Screenshot: Ytn/CNN

SJEVERNA KOREJA prijeti da će ispaliti još raketa na Južnu ako Južna Koreja "samo za djelić milimetra" prijeđe njihovu spornu pomorsku granicu. Upozorenje dolazi nakon što su sa sjevera već bombardirali južnokorejski otok u blizini sporne granice, pri čemu su prema najnovijim informacijama stranih agencija poginula dva marinca, a njih 13 je ranjeno. Sjevernokorejska vojska rekla je da će provesti "nemilosrdne napade odmazde" ako ih susjedi s juga ne budu poslušali.

Velika napetost

Južna Koreja je nakon napada rekla da je uzvratila vatru i pripremila vojne lovce, te da "nehumani napad" krši prekid vatre iz 1953. godine, kojim je prekinut Korejski rat. Dvije zemlje su tehnički još uvijek u ratu, jer nikad nije dogovoren mirovni sporazum.

Sukob je došao usred velikih napetosti zbog sjevernokorejske izjave o tome da imaju novo postrojenje za obogaćivanje urana, i samo šest tjedana nakon što je sjevernokorejski vođa Kim Jong Il imenovao svog sina, Kim Jong Una, kao nasljednika.

Artiljerijski napad pogodio je mali otok Yeonpyeong, na kojemu se nalaze vojna postrojenja, kao i vrlo malo stanovništva, a koji je već ranije bio točka prijepora. Poginuo je jedan marinac, trojica su ozbiljno, a deset lakše ranjeni, javila je južnokorejska vojska. Stanovnici otoka brzo su se sklonili u 20 skloništa na otoku dok se sporadična paljba nastavljala.

Krvav napad

Napad se dogodio usred vježbi južnokorejske vojske. Sjeverna Koreja je upozorila da te vježbe moraju prestati, a tokom vježbi se s otoka prema pučini ispalilo artiljerijske projektile. Nakon baraže sa sjevera, južnokorejska vojska ispalila je nekoliko vlastitih artiljerijskih projektila u suprotnom smjeru. Lokalna televizija YTN javila je kako je nekoliko civilnih kuća na otoku zapaljeno, te kako granate još uvijek padaju.

Teška povijest

Južnokorejski predsjednik Lee Myung-bak naredio je vladi da "čvrsto odgovori" na provokaciju, ali je također dodao da se treba osigurati da situacija ne eskalira. Lee je u uredu za hitne slučajeve okupio sve važne civilne i vojne dužnosnike.

SAD je pozvao Sjevernu Koreju da "prestane sa svojim neprijateljskim postupcima", te dodao da podržava obranu Južne Koreje. Kina, glavni dobročinitelj Sjeverne Koreje, izrazila je svoju zabrinutost zbog slučaja, ali i pozvala sve strane da se smire.

Zapadna granica između dvije Koreje dugo je vremena točka prijepora, jer ju Južna Koreja ne priznaje. Granicu je jednostrano iscrtao SAD 1953. godine, nakon završetka rata. Samo u zadnjih nekoliko godina dvije su Koreje vodile nekoliko krvavih sukoba oko granice.

Dvije su zemlje u posebno napetim odnosima od ožujka, kad je potonuo južnokorejski ratni brod Cheonan. Kasnija istraga međunarodnog povjerenstva zaključila je da je brod potopljen sjevernokorejskim torpedom, ali Sjeverna Koreja negira svoju upletenost.

Koji su razlozi novog sukoba dvije Koreje?

BBC je donio listu mogućih razloga zbog kojih je došlo do nove izmjene vatre između Sjeverne i Južne Koreje na osporavanoj zapadnoj pomorskoj granici.

Prijenos vlasti

Neki analitičari čvrsto vjeruju da je do nove provokacije sa sjevera došlo zbog prijenosa vlasti s Kim Jong Ila na njegovog sina Kim Jong Una. Stari Kim je najkasnije u rujnu, kad je sina postavio na ključna mjesta u Komunističkoj stranci i Centralnoj vojnoj komisiji dao do znanja koga je odabrao kao nasljednika.

Analitičari vjeruju da su šanse da su incidenti kao današnja artiljerijska baraža ili potapanje ratnog broda Cheonan izdvojene akcije vojske malo vjerojatne. Puno je vjerojatnije da im je cilj pojačati ugled i dominantan položaj mladog Kima.

Mladi Kim zasad nema nikakav glas unutar vojne strukture. Ipak, ako se bude činilo da kontrolira vojsku u sklopu ostvarenja nekakvog vojnog uspjeha, to bi mu vjerojatno pomoglo pri preuzimanju vlasti.

Nuklearni pregovori

Sjeverna Koreja je u prošlosti znala izazivati incidente kad je bila suočena s problemima u dugogodišnjim pregovorima o ukidanju svog nuklearnog programa. Pregovori sa šest svjetskih sila, koji su počeli 2005. godine, prekinuti su od travnja 2009. godine.

Jedan od ključnih razloga za prekid pregovora je bila činjenica da Sjeverna Koreja nije htjela biti sasvim otvorena o programu obogaćivanja urana, za koji se vjerovalo da vodi. Te su se sumnje pokazale opravdanima, jer je ovaj mjesec Sjeverna Koreja predstavila svoj skromni, ali iznimno moderan program obogaćivanja.

Amerikanci su samo nekoliko sati prije početka najnovijeg sukoba rekli da nema šanse da se vrate pregovorima sve dok taj program postoji.

 Vojne vježbe

Komunikacija između vojski dvije susjedne Koreje tradicionalno je loša, a zbog nesporazuma je već više puta došlo do manjih sukoba. Južna Koreja priznaje zapadnu granicu, koju je kao demarkacijsku liniju iscrtao SAD 1953. godine, ali Sjeverna Koreja ju ne priznaje.

Južna Koreja je usto upravo počela s vojnim vježbama u tom osjetljivom području, zbog čega je moguće se da paranoično vodstvo na sjeveru uplašilo.

Humanitarna pomoć

Južnokorejski predsjednik je, nakon što je preuzeo svoju fotelju 2008. godine, drastično smanjio količinu humanitarne pomoći koju se šalje problematičnim susjedima. Daljnje slanje pomoći uvjetovao je sjevernokorejskom suradnjom u nuklearnim pregovorima.

Sjeverna Koreja jednostavno ne može prehraniti svoje stanovništvo bez pomoći Južne, a prije Leeja je pomoć dolazila redovno, pa je njegov potez imao drastične posljedice.

Obično zveckanje oružjem

Sjeverna Koreja od SAD-a želi i ekonomsku pomoć, ali i pažnju, a u zadnjih nekoliko tjedana je pozvala na nastavak pregovora, ali pod svojim uvjetima. Ta je zemlja često znala koristiti napade i provokacije kao način privlačenja međunarodne pažnje na sebe, ali ovaj put je problematično što je došlo do smrti vojnika.

Južna Koreja je u pravilu prilično mirna oko ovakvih incidenata, ali pitanje je kad će im oni dojaditi.

MVP poziva na prekid akcija

Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske izražava duboku zabrinutost i oštro osuđuje napad Demokratske Narodne Republike Koreje koji je rezultirao vojnim i civilnim žrtvama u Republici Koreji.

U tom smislu, pridružujemo se pozivu međunarodne zajednice, upućenom vlastima Demokratske Narodne Republike Koreje, na prekid svih akcija koje mogu rezultirati eskalacijom sukoba, uz puno poštivanje korejskog sporazuma o primirju.

Republika Hrvatska pozorno prati razvoj događaja, smatrajući kako su mir i sigurnost na Korejskom poluotoku od velikog značaja za regiju i svijet, stoji u priopćenju Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija koje potpisuje glasnogovornik Mario Dragun.

Incident osudili svi i pozvali na uspostavu mira

Današnji incident između Sjeverne i Južne Koreje su osudili SAD, Rusija i Europska unije, dok su Kina i Japan izrazili svoju zabrinutost stanjem u regiji. Kina, bliska saveznica Sjeverne Koreje pozvala je na uspostavu stabilnosti i mira. "Nadamo se da će boje strane učiniti sve kako bi se uspostavio mir i stabilnost na Korejskom poluotoku", rekao je glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova Hong Lei koji je dodao kako se očekuju dodatne informacije o incidentu, prenosi AFP.

Japanski premijer Naoto Kan je zbog incidenta sazvao hitni sastanak vlade s visokim časnicima. Premijer je kasnije objavio da je ministrima naložio da budu u stanju pripravnosti u slučaju "neočekivanoga razvoja događaja", ali i da pokušaju skupiti što više podataka o današnjem incidentu. Za Japan Sjeverna Koreja predstavlja vojnu opasnost zbog svojega nuklearnog i raketnog programa, pa su zbog toga i odnosi među tim dvjema državama već godinama napeti.

Lavrov upozorio da incident može prijeći u rat

SAD, saveznica Južne koreje oštro je osudila sjevernokorejski napad te je pozvala Pjongjang neka prekine vojni napad i poštuje prekid vatre iz 1953. godine kojim je završen korejski rat. Glasnogovornik bijele kuće, Robert Gibbs je dodao kako je SAD u bliskom odnosu sa svojom saveznicom Južnom Korejom "za čiju obranu, ali i održanje regionalnog mira i stabilnosti, će sve učiniti".

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov je sjevernokorejsko pucanje oštro osudio i pozvao na prekid nasilja. Lavrov je nemire nazvao "ogromnom nesigurnošću" koja lako može prijeći u oružani konflikt.

Visok predstavnica Europske unije Catherine Ashton osudila je sjevernokorejski incident i pozvala Pjongjang da se suzdrži aktivnosti koje će povećati napetost. I NATO savez je osudio napad , a glasnogovornik Cameron Romero je najavio da će NATO savez pozorno pratiti razvoj događaja na korejskom poluotoku.