ARHIVA

Britanija spremna uložiti veto na ustav EU

utorak, 25.11.2003 03:29

VELIKA BRITANIJA spremna je uložiti veto na usvajanje ustava Europske unije ako joj tim dokumentom ne bude omogućeno da održi nacionalnu kontrolu nad područjima poreza, obrane i vanjske politike, piše danas britanski tisak. Londonski Times prenosi izjavu neimenovanog visokog dužnosnika britanske vlade koji kaže da je sporazum (sa EU) "vrlo poželjan ali nije apsolutno nužan". Daily Telegraph također se poziva na visoki izvor koji je rekao da Velika Britanija ne želi postizanje sporazuma pod svaku cijenu i da će braniti svoje ranije utvrđene interese. "Ako ne bude sporazuma to bi zakompliciralo mnoge stvari, ali život bi se nastavio prema postojećim ugovorima", izjavio je visoki izvor za Daily Telegraph. Ustav EU trebao bi biti na dnevnom redu na summitu EU-a 12-13. prosinca u Bruxellesu.

MILOŠEVIĆEV REŽIM ZNAO DA ĆE NATO BOMBARDIRATI ZGRADU RTS-A

Čelnici Radiotelevizije Srbije bili su obaviješteni da predstoji napad na njezinu zgradu tokom NATOovog bombardiranja SR Jugoslavije 1999., izjavio je u utorak navečer glavni tajnik NATOa George Robertson, koji u srijedu stiže u jednodnevni posjet Srbiji i Crnoj Gori. L "Neki ljudi režima su znali da će zgrada biti bombardirana. Neki su znali da će se to dogoditi", kazao je Robertson u izjavi za Radio-televiziju Srbije, dodajući kako to "nije ništa novo". U noći između 20. i 21. travnja 1999. zrakoplovi NATO-a gađali su zgradu RTS-a u središtu Beograda. Tom je prilikom ubijeno 16 zaposlenika televizije, uglavnom tehničkog osoblja. Okružni sud u Beogradu osudio je tadašnjeg direktora RTS-a Dragoljuba Milanovića na deset godina zatvora zbog nepoduzimanja mjera zaštite, a obitelji poginulih radnika RTS-a optuživale su vrh države, posebno Slobodana Miloševića, da su poginuli namjerno žrtvovani. (Hina) tta rb

Srbijanski mediji: Pobjedom HDZ-a Hrvatska učinila zaokret udesno

SVI SRBIJANSKI dnevnici u utorak opširno izvještavaju o rezultatima nedjeljnih parlamentarnih izbora u Hrvatskoj, ističući da je pobjedom HDZ-a Hrvatska učinila "zaokret udesno". Dnevnik "Blic" ističe da "raspoloženje građana Hrvatske varira od euforije do zabrinutosti, pa i srama zbog rezultata izbora, što se vidi i iz brojnih anketa među građanima". Izborna zajednica Srba iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, pišu "Večernje novosti", prikuplja dokumentaciju za podnošenje zahtjeva OESS-u da poništi izbore u 11. izbornoj jedinici dijaspore, jer su Srbi premalim brojem glasačkih mjesta u Srbiji i Crnoj Gori "onemogućeni da ostvare svoja glasačka prava i tako osvoje još dva mjesta u Saboru", kako je to izjavio Branislav Švonja, nositelj liste za dijasporu SDSS-a iz Vukovara. "Glas javnosti" ističe izjavu Predraga Markovića, potpredsjednika G17 Plus da se rezultati izbora u Hrvatskoj i uspjeh HDZ-a - koji su "u velikoj mjeri odraz osvetoljubivosti" - ne mogu "preslikati" na situaciju u Srbiji, "jer događanja koja su prethodila izborima u Hrvatskoj i Srbiji nisu ista, niti se mogu uspoređivati". Politički analitičar Ognjen Pribičević očekuje i u Srbiji pobjedu nacionalno orijentiranih stranaka, ali ne i stranaka starog režima. "U Bruxellesu se na HDZ gleda kao na stranku u kojoj je započet proces reformi i usmjeravanja u pravcu partija desnice. Treba naglasiti da u Europi postoje velike rezerve kad je u pitanju HDZ i ova stranka će morati učiniti sve da se dokaže kao stranka s demokratskim kredibilitetom. Vrata Europe bit će zatvorena za Hrvatsku ukoliko to ne učini", kazao je Pribićević. Predsjednik Udruženja izbjeglih Srba iz Krajine i Hrvatske Petar Džodan, kako je izjavio "Glasu javnosti", smatra da su na ovim izborima "Srbi najveći gubitnici, bez obzira što će u novom sazivu Hrvatskog sabora imati svoja tri predstavnika, koji će, u stvari, služiti kao fasada za sva neriješena srpska pitanja". "Ishod u neku ruku ukazuje na određenu političku i društvenu konzervativnost današnje Hrvatske, pogotovo što je na konačne rezultate utjecalo i javno miješanje domaće Katoličke crkve. Nije zato slučajno da je upravo u onim sredinama gdje je i najdirektnija prisutnost te crkve i njezinih službenika na terenu HDZ požnjeo i najveći uspjeh, a to je u onim najnerazvijenijim sredinama i područjima", piše današnja "Politika". Milojko Budimir, tajnik Udruženja Srba iz Hrvatske, zbog toga što u SCG nije otvoreno više biračkih mjesta, izbore smatra "neregularnim". "Položaj Srba neće se bitnije izmijeniti nakon trijumfa HDZ-a", kazao je on dnevniku "Danas". "Rezultati izbora nas ne iznenađuju, i smatramo da su oni izraz narodne volje. Za nas, Hrvate u Crnoj Gori, mnogo su interesantniji izbori u našoj državi, bez obzira što nam je Hrvatska, na neki način, matica", kazao je "Danasu" Dalibor Burić iz Hrvatske građanske inicijative iz Kotora. "U retorici nove desnice znatno su izbalansiraniji odnosi između hrvatstva i europskih vrijednosti, između domoljublja i socijalnih pitanja. Ovako umivena desnica osvojila je više glasova od dosadašnje vlasti koja je uvelike oslobodila Hrvatsku teške hipoteke Tuđmanove ratne politike, ali nije donijela očekivani socijalni prosperitet", piše dnevnik "Danas" u redakcijskom komentaru, dodajući da u "tom kontekstu promatran, hrvatski zaokret udesno nije neočekivan, pa ni nelogičan".

U RIJADU UBIJENA DVOJICA TERORISTA

Saudijske snage sigurnosti ubile su u utorak u Rijadu dvojicu terorista koji su se pripremali izvesti atentat automobilombombom, objavilo je saudijsko ministarstvo unutrašnjih poslova. "Snage sigurnosti su u utorak poslijepodne osujetile jedan teroristički atentat koji je pripreman"... tokom pucnjave s teroristima dvojica su ubijena, a automobili-bomba je zaplijenjen", rekao je glasnogovornik ministarstva. "Pokrenuta je istraga radi identificiranja dvojice terorista i uhapšenja njihovih suučesnika", dodao je on. Jedan dužnosnik saudijske policije je rekao da se jedan terorist ubio bombom, a drugog su ubile snage sigurnosti. Prema pisanju tiska, saudijske su vlasti u posljednja dva tjedna uhapsile desetak osoba za koje se sumnja da pripadaju al Qaedi, u okviru istrage nakon terorističkog napada u Rijadu 8. studenoga u kojemu je ubijeno 17 ljudi. (Hina) tm rb

Direktor BBC-a kritizirao izvještavanja američkih medija o ratu u Iraku

DIREKTOR BBC-a Greg Dyke u utorak je, primajući počasnu nagradu na dodjeli Emmya u New Yorku, kritizirao "neujednačena" izvještavanja američkih medija o iračkom ratu. Primajući nagradu Dyke je kazao: "Mediji bi trebali biti ujednačeni u izvješćima tokom pokrivanja važnih događaja, a ne u tim izvješćima pokazivati sklonost jednoj ili drugoj strani." Govoreći o razlici između američkih i britanskih medija, Dyke je kazao kako je pitanje ujednačenosti "nešto što se, izgleda, izgubilo u američkom izvješćivanju tokom rata u Iraku". Naveo je rezultate istraživanja prema kojima je od 840 stručnjaka koji su odgovarali na pitanja američkih novinara o ratu u Iraku, samo četvero bilo protiv sukoba. "Reći ljudima ono što oni žele čuti ne znači raditi im neku uslugu. Možda baš i nije zgodno izazivati vlade ili čak i javno mišljenje, no to je naš posao", smatra Dyke. On je kazao kako se u Sjedinjenim Državama zamjećuje povećani interes za BBC-jevim emisijama, posebno informativnim, bez obzira radi li se o televizijskim ili radijskim izvješćima.

Fischler: Bez širenja jurisdikcije nema održivog ribarstva

EUROPSKA unija smatra da bez širenja jurisdikcije obalnih država i uspostave zaštićenih ribolovnih zona nije moguć značajniji napredak u upravljanju ribarstvom na Sredozemlju, izjavio je u utorak povjernik EU za poljoprivredu i ribarstvo Franz Fischler na otvaranju Konferencije o održivom razvoju ribarstva na Sredozemlju u Veneciji. "Po gledištu EU, mi ne možemo ostvariti značajan napredak u upravljanju ribarstvom na Sredozemlju bez širenja jurisdikcije obalnih država izvan teritorijalnih voda i stvaranja širih zaštićenih ribolovnih zona", rekao je Fischler. Rekavši kako je cilj "usklađeno širenje jurisdikcije i to samo u pogledu iskorištavanja živih morskih resursa", naglasio je kako je to glavno pitanje konferencije u Veneciji. On je istaknuo da "predloženi pristup mora biti u skladu s Konvencijom UN o pravu mora, posebno kada su u pitanju poluzatvorena i zatvorena mora i prava "geografski zakinutih država". Jadranske zemlje je pozvao da "nastave ulagati maksimalne napore kako bi suradnjom došle do rješenja za to posebno osjetljivo područje". Na spominjući poimence Hrvatsku, uputio joj je kritiku zbog proglašenja ekološko-ribolovne zone bez preporučenog "usklađenog pristupa". "Jednostrane akcije šalju krive signale i više stvaraju probleme nego što ih rješavaju", rekao je povjerenik EK. Mediteranske zemlje, okupljene na konferenciji u Veneciji, pozvao je da s političkih proklamacija prijeđu na konkretne akcije koje će voditi uspostavi multilateralnog sustava za postizanje održivog ribarstva. "Vrijeme proklamacija trebamo ostaviti iza sebe. Ovdje u Veneciji trebamo odlučiti o konkretnim akcijama koje vode uspostavi multilateralnog sustava za upravljanje morskim resursima Sredozemlja". U svojem govoru na otvaranju konferencije Fischler je ukazao na dramatično osiromašenje ribljih fondova, iznoseći konkretne pokazatelje, i upozorio da Sredozemlju prijeti ista sudbina kao sjevernom Atlantiku i Sjevernom moru ako se ne poduzme zajednička akcija. Rekao je da pretjerani izlov te ilegalni, neprijavljeni i neregulirani ribolov ugrožava 100.000 radnih mjesta u ribarstvu četiri mediteranske članice EU, ali isto tako prijeti i ribarima svih ostalih zemalja Sredozemlja. Predložio je da se konkretne akcije provode kroz Opću komisiju za ribarstvo na Sredozemlju (GFCM), koja treba prerasti u "regionalnu ribarsku organizaciju". GFCM treba početi prihvaćati prve mjere do oktobara 2004., rekao je Fischler i predložio da one budu vezane uz zaštitu riblje mlađi i područja mriješćenja, identifikaciju ugroženih područja i ugroženih fondova i reguliranje ribolovnog napora u vrstama ribarstva koja najviše iskorištavaju resurse. Na konferenciji u Veneciju sudjeluje i izaslanstvo Hrvatske.