ARHIVA

Amerikanci u Iraku zarobili Hrvata; prijeti mu deset godina zatvora

NAKON pogibije hrvatskog vozaèa u Iraku, iz te ratom razorene zemlje stiže novi šok za Hrvatsku. Damir Mikuliæ, još jedan hrvatski vozaè, nalazi se u zarobljeništvu amerièke vojske jer je navodno video kamerom snimao amerièke vojne baze i rutu po kojoj se kretao njegov konvoj kamiona, javlja iz Iraka novinar Jutarnjeg lista. Mikuliæ je pritvoren još prije dva tjedna, a amerièki su ga vojnici uhapsili u blizini Bagdada, iako nije poznato u kojem se zatvoru nalazi. "Taj Hrvat ušao je prije 14 dana u konvoju kamiona koji su vozili u Junction City u okolici Bagdada. Èesto je u ruci imao kameru i netko od vozaèa u konvoju je to rekao Amerikancima koji su pretražili hrvatski kamion. Otkrili su da je vozaè snimio èak sedam sati video materijala i odmah postali sumnjièavi." - kazao je novinaru Jutarnjeg lista "dobro upuæeni izvor", pa dodao: "Sumnjivo im je bilo i to što je on u prvim reakcijama rekao da je bio profesionalni vojnik. Zatvorili su ga pod optužbom da je špijunirao i prijete mu zatvorskom kaznom od pet do deset godina." "Jutarnji" doznaje kako je Mikuliæ vozio za tvrtku Filip Radeljiæ d.o.o. iz Svete Nedjelje, a vlasnik tvrtke potvrdio je da je jedan od njegovih vozaèa u pritvoru amerièke vojske. Hrvatski vozaèi koji èekaju formiranje novog konvoja u amerièkoj bazi na tursko-iraèkoj granici znaju za pritvaranje Damira Mikuliæa. "Znam koju je kameru kupio u jednom duty free shopu u jednoj amerièkoj bazi, bio sam tada s njim u tom konvoju, i nemoguæe je da na nju stane sedam sati video materijala. On je snimao rutu i bazu gdje smo se nalazili jer jednostavno isprobavao novu kameru. Vjerujem da æe i Amerikanci to shvatiti i da æe ga pustiti." - kazao je jedan od hrvatskih vozaèa.

Identificirano tijelo hrvatskog vozaèa

U IRAÈKOM gradu Mosulu identificirano je tijelo hrvatskog vozaèa Dalibora Burazoviæa, potvrdio je Damir Baniæ, vlasnik autoprijevoznièke tvrtke za koju je Burazoviæ radio. Baniæ je, naime, e-mailom poslao Burazoviæevu fotografiju u Mosul, da bi mu od tamo odgovorili da Burazoviæevo tijelo leži u tamošnjoj mrtvaènici. Kako javlja T-portal, Baniæ je o tome obavijestio MVP, od kojeg oèekuje službeno oèitovanje i potvrdu. Daliborka Šoljiæ, sestra ubijenog vozaèa, takoðer je potvrdila informaciju o identifikaciji.

Sestra na snimci prepoznala nestalog hrvatskog vozaèa u Iraku

ŠTO SE dogodilo s hrvatskim vozaèem u Iraku Daliborom Burazoviæem još uvijek nije poznato. Zna se samo da je njegov kamion, bijela Scania zagrebaèkih tablica, izrešetana tokom napada na konvoj. Sestra Dalibora Burazoviæa, Daliborka Šoljiæ na snimkama je prepoznala Daliborov kamion, i njega kako ranjen leži u kamionu. Što se dalje dogodilo s njim nejasno je. Na televizijskim snimkama navodno se vidi kako Dalibor ima prostrijelne rane na leðima, te kako se kamionu približava vozilo Hitne pomoæi. "Ne znam èije su to snimke, ali vidim da je to moj brat, i da je ranjen. Sve se vidi, Ne znam, još uvijek se nadam. Detaljno pregledavamo sve snimke s HTV-a" - rekla je za Jutarnji Daliborka Šoljiæ dodajuæi kako ne zna što da misli o svemu. "Ovo je naš Dalibor. Leži pogoðen na volanu. Ne znamo je li mrtav ili ranjen", rekao je za Novi list šogor nestalog Dalibora gledajuæi snimku iz Iraka. Kako piše Jutarnji list u mrtvaènici u Mosulu nalaze se tri tijela poginulih vozaèa, no je li jedan od njih Dalibor Burazoviæ nije poznato. Jedan Arapin, èovjek kojem hrvatski vozaèi vjeruju, prije nekoliko je dana bio u mrtvaènici, no kako u odjeæi poginulih nije bilo dokumenata nije mogao utvrditi je li tamo i nestali Burazoviæ. Isti Arapin juèer je drugi put otišao u mrtvaènicu s fotografijom 30-godišnjeg Dalibora otkud se trebao vratiti tek danas ujutro, pa se konkretnije informacije o nestalom vozaèu oèekuju tokom dana. Prema nekim informacijama, Dalibor Burazoviæ mogao bi biti živ, ali ranjen i moguæe je da leži u nekoj od mosulskih bolnica. Naime, to je prije nekoliko dana rekao jedan hrvatski vozaè u Iraku, a juèer je to za Jutarnji potvrdila jedna Amerikanka koja se u Iraku bavi pronalaskom nestalih osoba.

Komandosi se rasporedili u Mosulu

KOMANDOSI iraèke policije rasporedili su se u Mosulu, na sjeveru zemlju, poprištu svakodnevnih napada na iraèke snage sigurnosti, uhapsivši u srijedu 17 navodnih pobunjenika, objavila je amerièka vojska. Prema istom izvoru, komandosi su se rasporedili na zahtjev guvernera provincije Ninive Douraid Kachmoula, kako bi pomogli u neutraliziranju pobunjenika koji operiraju u tom podruèju. Komandosi su poèetkom oktobara, uz bok amerièkim vojnicima i pripadnicima Iraèke nacionalne garde, sudjelovali u ofenzivi na sunitski grad Samaru, 120 kilometara sjeverno od Bagdada. Iraèke policijske snage trenutno broje 130.000 pripadnika, što je, prema rijeèima premijera Iyada Allaouia, nedovoljno za održavanje sigurnosti u zemlji, posebice tokom izbora najavljenih za januar. U srijedu je, sjeverno od glavnog grada, ponovo napadnut amerièki vojni konvoj pri èemu je poginuo jedan amerièki vojnik. Od svrgavanja Sadama Huseina u Iraku je do sada poginulo 847 amerièkih vojnika.

Belgijski "Interbrew" traži zaštitu svoje investicije u Sloveniji

BELGIJSKA kompanija za proizvodnju piva "Interbrew" pokrenula je postupak protiv Slovenije na meðunarodnom centru za rješenje investicijskih sporova, koji djeluje u sklopu Svjetske banke, zbog nemoguænosti dokapitalizacije ljubljanske pivovare Union u kojoj ima 41 posto dionica. Slovenski poslovni dnevnik "Finance", koji se poziva na izjavu predsjednika uprave "Interbrewa" Johna Broka, tvrdi da æe belgijska multinacionalna tvrtka u sporu dokazivati da slovenska vlada nije zaštitila njihovu investiciju, kako bi bila dužna sukladno slovensko-nizozemskom sporazumu o zaštiti i poticanju investicija koji je sklopljen 1996. godine, a odnosi se i na kompanije sa sjedištem u Belgiji. Interbrew je prije tri godine kupio veæinski paket dionica druge najveæe slovenske pivovare od državnih fondova, ali se dokapitalizaciji i preuzimanju suprotstavila pivovara Laško, najveæi slovenski proizvoðaè piva, koja je otkupom veæine preostalog dijela dionica sprijeèila dokapitalizaciju i preuzimanje od strane Interbrewa. Direktor Laškoga, Tone Turnšek, izjavio je za "Finance" da mu se tužba Interbrewa protiv Slovenije èini "smiješnom" i da neæe uspjeti. Za zastupanje interesa Slovenije pred centrom za investicijske sporove Svjetske banke, navode "Finance", bit æe angažirana njujorška odvjetnièka tvrtka Cleary, Gottlieb, Steen and Hamilton koja je veæ bila na pripremi ugovora o prodaji prodaji 34 posto dionica Nove Ljubljanske banke (NLB) belgijskoj financijskoj skupini KBC, a takoðer i na obrani obrani interesa NLB-a u postupcima koje su protiv stare Ljubljanske banke pred nekim europskim sudovima pokrenuli štediše s podruèja bivše Jugoslavije.

FISCHER REKAO KAKO JE POGREŠNO PROTUMAÈEN OKO ARBITRAŽE

Austrijski predsjednik Heinz Fischer rekao je u srijedu u Zagrebu kako je njegova izjava o tome da bi bio voljan arbitrirati izmeðu Hrvatske i Slovenije oko pograniènog problema u Savudrijskoj vali/Piranskom zaljevu pogrešno protumaèena te da njegova arbitraža ne dolazi u obzir. "Mislim da je rijeè o tome kako je moja izjava bila pogrešno shvaæena", rekao je Fischer, odgovarajuæi na novinarska pitanja nakon razgovora s hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesiæem. Razgovor s novinarkom prije nekoliko dana, kako je rekao, bio je opæenit, pri èemu je on naglasio kako "Austrija ima vrlo dobre odnose i s Hrvatskom i sa Slovenijom" ali da "nema razgovora" o tome da se on upušta u ulogu arbitra. "Rekao sam kako æe Austrija svakako podržati rješavanje pitanja izmeðu Slovenije i Hrvatske, ali nema govora o ulozi arbitra", rekao je austrijski predsjednik. Predsjednik Mesiæ je rekao kako su odnosi Hrvatske i Slovenije dobri i kako dvije zemlje dobro suraðuju u gospodarstvu. "Problema ima i to uglavnom s granicom, ali su ta pitanja rješiva", rekao je hrvatski predsjednik. Podsjetio je da je Badinterova komisija utvrdila kako kopnene granice izmeðu nekadašnjih jugoslavenskih republika postaju državne granice novih država i kako najveæi dio te granice sa Slovenijom nije sporan. Na manjem dijelu, kako je rekao, postoje dvojbe sa slovenske strane, zbog èega Hrvatska predlaže da meðudržavna struèna komisija "identificira svaki metar" spornog podruèja, na temelju èega bi se pokušao postiæi dogovor, a ako se to ne može, pristaje na arbitražu i "prihvatit æe svako rješenje". "Badinetrova komisija nije utvðivala granice na moru; ostavila je Sloveniji i Hrvatskoj da se dogovore, a dok se ne dogovorimo, vrijedi crta sredine", kazao je Mesiæ. Hrvatska je, prema rijeèima predsjednika Republike, spremna sjesti sa Slovenijom za stol i dogovoriti se, "a ako ne ide, opet predlažemo arbitražu i prihvatit æemo svako njezino rješenje". Autrijskog predsjednika novinari su pitali i za komentar glasina iz Bruxellesa, prema kojima bi se pregovori Hrvatske o èlanstvu u EU vezali uz pregovore o èlanstvu Turske. "U politici se treba držati èinjenica, a èinjenica je da nema nikakvih osnova da se u bilo kakvu vezu dovode pregovori koje æe voditi Hrvatska o pristupu EU s onima koje æe voditi Turska", naglasio je Fischer. Hrvatska je, podsjetio je, jasno dobila odobrenje poèeti pregovore poèetkom 2005. godine, premda toèan datum još nije utvrðen. "Mislim da æe ona u procesu pregovora imati veliku podršku, jer postoji logika da Hrvatska postane dijelom Europe", kazao je Fischer. Istaknuo je kako je njegovo, ali i austrijsko, stajalište da pregovori o pristupu Turske uniji trebaju zapoèeti, ali se ne smiju "na bilo koji naèin dovoditi u vezu pregovori Hrvatske i pregovori Turske, jer to ni na koji naèin ne bi bilo opravdano". (Hina) xdam ydgk

AI: 11. rujna iskorišten u SAD-u kao zeleno svjetlo za muèenje

NAPADI 11. rujna 2001. godine zloupotrebljeni su kako bi se dalo zeleno svijetlo postupcima muèenju u SAD-u, priopæila je u srijedu udruga za zaštitu ljudskih prava Amnesty International. Predsjednik George Bush je morao znati da æe time što je ljude strpao u vojne zatvore i unaprijed ih proglasio teroristima i ubojicama potaknuti zlostavljanja zatvorenika, ukljuèujuæi i muèenje, poruèuje Amnesty International (AI) u svom izvještaju o zlostavljanima, dokumentiranom u Iraku, Afganistanu i Guantanamu. U svom izvještaju, na oko 200-ak strana, AI piše: "Nakon 11. rujna 2001., visoki amerièki državni dužnosnici poèeli su davati zeleno svjetlo postupcima muèenja; zatvorenike se skida do gola, stavljaju im se kukuljice, primorava ih se da sate provedu u nespretnim položajima tijela, pri ispitivanju se na njih huškaju psi a èesto su u potpunosti izolirani". Izvješæe AI objavljeno je šest dana pred amerièke predsjednièke izbore, no udruga odbija tvrdnje da je time željela utjecati na ishod izbora. Amnesty je uputio poziv obojici predsjednièkih kandidata da se javno izjasne za provoðenje sveobuhvatne i nezavisne istragu o svim navodnim sluèajevima muèenja.