SRPSKI mediji u javnost su ponovno plasirali informaciju o skorom uhapšenju Ratka Mladića, pa tako i Blic, pozivajući se na izvore bliske Vladi Srbije, objavljuje kako je Srbiju posjetio manji broj agenata iz Velike Britanije i SAD-a, ne bi li pomogli u hvatanju jednog od najtraženijih haških optuženika.

S druge strane, srpski B92 javlja kako bi tokom ovog tjedna trebala početi izrada akcijskog plana za hvatanje Mladića.

Iznad svih navoda, začuđujuće, stoji veliki upitnik, pri čemu je "najnovijim" informacijama uporište uglavnom u insinuacijama te neimenovanim izvorima.

"Na lociranju Ratka Mladića trebaju zajednički raditi vojne, policijske i druge sigurnosne strukture. Potrebno je napraviti poseban akcijski plan, koji će Koštunica predstaviti u Bruxellesu, kako bi pokušali s Europskom unijom i SAD-om riješiti taj problem." - otkrio je, po tko zna koji put, toplu vodu srpski ministar financija Mlađan Dinkić.

U izradi "akcijskog plana" naši su se susjedi, prema navodima srpskih medija, odlučili ugledati upravo na "hrvatski model uhapšenja Ante Gotovine", vodeći se valjda mukotrpno stečenim zaključkom predsjednika srpskog Nacionalnog savjeta za suradnju s Haagom Rasima Ljajića o tomu "kako je Hrvatska napravila akcijski plan kada su sigurnosne službe ušle u trag Anti Gotovini".

Nakon zaključka da je im za hvatanje ratnog zločinca potreban, ni manje ni više doli "akcijski plan", srpska Vlada dokučila je i to da bi, također po uzoru na "hrvatski model uhapšenja Gotovine", domaćim sigurnosnim službama u pomoć trebale priskočiti i strane obavještajne službe, ili bi, u najmanju ruku, barem novine trebale pisati o tome.

U skladu s tim, u srpsku javnost je tako plasirana informacija o prisustvu nekoliko američkih i britanskih agenata u Srbiji, pri čemu je, očekivano, ime onoga tko je to rekao, kao i podatak o tomu koliko je trenutno stranih agenata u Srbiji, zajedno s pregršti prijašnjih "informacija" ostalo visjeti negdje u zraku.

Ne bi li se članovi srpska nacije koji u izručenju Mladića vide nadu za bolju budućnost Srbije ili u najmanju ruku barem donekle zadovoljenu pravdu, kao i one okolne koje već duže vremena priželjkuju vidjeti Mladića na haškoj klupici, ipak previše zanijeli najnovijim informacijama, u srpskim medijima također stoji i upozorenje britanskog vojnog analitičara Paula Beavera kako pomoć britanskih agenata "nimalo neće sličiti na akcije agenta 007, Jamesa Bonda".

Beaverovo upozorenje gotovo je jednako besmisleno kao i postojanje iluzije kako ratom napaćen narod vjeruje da će, nakon rata, a pogotovo oporavka koji je uslijedio nakon istoga, jedan James Bond nakon toliko godina spasonosno iznaći rješenje svim njihovim problemima.

B.S.

IZRAELSKI premijer Ehud Olmert je izjavio kako "otkucava sat" za palestinska područja, odnosno da će Pojas Gaze i Zapadna obala postati metom "opsežne vojne akcije" ukoliko pripadnici militantnih palestinskih organizacija ne puste Gilada Shalita, 19-godišnjeg pripadnika izraelske vojske.

Shalit je prije nekoliko dana otet u napadu militanata na izraelsku kontrolnu točku na granici s Pojasom Gaze. U tom napadu su ubijena dva izraelska vojnika.

Shalitovo zarobljavanje je prvi takav slučaj od 1994. godine, te je izazvaLo veliki bijes u izraelskoj javnosti. Pogotovo je to neugodno za Olmerta koji se, poput svog prethodnika Ariela Sharona, zalagao za povlačenje izraelskih snaga iz Gaze, držeći da će time olakšati vojni i diplomatski položaj židovske države.

Međutim, usprkos izraelskom povlačenju, napadi militanata na Izrael nisu izgubili na intenzitetu, a već duže vrijeme se iz Gaze na izraelski teritorij ispaljuju improvizirane, ali u posljednje vrijeme sve preciznije i opasnije rakete tipa "al Qassam".

U međuvremenu su palestinski glasači na vlast doveli "Hamas", pokret koji se vezuje uz niz terorističkih akcija, i koji potpuno uništenje Izraela ima kao dio svog programa. Zbog toga su SAD i EU suspendirale financijsku pomoć palestinskoj samoupravi.

U slučaju Shalita su, pak, "Hamasovi" predstavnici od otmičara zahtijevali da puste zarobljenog vojnika, te tako po prvi put ublažili svoju dotada radikalnu retoriku.

S druge strane su čak tri palestinske organizacije preuzele odgovornost za otmicu, a na palestinskim područjima su se zaredali javni zahtjevi da Shalit bude pušten jedino ako se iz izraelskih zatvora pusti 100 palestinskih žena i oko 300 maloljetnika.

Olmert je odlučno odbacio svaki "pokušaj ucjene", a u međuvremenu je jedna egipatska delegacija došla u Gazu kako bi diplomatskim putem pokušala ishoditi puštanje Shalita i tako spriječiti dalju eskalaciju krize.

D.A.

NEW YORK TIMES postao je posljednjom u nizu meta Bushevih optužbi. Predsjednik optužuje da se radi o listu koji svojim člancima nanosi štetu nacionalnim interesima.

George W. Bush u ponedjeljak se, naime, obrušio na New York Times zbog objavljivanja detalja programa o špijunaži novčanih izvora terorista, a kojega je Busheva administracija počela provoditi nedugo nakon terorističkih napada 11. rujna 2001.

Taj je kompjuterski program, naime, izradila obavještajna služba CIA, pri čemu je isti američkoj Vladi omogućio pristup najvećoj svjetskoj banci podataka o platnome prometu, a čije je sjedište u Belgiji.

Na taj sustav priključeno je oko 7,800 banaka iz više od 200 zemalja, pri čemu su nadzoru u prvom redu bile podvrgnute transakcije u ili iz SAD-a.

Razotkrivanje detalja ovoga programa u New York Timesu Bush je nazvao "sramotnim".

"U ratu smo protiv hrpe ljudi koja želi nauditi Sjedinjenim Američkim Državama, a ljudi koji su odgovorni za curenje informacija o tom programu, kao i novine koje to objavljuju, nanose veliku štetu SAD-u." - izjavio je Bush.

The Times, Wall Street Journal, Los Angeles Times, Washington Post i druge novine prošli su tjedan izvjestile američku javnost o tome kako je Busheva administracija financijske transakcije počela tajno motriti ubrzo nakon terorističkog napada kobnog 11. rujna.

Iako su i neke druge novine, primjerice Houston Chronicle, također objavile detalje programa, Bush je izdvojio New York Times argumentirajući to time da njihovo razotkrivanje  programa do u detalje otežava Bushevoj administraciji borbu protiv terorizma.

Glasnogovornik Bijele kuće Tony Snow izjavio je kako su druge novine čekale da Times objavi priču, nakon čega su i one u javnost plasirale svoje verzije.

"Ako je New York Times odlučio sam preuzeti odgovornost za odluke o tome koje povjerljive informacije treba objaviti, a koje ne, onda treba prihvatiti i neke od obveza koje ta odgovornost donosi." - izjavio je Snow.

Glavni urednik New York Timesa Bill Keller objavu tih informacija u svom obraćanju čitateljima, a koje je objavljeno na službenoj internet stranici lista, objasnio je opravdanjem da je "njihov posao objavljivanje informacija ukoliko su uvjereni u njihovu istinitost".

U svom obraćanju čitateljima Keller također navodi kako je Busheva administracija protestirala protiv objave tih informacija tjednima prije nego je priča objavljena u New York Timesu, argumentirajući svoje protivljenje time da program kojega provode "djeluje" te kako bi objavljivanje njegovih detalja kompromitiralo njegovu korisnost.

"Slične smo argumente slušali i prošle godine pri objavi programa o prisluškivanju kojega je provodila Agencija za nacionalnu sigurnost. Tada nam je rečeno kako će naš članak značiti okončanje tog programa. Također nam je rečeno da bi u slučaju da javnost bude obaviještena o programu telekomunikacijske tvrtke ukinule svoju suradnju. Koliko znamo, to se nije dogodilo." - izjavio je Keller.

Kao i u slučaju programa prisluškivanja, a koju je krajem prošle godine također razotkrio New York Times, iz Busheve administracije ponovno izjavljuju kako su cilj špijunaže bili novčani izvori terorista, a ne privatni računi građana.

Naime, nakon prošlogodišnje slične afere Bush je izjavio kako je istina da je ovlastio prisluškivanje, no da je to ovlaštenje bilo u skladu s američkim zakonom i Ustavom te da se prisluškivanje odnosilo isključivo na pojedince povezane s Al-Qaidom i drugim terorističim organizacijama.

Još tada Bush je izjavio kako je program prisluškivanja "spasio živote brojnih Amerikanaca" te je najavio kako će se takva praksa nastaviti.

B.S.

SLOVENSKI predsjednik Janez Drnovšek najavio je svoje povlačenje iz politike, rekavši da na predsjedničkim izborima iduće godine ne namjerava konkurirati za svoj drugi mandat.

"Neću se kandidirati. Mislim da je službenih funkcija i vodećih položaja bilo dovoljno", rekao je Drnovšek u razgovoru koji je s njim snimila Slovenska televizija uz Dan državnosti, a emitiran je u ponedjeljak.

Drnovšek je rekao da se nakon povlačenja sa sadašnjeg položaja namjerava posvetiti Pokretu za pravdu i razvoj, neformalnoj udruzi koju je osnovao početkom godine, te napisati poneku knjigu.

Drnovšek je rekao da podržava nastojanja sadašnje vlade desnog centra da sve političke stranke okupi oko programa potrebnih reformi, ali je kritički primijetio da one kasne i da je Janšina vlada već završila trećinu svog mandata.

U pogledu odnosa s Hrvatskom, Drnovšek je rekao da je protiv politike zaošaprila koja nikome ne koristi, ali da je suglasan s Janšom da se i na pitanjima odnosa s Hrvatskom sve stranke ujedine na istoj nacionalnoj politici.

"Piranski zaljev je Sloveniji važniji nego Hrvatskoj, za nas to ima strateško značenje. I Hrvatska bi to mogla uvažiti jer se ne radi o njenom nacionalnom i vitalnom interesu. Racionalna politika bi to uvažila", rekao je Drnovšek.