NAJMANJE 300 ljudi je poginulo, a više od hiljadu ih je ozlijeđeno u snažnom potresu koji je u subotu pogodio indonezijski otok Javu, javljaju svjetske agencije pozivajući se na izvore u bolnicama i mtvačnicama.

Američka agencija AP i njemačka dpa javile su da je broj mrtvih dosegao brojku 300, Reuters ima podatak o 245 mrtvih, a agencija AFP govori o više od 200 žrtava.

Prema podacima američke seizmološke službe, epicentar potresa jakosti 6,2 stupnja Richtera bio je 20 kilometara jugozapadno od starog kraljevskog grada Jogyakarte koji se nalazi oko 25 kilometara od obale Indijskog oceana i danas je veliko turističko stredište. Seizmolozi u Džakarti tvrde da je epicentar potresa bio u moru.

Potres je uznemirio stanovnike otoka, a očevici kažu da su brojni stanovnici Jogyakarte odmah pobjegli iz domova jer se proširio glas da postoji opasnost od tsunamija, iako službeno to nije objavljeno. Brojne zgrade u gradu su srušene.

Grad je bez električne energije, a tamošnja zračna luka je zatvorena za promet. Gradske bolnice su preplavljene ozlijeđenima pa se oni tretiraju na parkiralištima ili u obližnjim parkovima.

Uoči potresa, obližnji vulkanMerapi izbacio je oblak plina i pepela, no vulkanolozi kažu da je potres tektonski i da ga nije uzrokovao vulkan. No, postoji mogućnost da se zbog potresa njegove erupcije pojačaju.

POLICIJA na sjeveru Vijetnama istražuje samoubojstvo pet djevojčica učenica osnovne škole koje su se utopile u rijeci.

Mrtva tijela djevojčica pronađena su u petak u rijeci Thai Binh, a bila su međusobno vezana šalovima. Sve su bile u dobi od 13 godina.

Prema policijskim podacima, djevojke su u rijeku skočile u srijedu. Iza sebe su u jednoj od školskih torbi ostavile poruku u kojoj se ispričavaju roditeljima i učiteljima zbog svog čina te navode da su se na samoubojstvo odlučile jer su se roditelji prema njima odnosili strogo.

Roditelji, pak, tvrde da su se prema djevojčicama dobro odnosili.

Policija istražuje motive grupnog samoubojstva.
 

"NEW YORK TIMES" piše kako su Alberto Gonzales, glavni državni odvjetnik (ministar pravde) u administraciji američkog predsjednika Georgea W. Busha, te direktor FBI Robert Mueller, zaprijetili podnošenjem ostavke ukoliko im predsjednik zapovijedi da se odreknu dokaza prikupljenih pretresom ureda demokratskog kongresnika Williama Jeffersona.

Pretres je obavljen u subotu navečer, u okviru široke istrage koju je potaknuo slučaj Jacka Abramoffa, utjecajnog washingtonskog lobista koji je nedavno priznao krivnju za utaju poreza, protuzakonito stjecanje koristi te podmićivanje kongresnika.

Abramoffvljev slučaj se smatra jednim od najvećih korupcijskih skandala u SAD u proteklih nekoliko desetljeća, a dosada je na ostavku natjerao cijeli niz, uglavnom republikanskih kongresnika, uključujući Toma Delaya, zastupnika iz Teksasa i jednog od najutjecajnijih političara u Washingtonu.

Slučaj Abramoff je sve donedavno Demokratskoj stranci predstavljao jedan od velikih aduta za jesenske izbore, na kojima se nada od republikanaca preoteti kontrolu nad Zastupničkom domu.

Međutim, nakon što je istraga pokazala da su u skandal upetljani i članovi Demokratske stranke, čelnici demokratske frakcije u Kongresu su se pridružili svojim republikanskim kolegama u protestu protiv FBI-jevih metoda, za koje drže da predstavljaju "neprihvatljivo uplitanje" izvršne u zakonodavnu vlast.

Tako je Nancy Pelosi, ljevičarska čelnica kongresnih demokrata, stajala rame uz rame s desničarskim čelnikom kongresnih republikanaca Dennisom Hastertom, kada su javno pozvali Busha i njegovu administraciju da se suzdrži od daljih pretresa, odnosno da ih ne poduzima sve do formalne dozvole Kongresa. Također je zatraženo da se svi dokazi prikupljeni pretresom vrate kongresniku Jeffersonu.

Međutim, Gonzales i Mueller su u četvrtak ujutro obavijestili Busha da će, ukoliko prihvati zahtjev Kongresa, podnijeti ostavku, jer drže da bi time njihovim istražiteljima bile vezane ruke, a istraga postala besmislena, odnosno ovisna upravo o ljudima koji su njen predmet.

Na kraju je Bush, u dogovoru sa svojim saveznicima unutar republikanske frakcije u Zastupničkom domu i Senatu, ishodio kompromis na temelju kojeg će svi dokazi slijedećih 45 dana biti pohranjeni u trezoru Ministarstva pravde. U tom razdoblju će se Kongres i Ministarstvo pravde pokušati dogovoriti kako da postupe u ovom i svim sličnim slučajevima.

D.A.

POMAHNITALI mladić naoružan nožem napao je i ranio 20 ljudi koji su u petak navečer napuštali svečanost otvaranja nove berlinske željezničke postaje, objavila je policija.

"Luđak je trčao ulicom i nasumice napadao ljude", izjavio je na mjestu događaja jedan od policajaca.

Prije nego li je svladan i uhapšen napadač je ranio 20 ljudi, od kojih je četvero u teškom stanju. Glasnogovornik policije rekao je da je napadač 17-godišnjak iz južnog berlinskog kvarta Neukoelln u kojemu ima dosta doseljenika.

Napad se dogodio sat nakon svečanosti otvaranja željezničke postaje i peterokatnice "Hauptbahnhof" u središtu Berlina koju je otvorila njemačka kancelarka Angela Merkel. Na svečanosti je bio i berlinski gradonačelnik Klaus Wowereit, no on i kancelarka nisu bili u opasnosti jer su otišli prije napada.

Napad pomahnitalog mladića uslijedio je nakon niza rasistički motiviranih napada na tamnopute građane u istočnoj Njemačkoj, što je zabrinulo organizatore i službe sigurnosti uoči početka Svjetskog nogometnog prvenstva u toj zemlji.

Inače, u izgradnju postaje koju je kancelarka Angela Merkel otvorila uloženo je 700 milijuna eura i riječ je o najvećoj europskoj željezničkoj postaji kroz koju će, kako se očekuje, svakodnevno prolaziti više od 1100 vlakova i 300 hiljada putnika.
 

VENEZUELANSKI enezuelanski predsjednik Hugo Chavez izjavio je u petak da je američki predsjednik George W. Bush dao "zeleno svjetlo" za rušenje bolivijskog predsjednika Evo Moralesa i pozvao Bolivijce da zauzmu ulice kako bi se suprotstavili mogućim urotnicima koji planiraju državni udar.

Reagirajući na Bushovu izjavu prije nekoliko dana kako je "zabrinut zbog erozije demokracije u Boliviji i Venezueli", Chavez je u govoru u bolivijskom području Chapare, poznatom po uzgoju koke, izjavio kako "tom gospodinu treba reći da je demokracija nanovo rođena u Boliviji i Venezueli koje sada stvaraju svoje zakone, a ne zakone koje SAD žele nametnuti".

Chavez je to izjavio pred hiljadama ljudi, uglavnom uzgajivača lišća koke. Na skupu je bio i bolivijski predsjednik Morales te kubanski potpredsjednik Carlos Lage.

Predsjednici tih triju država potpisali su krajem travnja u Havani Trgovinski sporazum naroda (TCP), alternativu slobodne razmjene koju promiče Washington.
 
akarti je zatvoren, lokalne ceste su napukle, a neke su potpuno uništene.

DILI, glavni grad Istočnog Timora, i dalje je zahvaćen žestokim oružanim sukobima, usprkos dolaska 1000 australskih vojnika koji će biti prethodnica mnogo većeg kontingenta mirovnih snaga koje uključuju Novi Zeland, Maleziju i Portugal.

Sukobi su otpočeli u utorak kada je oko 600 bivših vojnika na čelu s bojnikom Alfredom Reinom otpočelo napad na grad, ostvarivši tako prijetnju da će započeti rat ukoliko ih vlada predsjednika Xanana Gusmaoa ne vrati u službu iz koje su izbačeni zbog štrajka prije nekoliko mjeseci.

Borbe, ispočetka koncentrirane na područje oko vojarne u zapadnim predgrađima, tokom tjedna su se proširile na cijeli grad. Prema službenim statistikama, u njima je poginulo 23 ljudi.

Međutim, mnogi strahuju da će taj broj biti veći, jer u borbama se osim pobunjenika te redovne vojske (koja broji oko 1400 ljudi) sudjeluje sve više, uglavnom mladih, civila, organiziranih u bande naoružane praćkama, mačetama i toljagama. Mnogi od njih su krenuli u osvetnički pohod na kuće i trgovine ljudi za koje misle da osjećaju simpatije prema Reinou i njegovim ljudima.

Zbog toga je veliki dio Dilija u plamenu, a svim strancima je savjetovana evakuacija, s obzirom da im više nitko ne može garantirati sigurnost.

Istočni Timor je jedna od najmlađih, ali i najsiromašnijih zemalja na svijetu. Tu bivšu portugalsku koloniju, s većinski katoličkim stanovništvom, godine 1975. je nakon jednostranog proglašenja nezavisnosti napala i uz američki blagoslov nasilno anektirala susjedna Indonezija. Računa se da su indonežanska vojska i policija, suzbijajući pokret za nezavisnost, do 1999. godine u Istočnom Timoru ubili oko četvrt milijuna ljudi.

Indonezija se Istočnog Timora odrekla tek je na pritisak međunarodne javnosti te dozvolila održavanja referenduma o neovisnosti 1999. godine. Tri godine kasnije je Istočni Timor formalno priznat kao suverena i samostalna država.

Međutim, mlada država gotovo u potpunosti ovisi o pomoći stranih država, a uz siromaštvo je u posljednje vrijeme sve više muče i etnički sukobi. Mnogi od provladinih vojnika i milicija za nasilje optužuju bivše suradnike indonežanskog okupatora, odnosno kako iza svega prste ima Indonezija ? velika, ali etnički miješana zemlja kojoj je jako stalo da nijedan od njenih otoka ne pođe primjerom Istočnog Timora. Tome u prilog ide i činjenica da je većina pobunjenih vojnika rodom iz zapadnog dijela države, koji se graniči s indonežanskim Zapadnim Timorom.

Na današnjoj pres-konferenciji, koja je kasnila sat vremena zbog obližnjeg sukoba australskih vojnika s lokalnom milicijom, premijer Mari Alkatiri je iznio špekulaciju da bi sukobi mogli biti dio "plana za državni udar". Iz toga su neki izvukli zaključke da se nasilje može objasniti i raskolom između Alkatirija i predsjednika Gusmaoa.

D.A.