalazio daleko od naseljenog područja, napad nije izveden jer su se Amerikanci bojali da ne ubiju nekog arapskog princa ili drugog visokog dužnosnika koji su se možda nalazili u njegovoj blizini. U svibnju 1999. Bin Laden se također nalazio u Kandaharu više od pet noći zaredom, no CIA je ponovno sumnjala u pouzdanost izvora i strahovala od civilnih žrtava. Izvješće ističe da se Bin Ladena pokušalo ubiti 20. augusta 1998., nakon napada na američka veleposlanstva u Nairobiju i Der es Salamu, kada je bombardirana tvornica u Sudanu, no vođa al-Qaide tamo se nije nalazio.

HDZ BiH i službeno tražio ukidanje Federacije BiH

GLASNOGOVORNIK HDZ BiH Pero Pavlović u četvrtak je službeno potvrdio da su zastupnici te stranke u federalnom Parlamentu stavili u parlamentarnu proceduru zahtjev za prijenos ovlasti sadašnje Federacije BiH na državnu razinu i na razine županija, što bi značilo ukidanje Federacije BiH. "Zauzimamo se za jačanje državnih institucija te tražimo da se na državnoj razini osnaži vanjska i monetarna politika, te borba protiv terorizma kao i vojna pitanja", izjavio je za Hinu glasnogovornik Pavlović. HDZ BiH je svoje zauzimanje za ukidanje Federacije BiH prvi put najavio na sjednici stranačkog Središnjeg odbora u Neumu u siječnju ove godine.

Mehanički problemi na zrakoplovu u kojem je bio češki predsjednik

ZBOG mehaničkih problema pilot zrakoplova, u kojemu je bio češki predsjednik Vaclav Klaus, bio je prisiljen, nedugo nakon polijetanja iz lisabonske zračne luke, ondje ponovno sletjeti, izvijestilo je u četvrtak češko ministarstvo obrane. Problem je iskrsnuo kada je Klaus predsjedničkim Challengerom putovao iz Lisabona u Porto u sklopu njegova službenog posjeta Portugalu, rekla je glasnogovornica ministarstva. Nakon incidenta češko je ministarstvo obrane iz Praga u Lisabon poslalo vojni zrakoplov kojim će se Klaus vratiti u Češku. Završetak njegova trodnevnog posjeta Portugalu predviđen je za danas.

Letica: Nisam znao da je isplatu omogućio Kučan

U SLOVENIJI je i dalje je primjetno veliko uzbuđenje oko tvrdnji bivšeg predsjednika Milana Kučana da je omogućio isplatu devizne štednje s knjižice Ljubljanske banke Zagreb (LBZ) sadašnjem zastupniku Hrvatskog sabora Slavenu Letici, iako je sam Letica u razgovoru za jedan slovenski list zanijekao da je tražio Kučanovu intervenciju. "Nisam rekao da mi je Kučan pomogao jer to ranije nisam ni znao", rekao je Letica za mariborski list "Večer" od četvrtka, rekavši da je samo prilikom jedne javne tribine u Ljubljani 1998. godine pokazao svoje knjižice LBZ-a i "zamolio Slovence da - ako ne mogu priznati potraživanja hrvatskih štediša - barem podmire njegove kazne za prebrzu vožnju u Sloveniji". Letica usto podsjeća da je uvijek podržavao Kučanova nastojanja da slovensko-hrvatski odnosi budu što bolji, da su mu njegovu ušteđevinu vratili u dvije isplate 1999. i 2000. godine i da je na računu imao nešto više od dvije hiljade dolara. U međuvremenu, Kučan se u Sloveniji našao pod sumnjama da je pogriješio javno priznavši u listu "Finance" da je intervenirao u korist Letice. Zamoljen da komentira slučaj, direktor vladina ureda za borbu protiv korupcije Boštjan Penko rekao je kako ne misli da je Kučan, onda na dužnosti predsjednika, počinio zloporabu položaja u pravnom smislu, ali je dodao: "Radi se svakako o zloupotrebi u etičkom i moralnom smislu". Oporbena demokršćanska stranka Nova Slovenija nekadašnjeg premijera Andreja Bajuka u četvrtak je osudila Kučanov čin. "Riječ je o presedanu s nepredvidivim političkim i financijskim posljedicama, te pitamo bivšeg predsjednika da li je na isti način intervenirao i za druge štediše, te je li to učinio u suglasnosti s izvršnom vlašću?", navela je spomenuta stranka u priopćenju za javnost, te zatražila da se što prije održi posebna sjednica vanjskopolitičkog odbora parlamenta kako bi se raspravilo o svim okolnostima koje bi mogle proizaći iz Kučanova priznanja i presedana koji je na taj način napravljen. Kučanov potez, navode u stranci koju vodi nekadašnji međunarodni bankarski stručnjak zaposlen u Interameričkoj banci u Parizu, predstavlja "ne samo moralno sporan čin", nego i postupak koji je "nesumnjivo u suprotnosti sa slovenskim državnim interesima".

Amsterdam: Policija zatvorila glavni kolodvor zbog prijetnje bombom

NIZOZEMSKA je policija u četvrtak blokirala dio glavne amsterdamske željezničke postaje zbog dojave o postavljenoj bombi, koja kasnije nije pronađena. Nakon opsežne policijske istrage, jer je prijetnja bila shvaćena maksimalno ozbiljno, na glavnoj željezničkoj postaji u Amsterdamu nije pronađeno ništa sumnjivo. Promet iz Amsterdama i u njega bio je obustavljen od 12.30 do 14. 30 sati.

Jokić pred ICTY-jem: Hrvatske snage u Dubrovniku nisu bile opasnost za JNA

MALOBROJNE hrvatske snage u Dubrovniku godine 1991. nisu predstavljale "stvarnu opasnost za JNA", koja je u dubrovačkoj operaciji angažirala više od 25.000 vojnika, rekao je u četvrtak admiral JNA Miodrag Jokić svjedočeći pred Haškim sudom (ICTY) protiv generala JNA Pavla Strugara. "Na temelju procjene borbenih mogućnosti moram reći da hrvatske snage nisu predstavljale stvarnu opasnost za jedinice JNA - nisu mogle zaustaviti napad, poraziti nas ili nam nanijeti ozbiljne gubitke", rekao je Jokić, koji je u vrijeme napada na dubrovačko područje bio zapovjednik 9. Vojnopomorske oblasti Boka, podređen generalu Strugaru. Kao zapovjednika II. operativne skupine JNA, u čijem su sastavu bile sve snage angažirane u napadu na Dubrovnik, Strugara optužnica u šest točaka tereti za kršenje ratnog prava i običaja zbog granatiranja Starog grada 6. prosinca 1991. Jokić, koji je optužen zajedno sa Strugarom, priznao je krivnju za ratne zločine i 18. ožujka osuđen je na sedam godina zatvora. U sporazumu o priznanju krivnje obvezao se na svjedočenje protiv Strugara, a u dvodnevnom se iskazu pokazao "krunskim svjedokom" optužbe iznoseći ključne podatake o odvijanju dubrovačke operacije i potvrdivši niz dokumenata i zapovjedi JNA, koji dokazuju brojna kršenja međunarodnog humanitarnog prava koja su tokom operacije počinjena. Jokić je kazao da su hrvatske snage nanosile gubitke JNA gerilskom taktikom i provokacijama, napadale su i povlačile se, a JNA bi tada silovito uzvraćala. Za primjer je naveo teške gubitke 4. bataljuna Trebinjske brigade, koji je zbog njih povučen s ratišta. Precizirao je da su hrvatske snage oko Dubrovnika oktobara 1991. brojale od 1.500 do 2.000 slabo naoružanih boraca, koji su raspolagali s 20-ak minobacača, osam topova od 80mm, 10-20 topova od 20mm, nekoliko lansera "Maljutki" i njemačkih Armbrusta, te dva oklopna vozila koja su, kako je rekao, "sami sklepali". Nasuprot tome, oko samog Dubrovnika bilo je angažirano između 10 i 12 hiljada vojnika JNA, a II. operativna skupina ukupno je brojala 25.684 ljudi, rekao je svjedok. Opisujući nadmoć JNA u teškom naoružanju, Jokić je nabrojao baterije topova, haubica i minobacača, razmještene na uzvisinama oko Dubrovnika, nekada na manje od dva kilometra od zidina Starog grada, kao u slučaju brda Žarkovice. Potvrdio je postojanje zapovjedi JNA iz 1991. o "zaštiti kulturnih dobara u ratnim operacijama", sa spiskom objekata svjetske baštine u Jugoslaviji i dubrovačkim Starim gradom kao prvim primjerom. "Sve jedinice koje su bile nadomak Dubrovnika bile su upoznate s tom zapovjedi, granatiranje Starog grada bilo je strogo zabranjeno", kazao je Jokić i dodao da su zbog nediscipline zapovjedi kršene. "Bilo je odstupanja od tih zapovjedi u dva teška incidenta 10. do 12. studenoga i 6. prosinca 1991.", rekao je. Naglasio je da su zapovjedništva JNA imala "velike probleme" s nediscipliniranim postrojbama oko Dubrovnika, posebno s Trećim bataljunom Trebinjske brigade, pod zapovjedništvom haškog optuženika Vladimira Kovačevića - Ramba, koji je uživao "svu pomoć i zaštitu Strugara". Na Kovačevića i pripadnike JNA, porazni utjecaj imao je gradonačelnik Trebinja Božidar Vučurović koji je tražio snažnije napade na Dubrovnik, rekao je Jokić. Na pitanje tužiteljice Susan Sommers je li u Starom gradu bilo hrvatskih snaga i topničkih položaja, odgovorio je kako su zapovjednici JNA "sumnjali" da se djeluje iz gradske jezgre. "Utvrđeno je da su otvarali minobacačku vatru sa zidina i kula oko Starog grada, a imali su i jedno vozilo s kojeg su djelovali topnički. Kasnije je djelovalo samo to vozilo", rekao je Jokić. Također je potvrdio da se "prisvajanje materijalnih dobara i ratnog plijena" u JNA smatralo kaznenim djelom, ali da su u okolici Dubrovnika, Župi i Konavlima, sustavno vršene pljačke i paleži, zbog kojih je Vojni sud u Podgorici podigao 68 optužnica i 150 prijava. "Imao sam bataljun vojne policije, ali da sam imao i puk vojne policije ne bi mi bilo dovoljno", požalio se Jokić, koji je u sudnici nastojao ostaviti dojam oficira koji strogo poštiva "pravila službe". Svjedočenje nastavlja u petak.