ARHIVA

U Bagdadu 34 poginulih, 224 ozlijeðenih

NAJMANJE je 33 ljudi poginulo, a 68 ozlijeðeno u ponedjeljak u Bagdadu u pet gotovo istodobnih bombaških napada, od kojih je jedan bio pred sjedištem Crvenog križa, pokazuju posljednji podaci amerièke vojske i bagdadskih bolnica.  Jedan amerièki vojni policajac izjavio je da je u napadu na policijsku postaju u sjeveroistoènom Bagdadu ubijeno osam ljudi. "Osmero je mrtvih, a nekoliko je ranjeno", rekao je za Reuters narednik Mike Toole na mjestu napada u okrugu Shaab. Oèevici su izjavili da se èini da je to takoðer bio samoubilaèki bombaški napad. Terensko vozilo zaletilo se prema policijskoj postaji, skrenulo je desno nakon što je na njega otvorena vatra i zatim je eksplodiralo, rekli su oèevici. Prema bolnièkim izvorima, 15 ljudi poginulo je u napadima na još dvije policijske postaje u jugozapadnom i zapadnom dijelu Bagdada. Automobilima-bombama napadnuti su sjedište Crvenog križa (ICRC) i èetiri policijske postaje u razlièitim dijelovima grada. Najviše ljudi poginulo je u napadu pred sjedištem Crvenog križa (ICRC) - èak 12, a ozlijeðeno ih je 22. Napadaèi samoubojice dovezli su vozilo hitne pomoæi puno eksploziva ispred sjedišta ICRC-a i zatim aktivirali eksploziv. U ponedjeljak je Florian Westphal, glasnogovornik Meðunarodnog Crvenog križa, èije je sjedište u Ženevi, najoštrije osudio napad te izrazio suæut obiteljima svih žrtava, ne samo obiteljima dvoje djelatnika te organizacije ubijenih u jutrošnjim eksplozijama. Kad je rijeè o policijskim postajama, prva eksplozija dogodila se u 8.30 sati ujutro po mjesnom vremenu ispred policijske postaje al-Šab, u sjevernom dijelu grada. Policajci su otvorili vatru na automobil koji se velikom brzinom približavao postaji nakon èega je automobil ekplodiralo. Ozlijeðeno je najmanje sedmero ljudi. Èetvrt sata poslije, trojica iraèkih policajaca poginula su, a nekoliko je ozlijeðeno, kao i desetorica amerièkih vojnika, u eksploziji automobila-bombe ispred policijske postaje al-Elam, u èetvrti Karah. U 9.45 sati treæi automobil-bomba eksplodirao je ispred policijske postaje al-Hadra, pri èemu je poginula jedna osoba, a nekoliko je ozlijeðeno. Èetvrta eksplozija dogodila se ispred policijske postaje Sajadija, a broj žrtava još nije poznat. Peti bombaški napad, na policijsku postaju u èetvrti al-Džadida, policija je uspjela sprijeèiti. Zapucali su na vozaèa jednog sumnjivog automobila i ranili ga. U automobilu se nalazilo 200 kilograma eksploziva. Fotografi AFP-a i Reutersa javili su da su u mrtvaènici bolnice Ibn al-Nafis vidjeli kako u mrtvaènicu stiže 12 leševa. Katarska satelitska TV postaja al-Jazira izvijestila je da je jedna bomba bila postavljena u vozilu hitne pomoæi. Sumnja se na strance Pet eksplozija koje su u ponedjeljak izazvale brojne žrtve i razaranja u Bagdadu bili su samoubilaèki napadi, a sumnja se da iza njih stoje stranci, izjavio je na tiskovnoj konferenciji u iraèkom glavnom gradu amerièki general Mark Hertling. "Pet današnjih napada u Bagdadu bilo je samoubilaèkog karaktera. Postoje indicije da su ih poèinili strani borci. Napade sliène ovima još nismo doživjeli od lojalista bivšeg režima Sadama Huseina", rekao je Hertling. Jedan od napada osujetila je iraèka policija, a pritom je uhapšena i jedna osoba. Navodno se radi o sirijskom državljaninu. Kao posljedica današnjih napada, u Bagdadu su dosad izbrojane 34 ubijene i 224 ranjene osobe. Povodom današnjih napada veæ su se oglasili i prvi svjetski analitièari. Britanci, tako, smatraju da se radi o "poèetku klasiènog gerilskog rata" protiv okupacijskih snaga u Iraku. Kao poèetak je odabran prvi dan Ramazana. "Ovo je vrlo ozbiljno, ne radi se o izoliranim napadima. Pet automobila bombi eksplodiralo je simultano", smatra britanski struènjak za pitanja obrane Francis Tusa. "Ovo je poèetak kampanje, a mislim da Amerikanci minimaliziraju težinu napada. Oni misle da su u pitanju nekakvi banditi. Ne, ovo se èini dobro organizirano i planirano", dodao je. "Situacija podsjeæa na Sjeverenu Irsku 70-ih godina", kaže Tusa.

Nova eksplozija u središtu Bagdada

NAKON èetiri samoubilaèka napada tijekom dana, središtem Bagdada odjeknula je u ponedjeljak popodne još jedna eksplozija, javlja agencija Reuters. Pojedinosti o mjestu i uzroku eksplozije zasad nisu poznate. Još jedna tupa eksplozija zaèula se 20 minuta poslije, no na nebu nad Bagdadom nije se mogao uoèiti dim, koji bi otkrio mjesto eksplozije.

Osude Tihiæevih izjava na Izetbegoviæevu pokopu

subota, 25.10.2003 15:15

HRVATSKA zajednica prognanika i izbjeglica povratnika u BiH opovrgnula je izjave bošnjaèkog èlana Predsjedništva BiH Sulejmana Tihiæa koji je na pokopu Alije Izetbegoviæa i summitu zemalja Islamske konferencije ustvrdio da "Bošnjaci nisu ubijali, progonili niti imali logore za vrijeme ratnih sukoba u BiH". "Organizirano je na stotine logora za hrvatske civile i branitelje, po èemu su posebno zloglasni bili logori u Muzièkoj školi u Zenici, na stadionu Iskra u Bugojnu, u Tarèinu, sportskoj dvorani Musala i Èelebiæima kod Konjica, muzeju Tito u Jablanici, na mnogim mjestima u Sarajevu i Mostaru, u kojima su zatvarani, zlostavljani i ubijani Hrvati, Srbi i drugi nemuslimani", istièe se u priopæenju Hrvatske zajednice prognanika i izbjeglica - povratnika u BiH. Pri tome se tvrdi da je muslimanska Armija BiH u proteklom ratu ubila na tisuæe civila te protjerala više od 200.000 Hrvata, najviše iz središnje Bosne. Hrvatska prognanièka zajednica dodaje kako su protiv nekoliko bošnjaèkih oficira pred Haaškim sudom zbog zloèina nad Hrvatima podignute optužnice. Naveli su ratnog naèelnika Glavnog stožera Armije BiH Safera Haliloviæa odgovornog za masakr nad hrvatskim civilima u Doljanima, Grabovici i Uzdolu te generala Envera Hadžihasanoviæa i pukovnika Amira Kuburu. Hrvatska zajednica prognanika i izbjeglica - povratnika u BiH drži kako je nedopustivo da sliène tvrdnje iznose visoki državni dužnosnici kritizirajuæi pri tome i hrvatske dužnosnike u vlasti zbog èega prešuæuju i ne reagiraju na uporno iznošenje neistina o ratnim stradanjima hrvatskog naroda u BiH.

Jedan poginuli, šest ozlijeðenih amerièkih vojnika u Bagdadu

AMERIÈKI vojnik poginuo je a šest ih je ozlijeðeno u ponedjeljak ujutro u bombaškom napadu na policijsku postaju u Bagdadu, objavila je amerièka vojska. "Pripadnik 1. oklopne divizije poginuo je, a šest vojnika je ozlijeðeno u eksploziji auto-bombe oko 5.30 sati", izvijestilo je Središnje zapovjedništvo amerièke vojske. To je jedan u nizu od èetiri koordinirana napada na policijske postaje i Meðunarodni crveni križ tijekom jutra u Bagdadu u kojima je smrtno stradalo najmanje 35 osoba, a 224 ih je ozlijeðeno. Ponedjeljak je bio najkrvaviji dan od svrgavanja Sadama Huseina u travnju. Od 1. svibnja, kada je amerièki predsjednik George Bush proglasio kraj rata, u Iraku je od neprijateljske vatre poginulo 113 amerièkih vojnika.

Bush uputio èestitku muslimanima poèetkom Ramazana

ponedjeljak, 27.10.2003 08:25

AMERIÈKI predsjednik Geroge W. Bush uputio je u nedjelju naveèer èestitku muslimanima povodom poèetka svetog mjeseca Ramazana. "Kroz ramazanski post, molitvu, kontemplaciju i milosrðe, muslimani diljem svijeta obnavljaju svoju obvezu voðenja èasnog života, neporoènog te ispunjenog suæuti", napisao je Bush. Islam je "vjera mira i oni koji je prakticiraju uvelike su pridonijeli blagostanju Sjedinjenih Država i svijeta", ustvrdio je amerièki predsjednik.

SLOVENIJA: ULOŽEN ZAHTJEV ZA ISTRAŽNI POSTUPAK PROTIV RUPELA

ponedjeljak, 27.10.2003 13:47

Okružno državno tužiteljstvo u Ljubljani zatražilo je od sudskih vlasti zahtjev za istragu protiv ministra vanjskih poslova Dimitrija Rupela, priopæila je u ponedjeljak državna tužiteljica Zdenka Cerar. Sudski istražitelji moraju prikupiti podatke koji æe potvrditi ili odbaciti sumnju da je Rupel poèetkom ove godine, pokušajem osnivanja diplomatske akademije u Portorožu, zlorabio službeni položaj jer je za još nepostojeæu instituciju na kojoj bi i sam bio predavaè namjeravao iz državnih sredstava izdvojiti više od 35 tisuæa eura. Sam Rupel prošlog je tjedna izjavio da se protiv njega vodi "medijska hajka" u kojoj je afera oko diplomatske akademije sredstvo da se iz sadašnje vlade izbaci i posljednji istaknuti politièar koji je sudjelovao u osnivanju slovenske države, za što je optužio slovenske politièke lobije povezane s ljevicom i bivšim predsjednikom Milanom Kuèanom. Kako je u ponedjeljak za tjednik "Mladina" izjavio glavni tajnik vlade Mirko Bandelj, Rupel unatoè spomenutoj aferi "aktivno djeluje i ima punu potporu premijera Antona Ropa". Bandelj je rekao da se vlada neæe miješati u sadašnji sudski postupak, ali je ocijenio spornim djelovanje šefa vladina ureda za borbu protiv korupcije Boštjana Penka koji je prvi u javnosti ocijenio da je u Rupelovu potezu osnivanja diplomatske akademije prisutan sukob interesa s moguæim elementima korupcije. Slovenski politièki analitièari sadašnje zaplete oko ministra vanjskih poslova Dimitrija Rupela ocjenjuju i u svjetlu nenajavljene kampanje za izbore sljedeæe godine. U prvoj polovici godine održat æe se izbori za predstavnike Slovenije u Europskom parlamentu, a na jesen bi se trebali održati i redovni parlamentarni izbori. Rupela je, govoreæi da je rijeè o istom scenariju smjene ministara iz vlade po kojemu je i sam smijenjen, uzeo u zaštitu èelnik slovenske oporbe Janez Janša. Iako je Rupel èlan liberalnih demokrata (LDS), stranke koju vodi premijer Anton Rop, obièno ga se uvrštava u njezino desno krilo, odnosno u skupinu "državotvoraca" iz vremena slovenskog osamostaljenja, zajedno s Janšom, Bavèarom i drugim ministrima prve slovenske vlade koju je formirala nekomunistièka stranaèka koalicija Demos.