DOK SE većina medija, znanstvenika i političara nastoji uhvatiti u koštac s globalnim zatopljenjem kao uzrokom većine problema koji će mučiti naše potomke, manjina smatra da bi planet Zemlju moglo pogoditi nešto sasvim suprotno.

Jedan od njih je Kabibulo Abdusamatov, koji je sa svojim kolegama iz Ruske akademije znanosti proučavao emisije sunčevih zraka. Na temelju tih podataka je došao do zaključka kako će slijedećih desetljeća svijet biti pogođen ne globalnim zatopljenjem, nego globalnim zahlađenjem.

Abdusamatov smatra kako će klima u svijetu biti vrlo slična povijesnom razdoblju koje se naziva "mini-ledeno doba", te koje se, između ostalog, smatra odgovornim za nikad razjašnjeni nestanak vikinške kolonije na Grenlandu. To razdoblje je trajalo nekoliko stoljeća, a vrhunac imalo u 16. stoljeću, kada su se mnogi dijelovi današnjeg Baltičkog mora tako duboko smrznuli da su stanovnici iz okolice na površini gradili prenoćišta.

Abdusamatov, pak, smatra da će ovo razdoblje trajati tek nekoliko desetljeća, i svoj vrhunac imati između 2055. i 2060. godine.

Abdusamatov je, u svjetlu svojih zapažanja, prilično skeptičan prema Protokolu iz Kjota i drugim inicijativama za ograničenje emisije plinova koji izazivaju efekt staklenika.

"Treba ih se odgoditi za prikladnija vremena", tvrdi znanstvenik, dodavši kako je maksimum temperature na Zemlji već bio postignut te da će slijediti hlađenje sa ili bez primjene Protokola iz Kjota.

D.A.

AMERIČKI student u čijoj prtljazi je pas iz aerodromskog osiguranja nanjušio sumnjive sastojke, u koferu je nosio pola štapina dinamita. U boci Coca-Cole napunjenoj pijeskom bio je "tuljac" sa amonijevim nitratom, dinamitom i detonatorom.

Howard McFarland Fish, 21-godišnjak, koji je došao letom Continental Airlinesa iz Buenos Airesa, opravdao se policiji da je istraživao rudnike u Boliviji i da je eksploziv ponio za uspomenu. Kolekcionar ubojitih suvenira je temeljito ispitan, ali neće biti optužen za terorizam, izjavila je glasnogovornica FBI-ja.

Državni odvjetik u Houstonu će nakon konzultacija sa Carinskom službom odlučiti za koje će djelo teretiti polaznika koledža LaFayette u Pennsylvaniji.

Eksploziv je kod njega pronađen tokom rutinske kontrole na međunarodnom aerodromu George Bush. Nakon što se carinicima sadržaj boce učinio sumnjiv, pozvali su policiju i psa obučenog za pronalaženje ekploziva, koj je odmah potvrdio sumnje.

Prema službenom priopćenju, pronalazak eksploziva je izazvao samo manje poteškoće u zračnoj luci.

VOZAČ Cadillaca koji sa pištoljem nasumično puca ulicama New Yorka, dosad je u svom pohodu po nekoliko gradskih četvrti usmrtio jednu i teško ranio četiri osobe. Policija je izjavila da je obavila razgovor sa "osobom koja ih zanima", koja je viđena u vozilu koje odgovara opisu u kojem su očevici vidjeli zločinca.

Glasnogovornik njujorške policije Dennis Laffin, izajvio je da je muškarac koji je poginuo pogođen u vrat, a za ostale, koje je zasad nepoznati ubojica ranio pucajući po Queensu, se predviđa da će preživjeti.

Policija je službeno izjavila da je gotovo sigurno da ubojica vozi oštećeni zeleni auto, najvjerojatnije Cadillac. Prvi napad je izvršen oko 19 sati u petak navečer, nakon čega je još jedan prolaznik ulicom hicem pogođen u nogu. Nakon toga još jedan, također u nogu, pucano je u auto na kojem je razbijeno staklo. Najgore je bilo na području 109. policijske postaje, gdje je napadač pogodio troje ljudi, među kojima je bio muškarac koji je poginuo.

Sve žrtve dosad pogođene su po jednim metkom i bile su udaljene jedna od druge. Pretpostavlja se da napdača puca samo jednom kako bi mogao što prije pobjeći autom. Zato se sada traži zeleni auto sa oštećenim prednjim dijelom.

Z.A.

CRKVA Svetog Trojstva u ruskom gradu i bivšoj carskoj prijestolnici Sankt Peterburg (nekadašnjem Lenjingradu) je teško oštećena u požaru koji je jučer izbio za vrijeme radova na rekonstrukciji.

Požar je uništio glavnu kupolu crkve jednu od najvećih drvenih kupola na svijetu i jednu od najpoznatijih kulturnih znamenitosti St. Peterburga.

Prema svjedočanstvima lokalnih medija, požar se brzo proširio zahvaljujući građevinskim skelama oko kupole. Kupola je, prema navodima ruskih vlasti, bila previše visoko da bi je mogle doseći vatrogasne ljestve i šmrkovi. Spasilačkim službama su, pak, pomagali prolaznici prilikom evakuacije raznih umjetnina i drugih vrijednih predmeta zahvaćenih požarom.

Prema navodima ruskih vlasti, u požaru nije bilo mrtvih ni ozlijeđenih. Također se tvrdi da je crkvu od urušavanja spasila pravodobna intervencija vatrogasnog helikoptera.

Crkva Sv. Trojstva je sagrađena između 1825. i 1835. godine na mjestu crkve koja je prethodno bila stradala u požaru. Nakon oktobarske revolucije je bila predmetom vandalskog pustošenja komunističkih vlasti, koji su je smatrali simbolom carskog poretka. Tek 1990. godine, kada je vraćena Ruskoj pravoslavnoj crkvi, otpočeli su ozbiljni radovi na rekonstrukciji.

Vera Dementjeva, načelnica službe za nadzor petrogradskih muzeja, predviđa da će obnova kupole i drugih oštećenih dijelova crkve trajati 18 mjeseci.

D.A.

Lazarenko je prvi strani lider koji je osuđen u SAD-u nakon panamskog vođe Manuela Noriege, 1992. godine.

Proglašen je krivim 2004. godine, zbog iznude, pranja novca u kalifornijskim bankama, pronevjere i prometa ukradenom imovinom.

Lazarenko (53) se obogatio za vrijeme svog premijerskog mandata tokom devedesetih. Na dužnosti ukrajinskog premijera bio je od 1996. do 1997. godne.

Tijekom čitanja presude doimao se mirnim i radio je bilješke, a po izlasku iz sudnice najavio je žalbu.

Tužiteljstvo, kojemu je zbog složenosti procesa trebalo šest godina da ga uopće započne, zatražilo je pak znatno strožu kaznu, od 18 godina zatvora, kao i povrat otuđene imovine.