Bivši logoraš umro na 67. godišnjicu oslobađanja Auschwitza
Foto: lubimyczytac.pl
91-GODIŠNJI Kazimierz Smolen, koje je preživio nacističku torturu tokom Drugog svjetskog rata, umro je na 67. godišnjicu oslobođenja logora u kojem je proveo nateže trenutke života.
Nakon završetka rata Smolen je postao direktor memorijalnog centra Auschwitz. "Logoraš je umro danas u bolnici u poljskom gradu Oswiecimu gdje su nacisti otvorili logor Auschwitz-Birkenau", kazao je glasnogovornik muzeja Auschwitz-Birkenau Pawel Sawicki. Na današnji dan 1945. godine sovjetske trupe su ušle u nacistički logor. 2005. godine je 27. siječnja proglašen Međunarodnim danom sjećanja na žrtve holokausta, piše AFP.
Preživio zbog dobrog zdravlja i nevjerojatne sreće
Dvije godine nakon rata Auschwitz je postao muzej u kojem je Smolen bio direktor od 1955. do 1990. godine. Nastavio je živjeti u tome gradu i nakon umirovljenja te je bio česti gost svečanosti na kojima se obilježavala godišnjica oslobođenja. Tijekom današnje svečanosti je održana minuta šutnje u njegovu čast.
Smolen se rodio 1929. godine u Poljskoj. Kao katolik se pridružio otporu protiv nacista, a Nijemci su ga uhapsili u travnju 1941. godine i među prvima smjestili u logor. Auschwitz je napustio u jednoj od posljednjih skupina zarobljenika koju su Nijemci prevezli 18. siječnja 1945. godine, samo devet dana prije oslobođenja. Kasnije je govorio da je preživio zbog dobrog zdravlja i nevjerojatne sreće.
Objašnjavao da se kao direktor vratio u logor kako bi time odao počast onima koji su u njemu poginuli.
Facebook idući tjedan izlazi na burzu?
Foto: AFP
FACEBOOK iduću srijedu planira izaći na burzu, objavio je Wall Street Journal. Očekuje se da će to biti najveća inicijalna javna ponuda u povijesti tehnološkog tržišta.
Facebook bi, prema nekim procjenama, mogao dosegnuti vrijednost od 75 do 100 milijardi dolara. Novinari Washington Posta službenim su kanalima kontaktirali Facebook, ali predstavnici popularne društvene mreže nisu željeli komentirati navodni izlazak na burzu.
Mark Zuckerberg, osnivač i glavni direktor Facebooka, već duže vrijeme ne taji da svoju kompaniju planira izvesti na burzu. Potvrdio je to i u studenom prošle godine u intervjuu kojeg je dao popularnom američkom televizijskom novinaru Charlieju Roseu.
Ranije se nagađalo da će Facebook na burzu izaći u travnju ili svibnju.
Potpisivanje ACTA-e pod velom tajne: 22 zemlje EU odrekle se slobodnog interneta
Foto: AFP
KONTROVERZNI sporazum Anti-Counterfeiting Trade Agreement (ACTA), koja za cilj ima borbu protiv kršenja autorskih prava i piratstva, jučer su u Japanu potpisale 22 članice Europske unije.
ACTA-u su već ranije potpisale SAD, Australija, Južna Koreja, Japan, Kanada i još nekoliko zemalja, a samo pet zemalja EU još uvijek to nije učinilo. Riječ je o Njemačkoj, Nizozemskoj, Estoniji, Cipru i Slovačkoj, ali se očekuje da će i one ubrzo obaviti tu proceduru.
Na prvi pogled čini se kako nema ništa sporno u ACTA-i, ali brojne udruge i aktivisti tvrde kako ona ostavlja prostor za sustavno kršenje ljudskih prava i sloboda, te još veću kontrolu interneta negoli ti podrazumijeva jednako kontroverzna SOPA. Podsjetimo, radi se o sporazumu koji nema zakonsku težinu, ali ratifikacijom ACTA-e svaka država EU na sebe prihvaća obvezu stvaranja zakonskog okvira koji će omogućiti odredbe ovog sporazuma.
Europski parlament ostavljen po strani
Ona ne mora nužno značiti cenzuru interneta i kršenje individualnih sloboda, ali u svakom slučaju vlastima ostavlja tu mogućnost. Najveći problem u vezi ACTA-e predstavlja činjenica da se čitav proces pregovora i ratifikacije odvijao pod strogim velom tajnosti i daleko od očiju nevladinih organizacija i nacionalnih parlamenta, pa čak i Europskog paralmenta koji još nije dobio priliku za raspravu o ovoj važnoj temi.
EP bi raspravu i ratifikaciju ACTA-e trebao obaviti u lipnju, nakon čega će ona dobiti zakonsku težinu u zemljama potpisnicama. Sama suština ACTA-e, ali i način na koji se njena ratifikacija vrši, izazvali su niz prosvjeda i hakerskih odmazda u Europi.
Poljaci se najoštrije suprotstavili samovolji vlastodržaca
Najoštrijim protivnicima ACTA-e pokazali su se Poljaci koji već danim prosvjeduju na ulicama većih gradova. Još jedan prosvjed najavljen je i za danas u Varšavi, a očekuje se nekoliko desetaka hiljada ljudi. Sukladno s tim, članovi "haktivističke" grupe Anonymous hakirali su stranice poljske vlade, parlamenta i premijera Tuska. Napadnute su i stranice francuske i češke vlade, irskog ministarstva pravosuđa te Europskog parlamenta.
S pobunjenim aktivistima solidarizirali su se i parlamentarni zastupnici iz redova stranke Palikot, koji se u znak protivljenja ACTA-i na sjednici stavili Guy Fawkes maske, koje su postale simbol Anonymousa. Oni nisu jedini političari koji su digli glas protiv nedemokratskih procedura vezanih u ACTA-u.
Čitav proces vezan uz ACTA-u je jedna velika šarada
Tako je francuski europarlamentarac Kader Arif, jučer podnio ostavku na mjesto izvjestitelja o ACTA-i, nazvavši ratifikaciju ovog sporazuma "šaradom". "U čitavom procesu nisu sudjelovale udruge civilnog društva, transparentnost je bila manjkava od početka pregovora, potpisivanje se stalno odgađalo bez objašnjenja, a od Europskog parlamenta su se skrivale informacije i nije se u obzir uzimalo naše mišljenje", kazao je Arif, prenosi ZDNet.
Može li slobodni internet preživjeti i ACTA-u?
Pritom je desnicu optužio za podmukle poteze kako bi se sporazum potpisao i ratificirao prije negoli javnost dobije priliku reagirati i pobuniti se. "Ovaj sporazum mogao bi imati veliki utjecaj na živote naših građana, ali se svejedno sve radi kako bi se Europski parlament držalo po strani po ovom pitanju. Ja u ovoj šaradi više neću sudjelovati", odlučan je bio Arif.
"EP nije imao nikakav utjecaj u pregovorima i ACTA-i. Samo glasanje o sporazumu nije vršenje demokracije", kazala je zastupnica Zuzana Roithova.
Nakon što je, barem zasad, preživio bitku s SOPA-om i PIPA-om, slobodni internet našao se u novoj borbi, ovaj put s ACTA-om. Zakonodavci su zasad iskoristili prednost, ali to ne znači da će dobiti i rat.
Ruski parlament odobrio kastraciju pedofila
Ilustracija: Arhiva
RUSKA Duma danas je izglasala zakon u kojem se određuje doživotna zatvorska kazna i obavezna kemijska kastracija pedofila.
Zakon je još u oktobaru predložilo ruski predsjednik Dmitrij Medvjedev te su, nakon mnogo debata i promjena u tekstu, donesene teže kazne za razne vrste prijestupnika protiv maloljetnika. Najviše je bure u javnosti podiglo uvođenje kemijske kastracije pedofila. Trenutno u zakonu samo stoji "obavezan medicinski tretman" bez daljnjih objašnjenja, ali dužnosnici koji su radili na prijedlogu kažu da to uključuje i kemijsku kastraciju te liječenje lijekovima.
Kastracija samo jedna od mogućih kazni
Izaslanik predsjednik u Dumi Garri Minkh je kazao da će obavezna kastracija biti samo jedna od mogućih kazni za zlostavljače djece mlađe od 14 godina. "Prije izricanja takve presude sudci će se morati posavjetovati sa liječnicima", rekao je Minkh. Osuđenici u drugim vrstama seksualnih zločina protiv djece će moći sami tražiti kemijsku kastraciju u trenucima kada traže puštanje na uvjetno izdržavanje kazne. Ukoliko se neće liječiti nakon puštanja mogu dobiti dodatnu godinu dana robije.
Duma je ovim zakonom uvela i maksimalnu kaznu doživotnog zatvora za masovna silovanja maloljetnika, što je do sada kažnjavano sa četiri do 10 godina iza rešetaka. Danas je taj prijedlog prošao Dumu, a još ga čeka glasovanje višeg doma parlamenta prije nego ga potpiše Medvjedev.
Milijunaši protiv milijardera: Prosvjedi kluba 1 posto protiv kluba 0,1 posto
Foto: AFP
DAVOS je okupljalište, ne 1 posto najbogatijih, već 0,1 posto najbogatijih. Kolumnistica Reuters Magazina Chrystia Freeland daje nešto malo drugačiju perspektivu prosvjeda koji posljednjih godinu dana potresaju svijet.
Freeland kao primjer navodi komentar švedskog ekonomista Andersa Aslunda koji je bio savjetnik vođama bivšeg Sovjetskog saveza, da bi kasnije boravio u Kievu 2004. u vrijeme Narančaste revolucije. O narančastoj revoluciji komentirao je da se ne radi o Ukrajincima koji se protive pro-ruskoj vladi, niti o idealističkim studentima koji se bore protiv političke represije. Aslund smatra da se Narančasta revolucija zapravo dogodila zbog milijunaša koji su se pobunili protiv milijardera. Ukrajinski "rođački kapitalizam" izvrsno je funkcionirao za malu skupinu ekstremno bogatih oligarha ali je gušio poduzetničku klasu u nastajanju. Donji sloj buržujske klase pobunio se protiv gornjeg sloja.
Borbe unutar visoke klase
Freeland smatra da je upravo to obrazac kojem svjedočimo cijelu godinu. Najistaknutiji organizator prosvjeda na Tahriru u Egiptu je dobro pozicionirani zaposlenik Googlea u Dubaiu s američkom diplomom.
Borba unutar vladajuće klase na djelu je i u Indiji u slučaju aktivista Anna Hazarea koji je više puta štrajkao glađu s ciljem da indijski parlament donese antikorupcijski zakon. Njegovi pristaše uglavnom su pripadnici indijske urbane srednje klase.
Sljedeći primjer je Rusija. Katalizator borbe protiv Putinove "vlade lopova i pokvarenjaka" bio je odvjetnik bloger koji je na ulicu izvukao u krzno odjevene stručnjake i tehnokrate.
U SAD-u u pokretu Occupy Wall Street na suprotnim pozicijama stoji 99 posto nasuprot 1 posto. Međutim, kad se bolje pogleda podatke dolazi se do zaključka da je 1 posto polarizirano na klub milijardera i klub milijunaša. Ta podjela je kulturološka i ekonomska, a ako postane politička, mogla bi se pretvoriti u nacionalnu debatu, smatra Reutersova Chrystia Freeland.
Nejednaka raspodjela bogatstva ili siromaštvo
Branko Milanović, ekonomist Svjetske banke, jedan je od stručnjaka koji najbolje poznaju problem nejednake raspodjele bogatstva u svojoj knjizi "The Haves and the Have-Nots" piše kako je puno lakše pronaći financije za istraživanje siromaštva nego za istraživanja nejednake raspodjele bogatstva.
Razlog tome, poprilično je jednostavan. "Bogati ljudi ne vole studije o nejednakoj distribuciji bogatstva". Onih 1 posto koji se ovaj tjedan okupljaju u Davosu ne mogu ispasti dobri i humanitarni u studiji koja se bavi nejednakom raspodjelom bogatstva jer ih to prikazuje grabežljivima.
Takve studije bogatstvo prikazuju kao ograničenu količinu materijalnih dobara za osvajanje kojih pravila nisu pošteno postavljena, odnosno ne omogućuje se svima jednak pristup bogatstvu. U studijama o nejednakoj distribuciji bogatstva, siromaštvo je izravna posljedica djelovanja bogatih elita.
Ako se pak studije rade o siromaštvu, onda su siromašni to sami po sebi. Siromaštvo mije posljedica nejednake raspodjele bogatstva i pravila koja su postavljena da ta distribucija bude nejednaka. U tim studijama bogati su dobročinitelji koji su imali više sreće, a pitanje nejednake raspodjele ne dovodi se u pitanje.
"Rođački kapitalizam"
Holly Peterson, kći milijardera Peta Petersona izjavila je da se milijunaši osjećaju siromašnima te da je njihov cilj biti dijelom kluba 0,1 posto. Oni žive iznad svojih mogućnosti jednako kao i obitelji srednje klase iznad svojih. Na kraju godine, svi su pred bankrotom, stoga je milijunašima cilj ući u klub milijardera.
Freeland stoga smatra da Occupy Wall Street nije prosvjed idealista protiv kapitalizma, već prosvjed poduzetničke klase koja se bori protiv nejednakih pravila. Protiv pravila u kojima je klub od 0,1 posto "prevelik da bi propao". Smatra da je to izražavanje mržnje Amerikanaca protiv privilegija, protiv "rođačkog kapitalizma" u kojem su dobitci privatizirani, a gubitci socijalizirani".
Obama štedi na obrani: Otkaz dobiva 100 hiljada američkih vojnika
Foto: AFP
AMERIČKI ministar obrane Leon Panetta najavio je da će iz vojske otpustiti 100 hiljada vojnika.
Plane administracije Baracka Obame je stvoriti manju vojsku koja će moći pobijediti "svakog neprijatelja na tlu", a u budućnosti će više razvijati specijalne jedinice. Pentagonu će u deset godina skresati proračun za 478 milijardi dolara, piše BBC.
Panetta je najavio da će u pet godina broj vojnika smanjiti za 92 hiljade te će zatvoriti i neke baze. Obećao je da će vojni proračun rasti, ali po manjoj stopi nego do sada, te će 2017. godine iznositi 567 milijardi dolara. Američka politika će se prebaciti sa dugih i teških ratova u Iraku i Afganistanu na područja od "ključnog nacionalnog interesa", uključujući i Aziju. Panetta je najavio da im je plan još uvijek imati najjaču vojsku na svijetu.
I sniženi vojni proračun od 526 milijardi dolara u 2013. godine je još uvijek viši od onih iz doba prije mitskog napada 9. rujna.
I Sveta Stolica ulovljena s prstima u pekmezu: Vatikan trese korupcijski skandal
Foto: AFP
NAKON što je na talijanskoj televizijskoj postaji objavljena reportaža o smijeni bivšeg visokog vatikanskog dužnosnika koji je, zbog toga što se požalio na nepravilnosti u dodjeljivanju poslovnih ugovora, protiv svoje volje prebačen na drugi položaj, svjetskim se medijima proširila priča o korupcijskom skandalu koji je danas zatresao Vatikan.
Emisija "Nedodirljivi" respektabilne privatne TV postaje La 7 jučer navečer je objavila reportažu u kojoj su objavljena neka od privatnih pisama o korupciji koja je nadbiskup Carlo Maria Vigano, tada zamjenik guvernera Vatikana, 2011. poslao svojim nadređenima, uključujući i Papu Benedikta 16.
Reagirajući na spornu reportažu, Vatikan je danas izdao priopćenje u kojem kritizira metode korištene u novinarskoj istrazi, no autentičnost pisama ipak je potvrđena izražavanjem "žalosti zbog objavljivanja privatnih dokumenata".
Smijenili ga jer je otkrio korupciju
Vigano, koji je na položaju zamjenika guvernera bio od 2009. do 2011. godine, bio je i drugi dužnosnik u odsjeku odgovornom za održavanje vatikanskih vrtova, zgrada, ulica muzeja i preostale infrastrukture.
Trenutno radi kao veleposlanik Vatikana u Washingtonu, što je položaj na koji je premješten nakon otkrića korupcije koja je u gradu-državi i sjedištu svjetskog katoličanstva, kako se prema najnovijim saznanjima čini, široko rasprostranjena.
U svojim je pismima naveo kako je 2009. godine kada je preuzeo mjesto zamjenika guvernera otkrio poveću mrežu korupcije i nepotizma usko povezanu s dodjeljivanjem poslovnih ugovora vanjskim tvrtkama i to po prevelikim cijenama.
Papa je sve znao?
U jednom pismu Vigano se papi požalio i na kampanju ocrnjivanja koju su protiv njega provodili drugi vatikanski dužnosnici koji su željeli njegov premještaj, uznemireni zbog drastičnih koraka koje je poduzeo kako bi Vatikanu uštedio novac "čisteći" dotadašnje procedure.
Također, u pismima traži da ga se ne smijeni i ne prebaci na drugi položaj, jer je na dobrom putu da razotkrije do koje dubine vatikanska korupcija seže, upozoravajući Svetog oca kako je otkrio da su vodstva nad nekim investicijama Svete stolice povjerena u ruke dva fonda, i to od strane odbora talijanskih bankara kojima su vlastiti interesi daleko važniji od onih vatikanskih.
Papu Benedikta Vigano u pismu tako upozorava da je Vatikan upravo zbog toga jednom jedinom transakcijom u rujnu 2009. izgubio dva i pol milijuna dolara.
Lobisti iz sjene
U intervjuu za "Nedodirljive" jedan je muškarac, član bankarskog odbora, rekao kako je među tvrtkama s kojima je Vatikan poslovao Vigano zbog inzistiranja na transparentnosti i konkurentnosti stekao reputaciju teškog pregovarača.
Viganovi su napori i sustav transparentnosti vatikanskoj blagajni uštedjeli popriličnu svotu novaca i balans na računu je iz crvenog odveo u plus.
Unatoč svemu određeni su lobiji unutar Svete stolice doveli do toga da su prošle godine u talijanskom listu Il Giornale objavljeni nepotpisani članci koji ocrnjuju Vigana i optužuju ga za nedjelotvornost.
22.ožujka 2001. vatikanski ga je državni tajnik, kardinal Tarciso Bertone obavijestio kako je smijenjen s položaja koji je trebao zadržati sve do 2014.
"Nismo ga smijenili, promaknuli smo ga"
Zanemarujući sva upozorenja i molbe da ga se ne smijeni čelni ljudi Vatikana Vigana su imenovali veleposlanikom i poslali ga na obavljanje dužnosti u Washingtonu i tako ga udaljili iz žarišta događaja.
Vatikan u svome priopćenju navodi kako je Viganu dodijeljeno zasluženo promaknuće, a sama Sveta stolica nastavit će djelovati po načelima transparentnosti koja su monsinjora Vigana inspirirala u njegovu radu, ne spominjući optužbe o korupciji i daljnjem rješavanju problematike privatnih interesa i disfunkcije koja je uvelike rasprostranjena u mnogim sektorima.
