ARHIVA

LIJEČNIK OTROVAN U POZNATOJ BERLINSKOJ BOLNICI

Specijalist kardiolog u poznatoj berlinskoj bolnici jedva je ostao živ nakon što je popio otrov iz boce mineralne vode ostavljene na njegovu radnom stolu, objavili su u ponedjeljak dužnosnici. Taj 36-godišnji liječnik pretrpio je u ožujku teško oštećenje živčanog sustava nakon očito namjerna trovanja i djelomično je paraliziran pa je na rehabilitaciji ne bi li ponovo prohodao, objavila je bolnica, a prenose mediji. Policija još ne zna nije utvrdila o kojem je otrovu riječ, niti radi li se o supstanci koja se inače upotrebljava u bolnici. "Nemam pojma kako se to moglo dogoditi", rekao je direktor bolnice Ulrich Frei. Ni gradska policija dosad nije imala većega uspjeha u otkrivanju osobe koja je pokušala ubiti liječnika. Mediji dotle nagađaju da se radi o osveti bivše ljubavnice ili o sukobu među bolničkim liječnicima. Bolnica Charite osnovana je 1710. godine i u četiri glavna centra u Berlinu zapošljava gotovo 15.000 ljudi. Za postojanja Istočne Njemačke, Charite je bila službena vladina bolnica u kojoj se više puta liječio komunistički čelnik Erich Honecker. (Hina) xbcav ybcav

Istraživanje: Slovenci najzaposleniji, Nijemci najljeniji, Francuzi se najbolje zabavljaju

SLOVENCI su najzaposleniji narod u Europi, a Nijemci i Norvežani su među najljenijima, sudeći prema rezultatima istraživanja o "korištenju vremena" što ih je u deset europskih zemalja provela agencija EU-a za statistiku Eurostat. Rezultati se temelje na podacima prikupljenim među zaposlenim ženama i muškarcima u razdoblju između 1998. i 2002. u deset europskih zemalja: Belgiji, Njemačkoj, Estoniji, Francuskoj, Mađarskoj, Sloveniji, Finskoj, Švedskoj, Velikoj Britaniji i Norveškoj. Šveđani spavaju najmanje - 7 sati i 52 minute, a Francuskinje najviše - 8 sati i 38 minuta. Franuckinje su možda iscrpljene nakon napornog radnog dana i kućnih poslova, s obzirom da je istraživanje pokazalo kako one dnevno provedu 90 posto više vremena u kućanskim poslovima od svojih muških sunarodnjaka. Kada je riječ o "korisnom" radnome vremenu, najzaposleniji su Slovenci - žene dnevno rade 8 sati i 47 minuta, a muškarci 7 sati i 44 minute. Odmah iza Slovenki su Mađarice, Estonke i Francuskinje, a nakon Slovenaca sa samo nekoliko minuta zaostatka su Šveđani, Britanci i Francuzi. Najmanje vremena na poslu provedu Nijemci i Njemice - oko 7 sati dnevno. Norvežani imaju najviše slobodnog vremena - oko pet i pol sati, no to ne znači da se i najbolje zabavljaju. Tu su, barem prema istraživanju, na prvome mjestu Francuzi koji oko tri sata dnevno posvećuju sebi samima, što se odnosi na ručkove, večere, vrijeme provedeno u kafićima, ali i na seksualne aktivnosti.

27,3 posto Španjolaca imalo odnos s prostitutkom

UKUPNO je 27,3 posto muškaraca u Španjolskoj imalo seksualni odnos s prostitutkom najmanje jednom u životu, što je brojka koja nadmašuje većinu europskih zemalja, zaključak je studije objavljene u utorak. Prema anketi pod nazivom Zdravlje i seksualno ponašanje koju je provelo španjolsko Ministarstvo zdravstva i Nacionalni institut za statistiku za prošlu godinu, 27,3 posto muškaraca priznalo je da je imalo seksualni odnos s noćnom damom. U studiji koju je u utorak predstavila ministrica zdravstva Elena Salgado naglašava se da je 41 posto Španjolaca imalo povremene seksualne odnose bez prezervativa što je, po njoj, preveliki postotak. Dvanaest posto pak nije ih imalo kondome ni za odnosa s prostitutkom. Po istoj studiji, žene u prosjeku počinju sa seksualnim životom s 19 godina a muškarci s 18. Odnos sa samo jednom osobom u svom životu imalo je 24,4 posto muškaraca i 55,6 posto žena između 18 i 49 godina, pokazuje to istraživanje. Samo četiri posto žena priznalo je odnos s više od 10 muškaraca u životu, dok se kod muškaraca taj postotak povećava na 21,6. Ukupno 3 posto Španjolaca ili Španjolki imalo je, prema studiji, homoseksualni odnos.

CLINTON POZVAO BIRAČE DA GLASAJU ZA KERRYJA

Bivši američki predsjednik Bill Clinton optužio je u ponedjeljak na demokratskoj konvenciji predsjednika Georgea W. Busha da dijeli svijet i Ameriku te pozvao birače da na predstojećim izborima Johna Kerryja pošalju u Bijelu kuću. Završavajući prvu večer četverodnevnog kongresa američkih demokrata u Bostonu, Clinton je ocrtao što za njega predstavlja razliku između njegove demokratske stranke i Bushovih republikanca. "Oni trebaju podijeljenu Ameriku, ali mi ne trebamo", govorio je Clinton često prekidan pljeskom okupljenih izaslanika. "Mi demokrati želimo graditi svijet i Ameriku zajedničkih odgovornosti i zajedničkih mogućnosti...Republikanci u Washingtonu vjeruju da Ameriku trebaju voditi njihovi ljudi". Clinton je hvalio Kerryja kao "dobrog čovjeka, sjajnog senatora i vođu s vizijom" i proglasivši sebe vojnikom u njegovoj vojsci pozvao Amerikance da stanu iza njega i izaberu demokratskog kandidata za narednog američkog predsjednika. Drugi bivši američki predsjednik Jimmy Carter upozorio je da je na izborima 2. studenoga u pitanju "duša zemlje" i osudivši Bushovo vođenje operacije u Iraku optužio ga za uništavanje vjerodostojnosti SAD-a u svijetu. "Istina je temelj naše politike, ali vjerodostojnost nam uzdrmana i sve smo izoliraniji i ugroženiji u neprijateljskom svijetu", rekao je Carter. "Jednostrano djelovanje i zahtjevi izolirali su Sjedinjene Države upravo od zemalja koje trebamo na našoj strani u borbi protiv terorizma", dodao je. Busha je optužio za "obmanu" kada je oružjem za masovno uništavanje opravdao napad na Irak. Tjerana snažnim protivljenjem Bushu i željom da ponovno osvoji Bijelu kuću, američka demokratska stranka je na ovom kongresu po strani ostavila sve razlike i zasebne interese i u rijetkoj demonstraciji jedinstva potpuno stala iza Johna Kerryja. U situaciji kada su Bush i Kerry u istraživanjima javnoga mišljenja u tijesnoj predizbornoj utrci, a manje od 50 posto Amerikanaca odobrava način na koji Bush vodi zemlju, demokrati vide svoju šansu da nakon četiri godine ponovno dobiju svoga predsjednika. Skoro 5.000 izaslanika okupilo se na konvenciji u Bostonu uz do sada neviđene mjere sigurnosti poduzete nakon što je ministarstvo domovinske sigurnosti upozorilo da la Qaeda planira veliki napad na SAD kako bi poremetila predsjedničke izbore. Više od 60 milijuna dolara bit će utrošeno za sigurnost na ovom prvom velikom stranačkom kongresu nakon terorističkih napada na SAD 11. rujna 2001. (Hina) xsl ydj

The Times: Iran nadomak nuklearnoj bombi

IRANU treba "tek nekoliko mjeseci" da proizvede obogaćeni uran potreban za izradu nuklearne bombe, piše u utorak britanski The Times pozivajući se na zapadne diplomate. "Čini se da je Iran u usvajanju relevantne nuklearne tehnologije otišao dalje nego što se mislilo", rekao je britanski dužnosnik za spomenuti dnevni list, dodavši da je situacija "ozbiljna". Pozivajući se na diplomatske izvore, The Times tvrdi da je Teheran, čineći sve da ostavi dojam da surađuje s Međunarodnom agencijom za atomsku energiju (IAEA), kupovao vrijeme. "U stvari su nastavili s istraživačkim radom i sada im treba nekoliko mjeseci da završe program", kazao je isti dužnosnik. Iran je potpisnik Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja ali smije koristiti nuklearnu tehnologiju u civilne svrhe.

GORE NAPAO BUSHA, POZVAO DEMOKRATE NA BORBU ZA BIJELU KUĆU

Bivši američki potpredsjednik Al Gore koji je kao predsjednički kandidat Demokratske stranke izgubio sporne izbore 2000., osudio je u ponedjeljak predsjednika Busha zbog loše gospodarske politike i Iraka, a glasače svoje stranke, od kojih mnogi vjeruju da su prošle izbore nepravedno izgubili, pozvao u borbu za Bijelu kuću. Gore, jedan od glavnih govornika prvoga dana kongresa Demokratske stranke, napao je Busha kao predsjednika koji je stvorio najveći proračunski manjak u američkoj povijesti, slabo vodio operaciju u Iraku i ugrozio građanske slobode u borbi protiv terorizma. "Zar nam ne bi bilo bolje s novim predsjednikom koji nije spalio mostove prema našim saveznicima i koji može u svijetu obnoviti poštovanje prema Americi?", upitao je Gore hiljade delegata okupljenih u Bostonu na četverodnevnom kongresu. Podsjećajući demokrate na razočaranje i gnjev zbog rezultata izbora 2000. Gore ih je pozvao da se usredotoče na dovođenje demokratskog predsjedničkog kandidata Johna Kerryja i njegova potpredsjedničkog kandidata Johna Edwardsa u Bijelu kuću na izborima 2. studenoga. Rekao im je da se pobrinu da se "ovaj put svaki glas prebroji", aludirajući na izbore 2000. kada je Bush sa samo 537 glasova prednosti osvojio saveznu državu Floridu i time dobio izbore nakon mjesec dana prebrojavanja glasova koje je okončao američki Vrhovni sud. Demokrati su optužili republikance da su mnogim crncima uskratili mogućnost da glasuju na izborima i onda se obratili sebi naklonjenom Vrhovnom sudu koji je okončao ponovno brojanje. Drugi govornici prve kongresne večeri govorili su o Kerryjevim prijedlozima za obnovu ratom u Iraku narušenih američkih odnosa sa saveznicima, za stvaranje novih radnih mjesta i osiguravanje zdravstvene skrbi za Amerikance. Demokrati žele iskorisiti kongres u Bostonu da još nedovoljno poznatoga Kerryja koji će službeno u četvrtak prihvatiti nominaciju za predsjednika, predstave neodlučnim biračima kao ratnog heroja iz Vijetnama, tužitelja i senatora koji je život posvetio služenju naciji. Gore je na masovni odaziv na izbore pozvao i demokrate i nezadovoljne Busheve republikance. Rekao je da ih je Bush izdao ne ostvarivši obećanje nove politike suosjećajnog konzervativizma. (Hina) xsl xbcav

ZAŠTITA OD OTKAZA

Zahtjeve demokršćanske oporbe za promjenom zakona o zaštiti od otkaza čime bi se radnička prava smanjila, njemačka vlada je odbila uz obrazloženje da su već krajem prošle godine izvršene neke izmjene u korist poslodavaca. Savezni ministar gopodarstva i rada Wolfgang Clement, iz Socijaldemokratske stranke Njemačke- SPD, izjavio je u utorak za Bavarski državni radio da je oporba pokrenula besmislenu diskusiju i da nove promjene u korist poslodavaca ne dolaze u obzir. Potpredsjednik zastupničkog kluba demokršćanske Unije CDU/CSU u Bundestagu Friedrich Merz se u nekoliko navrata posljednjih dana zauzeo za potpuno ukidanje zaštite od otkaza. Po njegovim zamislima poslodavci bi mogli zapošljavati i otpuštati radnike prema potrebi. Demokršćani drže da bi to pridonijelo jačanju fleksibilnosti njemačkog tržišta rada te istodobno značajno smanjilo nezaposlenost. Glavni tajnik Kršćansko demokratske unije (CDU) Laurenz Meyer je u utorak za državnu TV postaju ARD još jednom potvrdio stavove svoje stranke te uz ostalo rekao da bi ukidanje zaštite od otkaza važilo samo za novozaposlene dok bi za ostale zaštita i dalje ostala na snazi. CDU smatra da bi se Njemačka trebala ugledati na zemlje, poput SAD-a, u kojima poslodavci prema trenutnim potrebama mogu zapošljavati i otpuštati radnike. Predsjednik sindikata zaposlenih u rudarstvu i kemijskoj industriji Hubertus Schmoldt predložio je predstavnicima CDU-a i poslodavaca, koji traže ukidanje zaštite od otkaza, da emigriraju u zemlje u kojima je, po njihovom mišljenju, situacija bolja. "Onaj tko vječito hvali zemlje u kojima su prava radnika na niskoj razini trebao bi iskoristiti priliku te se iseliti", poručio je Schmoldt. Zahtjev za ukidanjem zaštite od otkaza je i unutar samog CDU-a sporan. Strahuje se od opasnosti da bi pokrenuta diskusija demokršćanima mogla ugroziti trenutačnu popularnost. (Hina) xnkre ybs