Ilustracija: Arhiva

REZULTATI najnovije studije pokazuju da bi u slučaju nuklearnog rata između Indije i Pakistana više od milijardu ljudi moglo umrijeti od gladi, jer bi čak i "ograničeni" nuklearni sukob doveo do velikih promjena klime.

Uz oblake radijacije koji bi kontaminirali poljoprivrednu zemlju u širokom krugu od udara same nuklearne bombe, problem bi bila i čađa ispuštena u atmosferu koja bi uništila usjeve tako što bi se spustile temperature u svijetu te bi smanjila količinu kiše koja bi pala.

"I manji arsenali prijete civilizaciji i vrsti"

"Planetu ne prijete samo arsenali SAD-a i Rusije", kazao je autor studije iz udruge Međunarodni liječnici za prevenciju nuklearnog rata, dr. Ira Helfand. "Čak i manji arsenali predstavljaju egzistencijalnu prijetnju za našu civilizaciju, ako ne i za našu vrstu. Oni bi sigurno mogli izbrisati moderno društvo kakvo poznajemo", dodao je Helfand.

Studija je objavljena na Svjetskom summitu laureata Nobelove nagrade u Chicagu. U njoj stoji kako bi nakon nuklearnog rata u SAD-u u deset godina za oko 10 posto pala proizvodnja kukuruza i soje. Proizvodnja riže u Kini pala bi prosječno za 21 posto u prvih četiri godine i 10 posto u sljedećih šest godina. Rezultat toga sigurno bi bio porast cijena hrane u svijetu što bi dovelo do gladi i panike u svijetu.

Socijalni nemiri, oružani sukobi i zarazne bolesti

Rezultati posljednje studije UN-a pokazali su da oko 925 milijuna ljudi u svijetu gladuje, a u najnovijoj studiji se zaključuje da bi nuklearni rad neizbježno doveo do masovnih umiranja od gladi. To bi sigurno dovelo i do socijalnih nemira nakon kojih uvijek idu i oružani sukobi u i među državama. Masovna glad dovodi i do velikih epidemija zaraznih bolesti kao što je kolera i dizenterija, što bi broj smrti još povećalo.