ARHIVA

Djevojčice uhapšene zbog hladnokrvnog ubojstva

DVIJE djevojčice, 15-godišnja Lakeisha Davis i njena godinu dana mlađa prijateljica, uhapšene su u američkoj državi Georgiji, zbog sumnje da su u motelu brutalno ubile dvojicu muškaraca. Kako javlja CNN, ubojstva su se dogodila u četvrtak u Dublinu, gradiću od 15.800 stanovnika, dvjestotinjak kilometara udaljenom od Atlante. "Ubojstva su bila vrlo metodična" - izjavio je John Bankhead glasnogovornik policije u Georgiji. "Tijela ubijenih, 25-godišnjeg Fredricka Williamsa i 26-godišnjeg Renata Stanley pronađena su nekoliko sati nakon što su ubijeni u motelu. Djevojke su im ukrale 200 dolara." - priopćeno je iz policije. Šef policije Wayne Cain izjavio je da je starija djevojka zaustavila žrtve na cesti i zatražila od njih da povezu prijateljicu i nju. Da bi priča bila još bizarnija, na putu prema motelu gdje su ubijeni, muškarci su 15-godišnjakinju dovezli do njenog doma gdje je ona pokupila malokalibarski pištolj s kojim su ubijeni. "Muškarci su u motelu uzeli odvojene sobe, a djevojčica je ušetala u sobe i hladnokrvno ih ubila." - kazao je Cain. Craig Fraser, državni odvjetnik, izjavio je da će djevojke biti procesuirane kao odrasle osobe. Lakisha Davis se sumnjiči za ubojstvo i oružanu pljačku, a godinu dana mlađa suučesnica za oružanu pljačku.

Hrvat nakon sprovoda u Italiji umro od trovanja hranom

OD POSLJEDICA trovanja hranom na sjeveru Italije umro je hrvatski državljanin Nevio Miletić, dok je još 16 osoba, od kojih je troje Hrvata, hospitalizirano u bolnici Esine u Val Camonici blizu Brescie. Jedan od troje naših državljana se bori za život.  Kako piše Corriere della Serra, svi su u vrlo teškom zdravstvenom stanju. Trovanje je najvjerojatnije prouzročeno pokvarenim konzerviranim povrćem, točnije šumskim šparogama. Večera kojom su otrovani hrvatski i talijanski državljani, a koji su došli na sprovod rođakinje preminulog Miletića, poslužena je u privatnoj kući u Perscarzu, javlja Jutarnji list. Povrće je konzervirano u domaćinstvu, te nije bilo kupljeno u trgovini. Otrovane osobe su u četvrtak jele divlje povrće, koje su u ulju konzervirali privatni proizvođači. Svi su dobili bolove u želucu te su u jedan sat u noći između četvrtka i petka zatražili liječničku pomoć, kako javlja talijanska državna televizija RAI. Točne uzroke trovanja objavit će Centar za otrove u Paviji, koji provodi laboratorijske pretrage. U Ministarstvu vanjskih poslova u Zagrebu se doznaje da su naše vlasti preko talijanskog MUP-a dobile informaciju da je od posljedica trovanja preminuo Nevio Miletić (1952), a stradalo je još troje hrvatskih državljana od kojih je jedna osoba u kritičnom stanju dok su dvije izvan životne opasnosti, javlja HINA.

U POŽARU U PARIZU 17 MRTVIH, 30 OZLIJEĐENIH

Najmanje 17 osoba je poginulo, među njima i djeca, a tridesetak je ozlijeđeno u požaru koji je u noći s četvrtka na petak zahvatio jednu sedmerokatnu stambenu zgradu u Parizu, priopćili su francuski dužnosnici. Glasnogovornik vatrogasne službe rekao je da uzrok požara, koji je izbio usred noći u južnom dijelu francuskog glavnog grada, zasad nije poznat. On je dodao da je u gašenju sudjelovalo 200 vatrogasaca, te da se požar nalazi pod nadzorom. Francuski radio javio je da su u toj zgradi živjeli mnogobrojni imigranti. U travnju su u požaru u jednom hotelu u Parizu poginule 22 osobe, što je bio najteži požar u prijestolnici Francuske posljednjih godina. U tom su hotelu također uglavnom boravili imigranti. (Hina) xdv ydv

Biznismen iz Singapura osuđen jer je tvrdio da je terorist

PEERHAMBARAN DILIP (52), poslovni čovjek iz Singapura, osuđen je na 10 mjeseci zatvora jer je tokom leta prijetio stjuardesi tvrdeći da pripada terorističkoj skupini, piše list Straits Times. On je u ožujku tokom leta za Indiju prigovorio stjuardesi jer je prtljagu drugog putnika stavila u odjeljak iznad njegovog sjedala. Ona mu se ispričala ali to nije zaustavilo Dilipa. "Pripadam izraelskoj skupini koja ne preza od rušenja zrakoplova", vikao je Dilip. Uhapšen je nakon povratka u Singapur, ispitan, a zatim pušten da se brani sa slobode. Njegov odvjetnik tvrdi da je Dilip izrazio žaljenje zbog incidenta te da je redovno posjećivao psihologa kako bi naučio kontrolirati emocije.

DP: OPCIJE RAZVOJA KRIZE OKO SLOVENSKOG EPIKONTINENTALNOG POJASA

Najnovije zaošaprile između Slovenije i Hrvatske oko prijedloga zakona o zaštitnoj ekološkoj zoni i epikontinentalnom pojasu što ga je u parlament uložila vlada Janeza Janše na svoj je način predvidio slovenski predsjednik Janez Drnovšek jednom skeptičnom izjavom danom nakon zajedničkog sastanka hrvatske i slovenske vlade na Brijunima, piše Aleš Gaube na češkom interentsajtu. Drnovšek je prije mjesec i pol dana pozdravio brijunsku deklaraciju o izbjegavanju incidenata dviju vlada, piše Gaube u opširnom prilogu pod naslovom "Situacija je fluidna (složena)" na češkom internet-sajtu Transition online (TOL) piše njihov slovenski suradnik. No tom je prigodom, podsjeća Gaube, slovenski predsjednik istaknuo i sljedeće upozorenje: "Simboličke geste su važne, ali ostaju problemi koje je potrebno riješiti i morat će im se posvetiti pozornost prije ili kasnije", rekao je Drnovšek aludirajući na problem međudržavne granice koja je, navodi Gaube, duga 670 kilometara, "ali njezina demarkacija nije izvršena". Drnovšek je tom prilikom, dodaje slovenski novinar, upozorio kako pokušaji određivanja granice, odnosno donošenja sporazuma, nisu uspijevali, podsjećajući na svoj neuspio pokušaj s bivšim hrvatskim premijerom Ivicom Račanom, te incidente koji su se od tada pojavljivali. Mjesec i pol dana nakon Drnovšekove izjave njegova su se predviđanja pokazala točnima jer je Sanaderova vlada "jednostrano ušla bez Slovenije u pregovore s Italijom o demarkaciji epikontinentalnog pojasa u Jadranskom moru". Hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova zajamčilo je, doduše, tom prigodom da sporazumijevanje s Italijom ne prejudicira pregovore o granici između Hrvatske i Slovenije, no mnogi se slovenski političari pitaju zašto onda Slovenija nije bila pozvana na trojne razgovore zajedno s Hrvatskom i Italijom. "Napokon, i Hrvatska i Slovenija slijednice su bivše Jugoslavije", navodi Gaube, na fonu teorije po kojoj Sloveniji, kao nasljednici bivše SFRJ pripada i slijedništvo talijansko-jugoslavenskog dogovora o razgraničenju epikontinentalnog pojasa, a potencijalno i izlaz na otvoreno more, te pravo na osnivanje zaštitnih morskih zona. Slovenska je vlada 12. augusta zatražila od Italije i Hrvatske da bude uključena u razgovore, a slovensko ministarstvo vanjskih poslova tvrdi da su od Italije dobivena jamstva da slovenski interesi neće biti povrijeđeni. Slovenska vlada, navodi Gaube, nije bila potpuno zadovoljna dobivenim jamstvima, pa je odlučila pokrenuti proceduru donošenja vlastitog zakona o zaštitnoj zoni i epikontenentalnom pojasu, na što je dobila kritiku u listu "Delo" da je riječ o paničnoj reakciji zbog straha da se izgubi u dugotrajnoj diplomatskoj igri. KAKVI SCENARIJI AKO SLOVENIJA PROGLASI SVOJU ZONU Moguća su dva scenarija u slučaju da slovenski parlament potvrdi vladin prijedlog zakona o zaštitnoj zoni i epikontinentalnom pojasu, navodi Gaube, analizirajući moguće reakcije hrvatske vlade. "Po prvom scenariju Hrvatska može kontrirati početkom primjene vlastite ekološko-ribolovne zone (koja privremeno ne važi za članice EU-a). To bi izazvalo ozbiljne incidente jer se dvije zone (već proglašena hrvatska i slovenska koju će idućeg mjeseca prema najavama bez teškoća potvrditi parlament) međusobno preklapaju.", navodi Gaube. Iskustvo sugerira, navodi Gaube, da će obje strane pokušati izvršavati svoju jurisdikciju nad tim teritorijem, kako bi pokazale svoj efektivni nadzor, što je važan element pri svakoj arbitraži. S druge strane, navodi Gaube, Hrvatska se u tom pogledu možda može osjetiti sputanom budući da je Europska unija ove jeseni pred odlukom hoće li početi pregovore s Hrvatskom. Spor sa Slovenijom, koja je članica EU-a, u tom pogledu Hrvatskoj sada ne bi koristio, ocjena je slovenskog suradnika češkog sajta. Po drugom scenariju, navodi on, Slovenija će - na jednak način kako je to učinila Hrvatska - preko parlamenta proglasiti ribolovnu zonu, a onda će na neodređeno vrijeme odgoditi njenu primjenu. Ta bi opcija, razmišlja Gaube, omogućila da Slovenija i dalje podržava Hrvatsku pri ulasku u Europsku uniju. "U svakom slučaju ni jedna ni druga opcija neće ništa promijeniti u pogledu neriješenog graničnog pitanja, a pozivi na međunarodnu arbitražu vjerojatno će se povećati", završava svoju analizu Gaube. (Hina) xfl yrt