ARHIVA

Amerièki oficir: "Neka Saddam sam doðe po tijela svojih sinova"

O SUDBINI tijela dvojice ubijenih sinova Sadama Husina, Udaja i Kusaja, koji su ubijeni u utorak u amerièkom napadu na Mosul, bit æe odluèeno u predstojeæa 24 sata, izjavio je u nedjelju dužnosnik amerièkobritanske koalicije. Neimenovani dužnosnik kazao je da su veæ poèele konzultacije o tomu s èelnicima Vijeæa za privemenu upravu Irakom te s vjerskim poglavarima. Vijeæe je predložilo da se tijela dvojice sinova svrgnutoga predsjednika predaju obitelji, kazao je novinarima èlan Vijeæa Samir Mahmud al-Sumajdi. Sunitski je poduzetnik na pitanje novinara što æe biti ako nitko ne bude tražio tijela, odgovorio da æe "biti poduzete druge mjere", ne preciziravši o èemu se radi. Šeik Mahmud Al-Nada, glavni starješina plemena Bu Naser kojemu pripada obitelj Sadama Huseina, izjavio je televizijskoj postaji Al-Jazeera da je "od Amerikanca veæ zatražio tijela ubijenih Sadamovih sinova", no da mu je izvjesni amerièki oficir odgovorio kako bi po tijela "umjesto njega trebao doæi Saddam Hussein." Amerièkom je oficiru Al-Nada izrazio želju da sinovi Sadama Huseina budu pokopani na tradicionalni muslimanski naèin u obiteljskim grobnicama.

Veleposlanica Australije napustila zgradu u kojoj je bila zatoèena

nedjelja, 27.7.2003 05:26

AUSTRALSKA veleposlanica u Filipinima i još nekoliko osoba napustilo je trgovaèki centar u središtu Manile, u kojem su ih u nedjelju bili zatoèili pobunjeni vojnici. Australska veleposlanica Ruth Pearce rekla je da je dobro, nakon što je napustila centar u kojem su pobunjeni vojnici postavili eksploziv. Skupina odmetnutih vojnika rano je u nedjelju zauzela i minirala trgovaèki centar u financijskom i diplomatskom središtu Manile. Oni su nezadovoljni stanjem u vojsci i državi, no zanijekali su da pripremaju državni udar. Filipinska predsjednica Gloria Macapagal Arroyo dala im je ultimatum do pet sati po lokalnom vremenu (devet sati po GMT-u) da se predaju i vrate u vojarnu ili æe snositi zakonske posljedice. Filipinska je vojska u subotu stavljena na visok stupanj pripravnosti nakon što je Arroyo naredila hapšenje 70 nižih oficira, nezadovoljnih vojnika i dezertera. Toj je odluci prethodilo nekoliko dana glasina da se u zemlji sprema državni udar zbog niskih plaæa i reformi u vojsci. Arroyo je postala filipinskom predsjednicom nakon svrgavanja njezinog prethodnika Josepha Estrade u velikim javnim prosvjedima 2001. godine. U najnovijim ispitivanjima javnog mnijenja popularnost Arroyo raste zbog gospodarskog rasta u zemlji, te najave nastavka mirovnih pregovora s najveæom muslimanskom pobunjenièkom skupinom.

Amerikanci uhapsili dva djelatnika Al-Jazeere

ARAPSKA televizijska mreža Al Jazeera objavila je u nedjelju da su amerièke snage uhapsile njezina dopisnika i vozaèa u iraèkom gradu Mosulu dok je snimao napad amerièkih snaga. "Snimali su kako amerièke snage pucaju na iraèki civilni automobil u Mosulu. Zbog toga su Amerikanci uhapsili vozaèa i dopisnika", rekao je dužnosnik Al Jazeere novinaru Reutersa dodajuæi da nema drugih informacija. Ranije ovog mjeseca, iraèka je policija uhapsila i kasnije pustila èetiri djelatnika te televizijske postaje u Iraku, sumnjajuæi za jednoga od njih da potièe nasilje. Washington je naširoko kritizirao postaju zbog njezina izvješæivanja o napadu na Irak i objavljivanju materijala o iraèkim žrtvama, kao i audio i video snimki teroristièke mreže Al Qaeda Osame bin Ladena.

Sirija: Amerièka je administracija glupa i nasilna

Sirija je u nedjelju priopæila da je amerièka administracija nasilna i glupa te da na amerièku politiku prema Bliskom istoku utjeèe Izrael. Ministar vanjskih poslova Farouq al-Shara optužio je Washington i da se izbjegava približiti Damasku kako ne bi naljutio Izrael, svoga glavnog saveznika u regiji. "Ova je administracija izuzetna. Možda je u prošlosti bilo sliènih, ali ne s ovako visokom razinom nasilnosti i gluposti", rekao je Shara. Amerièki predsjednik George W. Bush prošli je tjedan optužio Siriju da skriva i potpomaže teroriste i upozorio da æe odgovarati svaka zemlja koja se tako ponaša. Sirija, koja optužbe nijeèe, na amerièkom je popisu država koje podržavaju terorizam zbog toga što podržava libanonske gerilce Hezbolaha i neke palestinske skupine. Damask tvrdi da se te skupine imaju pravo opirati Izraelu.

AMERIKANCI SVE KRAÆE NA GODIŠNJEM ODMORU

Godišnji odmor Amerikanaca, ionako najkraæi meðu razvijenim zemljama, iz godine u godinu postaje sve kraæi zahvaljujuæi usporenoj ekonomiji i strahu od gubitka radnog mjesta. L Prema podacima amerièkog Ureda za rad, Amerikanci u prosjeku provedu na godišnjem odmoru 8,1 dan nakon godine dana rada, a 10,2 dana nakon tri godine rada, što je najmanje meðu razvijenim zemaljama svijeta. Za usporedbu radnici u Europi dobijaju èetiri do pet tjedana godišnjeg odmora, a èak i radoholièari Japanci imaju zajamèena dva tjedna. Amerièki radnici ne samo da imaju najmanje godišnjeg odmora nego se on iz godine u godinu sve više skraæuje. Prema istraživanju Internet putnièke tvrtke Expedia.com, Amerikanci æe ove godine uzeti 10 posto manje odmora nego prošle. Problem koji Amerikanci imaju s odmorom uglavnom se temelji na èinjenici da je to jedina razvijena zemlja koja nema zakonski zajamèen plaæen godišnji odmor pa su radnici prepušteni dobroj volji tvrtki u kojima rade. S ekonomijom koja nikako da uhvati ritam, tvrtke s vrlo malo simpatije gledaju na radnike koji bi rado išli na godišnji odmor. Rast broja nezaposlenih, koji je veæ prešao granicu od 6 posto, stvara osjeæaj straha za radno mjesto i zaposlenici su sve manje skloni tražiti upravu da ih pusti na godišnji odmor. U nedavnom istraživanju na uzorku od 700 tvrtki, 56 posto radnika je obznanilo da æe odgoditi svoj odmor dok tvrtke ne postanu uspješnije. Poveæava se i broj kompanija koje svoje radnike, istina, puštaju na odmor, ali neplaæeni. Oko 13 posto amerièkih tvrtki sada daju neplaæeni odmor svojim radnicima, u odnosu na 5 posto ranije. Uglavnom, rezultat svih ovih trendova je da Amerikanci rade sve dulje, a odmaraju sve kraæe. Skoro 40 posto amerièke radne snage radi više od 50 sati tjedno. Istraživanja su utvrdila da dulji radni tjedan ne znaèi nužno i veæi uèinak, te da postoji izravna veza izmeðu dugog godišnjeg odmora te poveæane produktivnosti rada, smanjenja bolovanja i veæeg zadovoljstva na radu. Statistièki podaci govore da produktivnost rada u zapadnoj Europi, unatoè velikom broju dana godišnjeg odmora, izmeðu 1981. i 2000. raste brže nego u Sjedinjenim Državama. Rezultati takvih istraživanja slabo se primaju u Sjedinjenim Državama èiji menadžeri i dalje inizistiraju na etici teškoga rada. Možda je razlog u tome što je amerièko gospodarstvo i dalje najveæe i najrazvijenije na svijetu, a dohodak po glavi stanovnika najveæi meðu najrazvijenijim državama svijeta. Po glavi stanovnika Sjedinjene Države imaju godišnji prihod od 36.300 dolara dok su svi europski konkurenti daleko ispod s 26.600 dolara koliko imaju Nijemci, Francuzi 25.700 dolara, Britanci 25.300 i Talijani 25.000 dolara. Kanaðani imaju godišnji prihod od 29.400 dolara po glavi stanovnika, a Japanci 28.000 dolara. Drugi razlog koji amerièki direktori mogu navesti u korist dugog radnog tjedna i kratkog odmora jest i podatak da Sjedinjene Države s nešto preko 6 posto nezaposlenih imaju daleko manju stopu nezaposlenosti od primjerice Njemaèke, Francuske ili Italije. (Hina) sl dj