U SRIJEDU je Vrhovni sud američke savezne države New Jersey donio presudu kojom se izjednačuju prava homoseksualnih i heteroseksualnih parova, te državnoj skupštini ostavlja rok od 6 mjeseci da donese odgovarajuće zakone.

Presuda, međutim, zakonodavce New Jerseya ne obvezuje da donesu propise o istospolnom braku te im ostavlja opciju, da poput nekih drugih američkih država, koriste izraze kao "domaćinsko partnerstvo" ili "građanska zajednica".

I zagovornici i protivnici istospolnog braka su presudu dočekali kao svoju pobjedu. Zagovornici drže da je New Jersey njome korak bliže da, nakon Massachusettsa, postane druga država u kojoj se homoseksualci mogu vjenčavati. Konzervativci su djelomično zadovoljni time što istospolni brak nije odobren eksplicitno.

Jučerašnja odluka se smatra prvim značajnijim uspjehom američkog pokreta za prava homoseksualaca nakon niza usvojenih zakona, referenduma i sudskih presuda kojim je u drugim američkim državama homoseksualcima zanijekano pravo na brak.

New Jersey, u kojemu su istospolna "domaćinska partnerstva" ozakonjena prije dvije godine, se smatra jednom od liberalnijih američkih država, te je bio među pionirima u izjednačavanju prava bijelaca i crnaca.

Sud je presudu, između ostaloga, obrazložio tvrdnjom da su se "vremena i društvene norme promijenile" te da država svoje obiteljsko zakonodavstvo više ne smije temeljiti na heteroseksualnom modelu.

Američki pravni stručnjaci tvrde da je presuda slična onoj u državi Vermont iz 1999. godine, na temelju koje su u toj državi prvi put u SAD uvedene istospolne građanske zajednice.

Za presudu je svoj glas dalo 4 od 7 sudaca Vrhovnog suda. Trojicu njih je na to mjesto postavio bivši demokratski guverner Jim McGreevey, prije dvije godine prisiljen na ostavku i priznanje vlastite homoseksualnosti uslijed otkrića da je mjesto državnog ministra domovinske sigurnosti poklonio svom mladom izraelskom ljubavniku.

D.A.

AMERIČKI Nacionalni institut za rak (NCI) u Washingtonu u srijedu je dodijelio posebno priznanje svom hematologu hrvatskog podrijetla Stevenu Živku Pavletiću, za postignute rezultate u kliničkom istraživanju komplikacija koje se pojavljuju kod liječenja nekih vrsta raka presađivanjem koštane srži.

Godišnje nagrade NCI-a dobile su najuspješnije istraživačke ekipe i 18 istaknutih stručnjaka Instituta, među potonjima i dr. Pavletić za, kako je navedeno, "napore u definiranju kriterija kliničkog istraživanja za istragu patogeneze, dijagnozu i tretman za kroničnu bolest 'transplantat protiv primaoca', konsenzusom prihvaćene u međunarodnoj znanstvenoj zajednici".

Spomenuti poremećaj, koji nastaje zbog reakcije transplantiranih stanica protiv primaoca, pojavljuje se kao specifičan sindrom upale kože, hepatitisa i upale tankog crijeva, a ima akutan ili kroničan oblik.

"To je priznanje radu tima koji sam imao prilike voditi kada sam došao na NCI prije četiri godine. Radi se o stvaranju kriterija i definicija u vezi jedne od najvećih komplikacija kod transplantacije koštane srži, a to je reakcija transplantata protiv primaoca", izjavio je Pavletić novinarima nakon dodjele nagrade.

Presađivanje koštane srži, po Pavletićevim riječima, jedan je od najdjelotvornijih oblika autoimune terapije raka krvi, i primjenjuje se gotovo 40 godina, no rješavanju opisane komplikacije nije se mogla posvetiti odgovarajuća pozornost "bez organizacijskog mehanizma kakav pruža NCI".

NCI, koji zapošljava gotovo 10.000 ljudi, u ovoj je fiskalnoj godini iz državnih fondova financiran s 4,79 milijarde dolara, a za iduću mu je proračun smanjen za 40 milijuna dolara.

Dr. Pavletić je kazao kako farmaceutska industrija u SAD izdvaja za medicinska istraživanja jednako ili čak i više od američke vlade, koja godišnje za tu namjenu daje oko 27 milijardi dolara.

Živko Pavletić diplomirao je 1979. na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, a nakon toga 10 godina radi u Kliničkom bolničkom centru Rebro, gdje je specijalizirao internu medicinu i hematologiju.

U SAD-u je prve tri godine bio na subspecijalizaciji u Istraživačkom centru za rak pri Sveučilištu Washington u Seattleu, a nakon toga seli u Omahu, na Sveučilište Nebraska, gdje radi u Centru za presađivanje koštane srži, u kojem su rađene i prve transplanstacije matičnih stanica u svijetu. Godine 2002. pozvan je u NCI u Washingtonu.

Danas je naglasio kako primljeno "priznanje NCI-a doživljava kao uspjeh sredine iz koje je potekao i medicinskih ustanova u Hrvatskoj s kojima i danas održava jako intenzivne kontakte".

Uspoređujući statistiku pojave raka i uspješnosti liječenja u SAD-u u odnosu na Hrvatsku, kazao je kako "učestalost raka u Americi, Hrvatskoj i drugim dijelovima svijeta nije jako različita, ali značajne razlike postoje u smrtnosti od raka". U Hrvatskoj se dijagnosticira oko 20.000 slučajeva godišnje, a umire oko 12.000 oboljelih što je prilično veliki broj, rekao je.

U SAD se otkrije oko milijun slučajeva raka godišnje, a 500 hiljada ljudi umire od raka, rekao je Pavletić i dodao kako je te brojke teško uspoređivati, ali je "očito da postoji prostor za poboljšanje u Hrvatskoj i drugim zemljama u odnosu na SAD", te kako na tom planu treba organizirati suradnju američkih i hrvatskih stručnjaka.

Najavio je kako će se 11.-13. svibnja 2007. u Zagrebu održati skup vrhunskih američkih i hrvatskih onkologa, pod pokriviteljstvom Ministarstva zdravstva i Medicinskog fakulteta.

Napomenuo je i kako se u zemljama u tranziciji, u uvjetima brzih društvenih i bioloških promjena, mijenja i epidemiološka slika raka.

Direktor NCI-a John Niederhuber u razgovoru s novinarima visoko je ocijenio doprinos Živka Pavletića istraživačkom radu Instituta, te kazao kako u NCI-ju veliku važnost pridaju međunarodnoj suradnji i dovođenju najtalentiranih stručnjaka iz inozemstva.

"U NCI-u radi više od hiljadu stručnjaka iz drugih zemalja, koji značajno pridonose istraživanjima. Nadamo se da će ti ljudi, kada se vrate u svoje zemlje, odnijeti i dio istraživačke pasioniranosti koja postoji ovdje na Institutu", rekao je Niederhuber.

Ocijenio je kako je u protekloj godini najveće postignuće NCI u borbi protiv raka, otkriće cjepiva za dvije vrste Humanog papilloma virusa (HPV) koji uzrokuje 70 posto raka grlića maternice, od kojeg svake godine umire više od 200.000 žena, posebno u zemljama u razvoju.

Istaknuo je i, kako je u sjeni tog otkrića, ostvaren i znatan napredak u liječenju rano dijagnosticiranog raka dojke, tipa "HER-2/neo positive" koji čini 20 posto tog oboljenja i godišnje se otkriva kod 50.000 žena u SAD, dodavanjem citostatika trastuzumaba (Herceptin) u standardnu kemoterapiju.

HRVATSKI emigrant Zvonko Bušić, koji je u Sjedinjenim Državama prije 30 godina osuđen za otmicu zrakoplova, neće biti pušten iz zatvora prije srpnja 2008. godine.

Bušić neće biti pušten na slobodu do kraja oktobara i potom deportiran u Hrvatsku kao što se najavljivalo sredinom rujna, piše Večernji list, pozivajući se na upravu zatvora Allenwood u američkoj saveznoj državi Pennsylvaniji, u kojem Bušić služi kaznu.

Kako navodi list, sudski odbor koji rješava zahtjeve zatvorenika za uvjetnim otpustom odgodio je do srpnja 2008. godine odluku o slučaju Zvonka Bušića.

Hrvatski mediji sredinom rujna su javljali da bi Bušić trebao biti uvjetno pušten i deportiran u Hrvatsku, a američko veleposlanstvo u Zagrebu potvrdilo je tada da je Bušić prebačen u deportacijski pritvor američkog ministarstva domovinske sigurnosti gdje je trebao pričekati rješavanje procedure deportacije.

Prema podacima američkog ministarstva pravosuđa, skupina hrvatskih političkih aktivista, predvođenih Zvonkom Bušićem, 10. rujna 1976. otela je civilni zrakoplov na letu od New Yorka do Chicaga s namjerom da iz njega izbace letke nad Londonom i Parizom, u kojima se objašnjava hrvatski slučaj u tadašnjoj Jugoslaviji i poziva na njezinu neovisnost.

Zrakoplov je sletio u Pariz gdje su se otmičari predali nakon što su na njihov zahtjev ti proglasi objavljeni u američkom tisku.

Otmičari su prije otmice u jednom pretincu njujorške podzemne željeznice ostavili bombu, a preko pilota su proslijedili informacije o njoj. Ipak, prilikom deaktiviranja te bombe poginuo je jedan američki policajac.

Zvonko Bušić, temeljem američkog Zakona o borbi protiv otmica, osuđen je zbog otmice i djela koje je dovelo do smrti druge osobe, na kaznu doživotnog zatvora s mogućnošću pomilovanja nakon deset godina. Takva kazna predviđala je puštanje na slobodu nakon 30 godina izdržanog zatvora, odnosno 11. rujna 2006 godine.

Za otmicu zrakoplova s njim su osuđeni i njegova supruga Julienne Eden Bušić te još troje Hrvata koji su svi odslužili svoje zatvorske kazne.

SKUPINE huligana iz pariških predgrađa u srijedu su divljački napala dva autobusa, i to netom prije obilježavanja obljetnice prvih gradskih nemira.

U Nanterreu (sjeverozapadni Pariz) desetak putnika pobjeglo je iz autobusa nakon što ga je nekoliko maskiranih huligana zapalilo. Sličan napad isti se dan dogodio u Bagnoletu u istočnom Parizu, gdje je jedan mladić vozaču autobusa uperio pištolj u lice, dok su ga njegovi prijatelji zapalili.

Do incidenta u Bagnelotu došlo je u noći sa srijede na četvrtak gdje su nemiri počeli 27. oktobara 2005., a izbili su nakon što su dva maloljetnika afričkog podrijetla u dobi od 15 i 17 godina, bježeći od policije, poginuli od strujnog udara dok su tražili sklonište na električnoj postaji u Clichy-sous-Boisu.

Francuska ministrica obrane Michele Alliot-Marie najstrože je osudila sinoćnje incidente okarakteriziravši ih kao pokušaje ubojstva.

Francuskim medijima ovog su tjedna odjeknule donedavna povjerljive informacije o tomu da su neprihvatljivi uvjeti, zbog kojih je i prošle godine došlo do nereda, još uvijek na snazi.

U srijedu je, naime, nekoliko stotina pripadnika pariške mladeži uglavnom crnačkog podrijetla, marširalo do pariške zgrade Vlade kako bi u istoj predali svoju listu pritužbi.

U prošlogodišnjim nemirima koji su trajali gotovo tri tjedna spaljeno je oko 9 hiljada automobila, a tokom jučerašnjeg incidenta - prema izjavama svjedoka, huligani su autobuse posuli zapaljivom tekućinom. Tijekom incidenata nitko nije ozlijeđen.

B.S.

PREDSJEDNIK Republike Srpske Dragan Čavić pomilovao je, uoči isteka svoga mandata i unatoč protivljenju ministarstva pravosuđa RS, 32 osuđenika, među kojima i one s debelim policijskim dosjeima, javljaju banjalučke "Nezavisne novine" od četvrtka.

Među pomilovanim osobama, za koje je Ministarstvo pravde RS dalo negativno mišljenje, nalazi se osoba koja je pravomoćno osuđena zbog nabavljanja i posjedovanja više hiljada falsificiranih dokumenata pronađenih u najvećoj do sada otkrivenoj ilegalnoj tiskari.

Među bianco-dokumentima su falsificirane isprave državnih organa, institucija i obrazovnih ustanova, među njima čak i pripremljene diplome doktora medicine.

Predsjednik RS je, i pored protivljenja ministarstva i suda, pomilovao i osobe osuđene zbog sudjelovanja u neredima svibnja 2001. godine kojima je spriječeno postavljanje temeljnog kamena za obnovu džamije Ferhadije. Tom prilikom jedna osoba je poginula, na desetine teško ozlijeđeno, a zapaljeno je dvadesetak autobusa.

Među pomilovanima se nalaze i osobe osuđene za ubojstva, od kojih jedan za trostruko ubojstvo, potom osobe osuđene za pokušaj ubojstva, porezne utaje, teške krađe i razbojnišva.

Foto: Nezavisne novine

MINISTARSTVO vanjskih poslova Bosne i Hercegovine opovrgnulo je u srijedu medijske navode prema kojima je u ime vlasti te zemlje službeno zatraženo prijevremeno puštanje na slobodu Biljane Plavšić koju je Međunarodni kazneni sud za ratne zločine (ICTY) 2003. godine osudio na 11 godina zatvora.

"Ministarstvu pravosuđa Kraljevine Švedske putem ovog ministarstva nije upućen nikakav zahtjev za oslobađanje bivše predsjednice Republike Srpske Biljane Plavšić", stoji u priopćenju objavljenom u Sarajevu.

Veleposlanik BiH pri Ujedinjenim narodima u New Yorku Miloš Prica, tvrdi MVP BiH, nije koristio državne simbole BiH niti svoju dužnost odnosno titulu kako bi podržao takav zahtjev.

U medijskim izvješćima o traženju prijevremenog oslobađanja Biljane Plavšić iz zatvora u Švedskoj spominjano je upravo Pricino ime.

U vrijeme kada je Plavšić obnašala dužnost predsjednice RS on je bio predstojnikom njezina ureda, a televizija BHT 1 u srijedu je objavila presliku pisma što ga je on u osobno ime uputio bivšem ministru vanjskih poslova Švedske Janu Elliasonu tražeći da se haškoj osuđenici ili poboljšaju uvjeti boravka u zatvoru, ili da ju se zbog poodmaklih godina pusti na slobodu.

Biljanu Plavšić u zatvoru u Švedskoj proteklog vikenda posjetio je i predsjednik vlade Republike Srpske Milorad Dodik.

Dodik je istu dužnost obnašao i u vrijeme kada je Plavšić bila predsjednica.

Glasnogovornik ureda ICTY-a u Sarajevu Mathias Hellman potvrdio je lokalnim medijima kako je pismo koje se odnosi na status Biljane Plavšić doista stiglo u Stockholm 6. rujna ove godine.

Pismo o čijem je sadržaju informiran i Haški sud nosi Pricin potpis no ne sadrži bilo kakva službena obilježja države BiH.

Hellman je također istaknuo kako nikakve promjene statusa osoba što ih je pravomoćno osudio ICTY ne može biti bez odluke Suda.