Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
Deseci hiljada ljudi na ulicama: Veliki prosvjedi protiv istospolnih brakova u Parizu i Varšavi
Foto: Guliver image/Getty images
DESECI hiljada protivnika istospolnih brakova, koji su nedavno legalizirani u Francuskoj, počeli su u nedjelju danas prosvjednu šetnju u Parizu, a slična se situacija mogla vidjeti i na ulicama Varšave, javlja BBC.
Prosvjedi se održavaju na dan kada se u Francuskoj obilježava Majčin dan, a povorku je osiguravalo više od 4500 policajaca i specijalaca. Francuske vlasti su zadnjih dana uputile više upozorenja zbog opasnosti od provokacija tokom prosvjedne šetnje. Ministar unutarnjih poslova Manuel Valls rekao je da je "zabrinut" zbog "prijetnja" krajnje desnice i preporučio je roditeljima da ne dovode djecu na prosvjed. Ipak, mnogi ga nisu poslušali pa su se u povorci pojavili i s djecom.
Deseci hiljada Poljaka također su izašli na ulice Varšave u znak potpore francuskim prosvjednicima. "Danas smo solidarni s Francuzima u njihovoj borbi za tradicionalne obiteljske vrijednosti", rekao je jedan od organizatora prosvjeda, javlja AFP.
"To nije samo francuski problem. To je problem čitave Europe koja radi na slabljenju prave obitelji", poručili su prosvjednici iz Varšave.
Život u Litvi nakon ulaska u EU: Što Hrvatsku čeka nakon 1. srpnja?
Ilustracija: Guliver image/Getty images
ULASKOM Litve u Europsku uniju nestao je grad veličine Rijeke. Očekivano, Litavci idu za boljim poslom i većom plaćom, pa je veliki problem, dakle, emigracija. Ipak, ulaskom u EU, stopa nezaposlenosti je smanjena. Provjerili smo kakav je život u Litvi i što zapravo čeka Hrvatsku od 1. srpnja ove godine.
Građani Litve oduvijek rado ljetuju na našoj obali. Nakon posljednjeg Eurosonga prepoznaju nas po klapama, a ti veliki zaljubljenici u košarku zauvijek će nas pamtiti po Draženu Petroviću. Loše pričaju engleski ili bilo koji drugi svjetski jezik, osim ruskog, pa se s Litavcima, posebno onim starijima, bez problema može sporazumjeti na hrvatskom. Oni priznaju da se u Litvi prije živjelo bolje. Mlađa populacija ima skroz drukčije kriterije.
"Prije smo imali problema prilikom putovanja, a sada je ta procedura puno jednostavnija. Sa litavskom putovnicom sada možeš putovati gdje god hoćeš unutar Europske unije i Schengena", kaže nam 27-godišnja Litavka.
Iako sami za sebe kažu da su sramežljivi, ova Litavka rado je stala pred naš mikrofon. Za Hrvatsku je vežu lijepa sjećanja, tamo je naime provela medeni mjesec. Iako mogu, žene u Litvi ne skrivaju svoj bračni status, a ta se informacija može saznati već pri prvom upoznavanju.
"Ženino prezime nakon braka nije isto kao od njezinog supruga, ima drukčiji nastavak, prema kojem se može vidjeti je li žena u braku ili ne".
Nema smeća na ulicama, prosjaka ili napuštenih pasa i mačaka..
Prema prezimenu se odmah može uočiti i da 57-godišnja predsjednica Litve nije udana. Rođena je u Vilniusu, glavnom gradu te baltičke države, od oko pola milijuna stanovnika koji oduševljava. Nema smeća na ulicama, prosjaka ili napuštenih pasa i mačaka. Zen jedino narušava kiša, koja pada gotovo svaki dan. Pušenje u kafićima i restoranima je zabranjeno, a nakon 22 sata se ne prodaje alkohol u trgovinama ili na kioscima.
"Konzumiranje alkohola je zabranjeno nakon deset sati navečer bilo gdje i bilo kada. No, mladi ljudi i dalje piju na javnim mjestima. Ako pogledate, nigdje nema policije, samo sjedneš i piješ. Takav se scenarij ovdje pored rijeke Vilnele vidi svaki dan", ispričao nam je ovaj mladić, koji također živi u glavnom gradu Litve gdje dan traje do 22 sata.
Do tada su im i shopping centri otvoreni. Vozni park im nije bogat kao naš, karta za vožnju gradskim trolejbusom košta pet kuna. Ulice su preko tjedna uglavnom puste, a izlazi se petkom, tada grad u potpunosti živne. Ipak, naša sugovornica s početka priče priznaje da nešto nedostaje.
"Budući da ponekad na cesti srećemo ljude koji se ne smiju, željela bih da se ljudi malo više smiju i da budu sretniji".
Litavci najčešće uživaju u kavi i pivu, nemaju recimo svoja vina. Ipak, kultura višesatnog sjedenja u kafićima, kao kod nas, u Litvi ne postoji. Iako je hrana, kozmetika i odjeća nešto povoljnija, standard im se ne razlikuje puno od našeg, a prosječna plaća iznosi oko 500 eura. Očito "koliko para, toliko osmijeha".
Procurio dokument o GMO kukuruzu: Otrovan i beskoristan!
Foto: Guliver Image/Getty Images
ISTRAŽIVANJE obavljeno prošle godine, rezultati kojega su nedavno objavljeni, pokazali su zabrinjavajuću razliku između genetski modificiranog i običnog kukuruza.
Usporednu analizu i iistraživanje naslova The Corn Comparison Report dostavila je organizacija Profit Pro, a objavila udruga koja se bavi podizanjem svijesti o opasnostima GM hrane Moms Across America. Analizirana su oba tipa kukuruza u količini od oko 27 kilograma.
Opasnost GM kukuruza je, ističe se u istraživanju, dvostruka. Prva aspekt odnosi se na činjenicu da je "pravi" kukuruz mnogo nutritivno bogatiji od genetski modificiranoga. Tako se ističe da pravi kukuruz ima čak sedam puta više mangana, 437 puta više kalcija, 56 puta više magnezija te 16 puta više kalija od genetski modificiranoga. Tako osiromašen kukuruz gubi ljekovita svojstva i ulogu zdrave namirnice po kojoj je poznat.
Druga poražavajuća činjenica su visoke razina formaldehida i glifosata. Formaldehid je kancerogeni otrovan plin topljiv u vodi, a glifosat je otrovni herbicid. Prema istraživanju, u genetski mmodificiranomkukuruzu nađeno je 200 čestica na milijun formaldehida, a u neizmjenjenome niti jedna. Glifosata je u GM kukuruzu pronađeno 13 čestica na milijun, a u neizmijenjenome 0. Kako se ističe u tekstu, ovakve količine formaldehida i glifosata dokazano su opasne i otrovne.
Milijuni na prosvjedima protiv Monsanta i genetski modificirane hrane: "Prestanite trovati našu djecu i naš planet!"
Foto: Guliver image/Getty images
DVA MILIJUNA ljudi marširalo je protiv agrodiva Monsanta u stotinama prosvjeda diljem SAD-a. Uslijedilo je to nakon što je američki Senat odbio zakon kojim bi se propisalo posebno označavanje genetski modificirane hrane.
Prosvjedi su održani jučer u više od 50 zemalja diljem svijeta, a najjače su odjeknuli upravo u SAD-u. Prosvjednici su pokušali upozoriti javnost na opasnosti koje predstavlja genetski modificirana hrana i kompanije koje je proizvode. Pokretačica kampanje "Marš protiv Monsanta" Tami Canal tvrdi da su prosvjedi održani u 436 gradova u 52 zemljama, javlja AP.
Pokret "Marš protiv Monsanta" krenuo je prije svega nekoliko mjeseci, a dosad je okupio najmanje dva milijuna ljudi. "Da sam prikupila i samo 3000 ljudi, smatrala bih to uspjehom", zaključila je Canal.
"Bilo je zaista inspirirajuće vidjeti sve te ljude koji su na jedan dan bili spremni staviti na stranu sve razlike između sebe i udružiti se u ovako važnoj akciji. Nećemo stati sve dok Monsanto ne pristane na sve naše zahtjeve. Oni truju našu djecu i naš planet. Ako mi nećemo djelovati, tko će?", kazala je Canal.
Iz Monsanta su se jučer oglasili priopćenjem u kojem stoji kako poštuju pravo svih ljudi da izraze svoje mišljenje o GM hrani, ali i dalje tvrde da njihovo sjemenje pomaže farmerima da uzgoje više biljaka na svojoj zemlji uz upotrebu manje vode i struje.
Teška nesreća u Pakistanu: Izgorjelo najmanje 16 djece i učiteljica, vozač kombija koji se zapalio pobjegao
Foto: Ilustracija
NAJMANJE 16 djece u dobi od četiri do 12 godina te njihova učiteljica poginuli su u požaru koji je izbio dok su se vozili kombijem njihove privatne škole, javlja BBC. Kako javlja NY Times, do nesreće je došlo u provinciji Punjab u subotu rano ujutro po lokalnom vremenu, kada je vozač kombija prebacivao kombi s benzina na plin te je došlo do iskrenja, eksplozije, a zatim i do velikog požara.
Vozač kombija pobjegao je s mjesta nesreće, nije ni pokušavao spasiti svoje putnike, pa je u tijeku i potraga za njim.
U požaru je i ozlijeđeno sedmoro djece, od kojih dvoje teško.
Dvojica Nizozemaca uhapšeni zbog prodaje 300 tona konjetine označene kao "govedina"
Ilustracija: Guliver image/Getty images
DVOJICA Nizozemaca, trgovac mesom Willy Selten i njegov suradnik, uhapšeni su zbog sumnje da su prodavali više od 300 tona konjskog mesa označenog kao "govedina". Sumnjiči ih se za krivotvorenje dokumentacije i prijevaru, priopćilo je nizozemsko tužiteljstvo.
Tvrtka u kojoj je zaposlen Selten već je u februaru bila pod istragom zbog sumnje da su prodavali konjsko meso kao govedinu.
Tvrtka je 2011. i 2012. navodno dobila 300 tona konjetine iz Nizozemske, Engleske i Irske, koje su "pretvorili" u govedinu i prodavali je u mnogim zemljama Europe.
Pusić: U idućih deset godina u EU ili na pragu EU očekujem sve zemlje regije
Foto: Goran Mehkek/Cropix
MINISTRICA vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić boravi u Dublinu na konferenciji "10 godina od Soluna". Govoreći o duljini procesa proširenja rekla je da pregovarački proces nije važan radi dobivanja punopravnog članstva već zbog izgradnje institucija države i reformi. Izrazila je nadu da u idućih 10 godina sve zemlje naše regije budu članice Europske unije.
Hrvatska je pred vratima Europske unije, može li ona doista postati lider i pomoći ostalim zemljama da dođu do članstva? Prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić kaže:
"Nadam se da možemo očekivati sve zemlje naše regije da za 10 godina budu članice ili ovoliko blizu do članstva", kaže Pusić. Podsjeća da je Hrvatska ipak prošla dug i mukotrpan put do pohvala i do ocjene kako je uspješna. "Svaki put smo imali mnogo primjedbi i prigovora, uvijek smo imali onaj ali, however, itd. u različitim izvještajima. Tako da se ne trebaju obeshrabriti zemlje koje još uvijek imaju te sve ograde u svojim izvještajima".
I taj put koji smo prošli je zapravo profit, rekla je Pusić i naglasila da je Hrvatska već počela raditi sa susjedstvom jer je to interes cijele regije.
"Jedini pravi smisao iz pozicije Europske unije, članstva država iz regije u Europskoj uniji, je da su u stanju preuzeti odgovornost same za sebe".
