Mladić će također biti optužen i za pokušaj oružane pljačke te nanošenje tjelesnih ozljeda zbog napada na više od 40 sudionika zabave 26. svibnja nakon otvaranja nove željezničke stanice u Berlinu.

Maloljetnik, čije ime nije otkriveno, bio je u pritvoru od uhapšenja kojim je okončano 90-minutno nasumično nasilje nakon kojeg je uslijedio kaos u kojem su bolničari kroz gomilu pokušavali doći do žrtava.

Optuženik koji je u vrijeme počinjenja zločina imao 16 godina koristio je nož na sklapanje kada je izbo ukupno 37 osoba, kazao je berlinski tužitelj Michael Grunwald.

Od njih je ukupno 31 zadobilo ozljede u gornjem dijelu tijela, a dvoje u bedro. Osam ih je pretrpjelo ozljede opasne po život i to u želudac, pluća i bubrege. Jedna je žrtva obavijestila policiju da je HIV pozitivna, a testovi provedeni naknadno nisu pokazali da je netko od drugih žrtava zaražen HIV-om preko krvi s noža.

Mladić je bio jako pijan i inzistira da se ne sjeća ničega o navodnom napadu nožem, dodaju tužitelji.

"Nalazimo se u izbornom razdoblju. Svi pokušavaju nešto pakosno reći o tome i staviti to na naslovnicu i naći pukotinu između onoga što kažu Iračani i Amerikanci." - rekao je Rumsfeld na konferenciji za novinare.

Irački premijer Nouri al-Maliki je rekao u srijedu da njegova vlada nije prihvatila kalendar o odlukama za stabilizaciju Iraka i da joj ga nitko nema pravo određivati, nakon što je američki veleposlanik Zalmay Khalilzad govorio da se Irak složio s takvim kalendarom.

Ministar Rumsfeld je branio Malikija i objasnio da se nalazi "u teškom položaju". On je također branio iračke snage sigurnosti koje su izložene kritikama.

"Rezultat kojeg danas imamo su snage sigurnosti brojnije od 310.000 uvježbanih i opremljenih Iračana koji preuzimaju odgovornost za sve veće dijelove svog teritorija." - zaključio je Rumsfeld.

"Možemo potvrditi smrt dvanaest osoba i radimo s afganistanskim ministarstvom obrane na istragama u tijeku." - kazao je glasnogovornik ISAF-a kapetan Andre Salloum.

NATO je u srijedu objavio smrt 48 talibana u tri operacije u pokrajini Kandahar.

Afganistanski izvori javljali su da je tokom akcije protiv talibana smrtno stradalo više od 50 civila.

GODINU dana nakon početka protesta u Francuskoj, pariško predgrađe opet je poprište nemira. Zapaljeno je nekoliko automobila, a gorjela je i jedna peterokatnica. Troje ljudi je teže ozlijeđeno.

27. oktobara 2005. dvojica tinejdžera stradala su u sjeverozapadnom dijelu predgrađa Pariza, poznatom kao Clichy-sous-Bois.

Zyed Benna (17) i Bouna Traore (15) bježali su pred policajcima koji su ih hvatali bez opravdanog razloga. Kako je tada pisao francuski Le Nouvel Observateur, prije nego su došli do transformatora, policajci su se zaustavili ne upozorivši mladiće, koji su išli ravno prema transformatoru, na opasnost.

Nakon toga uslijedili su žestoki protesti u predgrađu Pariza koji su se proširili i na ostatak Francuske. Stradali mladići bili su useljenici ili djeca useljenika, a francuske su vlasti poznate po svojoj ksenofobiji i stavljanju doseljenika u drugi red. Zato su, navodno, policajci počeli slijediti i loviti tinejdžere koji su boravili u pretežno useljeničkoj četvrti iz čista mira.

Ministar unutarnjih poslova i jedan od kandidata za sljedećeg premijera, Nicolas Sarkozy, žestoko se obrušio na protestnike, a premijer Dominique de Villepin proglasio je izvanredno stanje.

U petak će se četvrt Clichy-sous-Bois prisjetiti stradalih mladića tihim hodom kroz četvrt, a počast će odati, kako kažu stanovnici, u duhu mira i kontemplacije, piše Le Monde.

V.Š.

NAKON što je jučer američki predsjednik Bush potpisao zakon temeljem kojeg će se sagraditi 1125 km dug zid na granici SAD i Meksika, gotovo svi meksički političari su izrazili bijes zbog projekta koji mnogi nazivaju "novim berlinskim zidom".

Bush je budući zid opisao kao "prvu granicu 21. stoljeća" kojoj će svrha biti da uz pomoć satelitskog nadzora, kamera i najmodernijih senzora spriječi ili barem oteža ilegalni prijelaz granice koja je donedavno uživala status jedne od najpropusnijih na svijetu.

Njome su se uglavnom koristili ilegalni imigranti iz Meksika čiji se broj danas u SAD procjenjuje na 10 do 12 milijuna, i koji su ove godine postali sjeme razdora u vladajućoj Republikanskoj stranci.

Iako su i demokrati i republikanci na riječima osuđivali ilegalnu imigraciju, između obje stranke je postojao prešutni konsenzus o njenom toleriranju - demokratima su ilegalni imigranti služili kao izvor novih glasova, dok su bogatim korporacijama vezanim uz republikance služili kao izvor jeftine radne snage.

Meksiko je, pak, aktivno podupirao imigraciju jer doznake iz SAD predstavljaju važan izvor prihoda kao i izgovor da se u samom Meksiku ne čine nikakve ozbiljne društvene i ekonomske reforme.

Međutim, posljednjih godina su se u medijima zaredale stravične priče o hiljadama ljudi, žena i djece koji su umrli prilikom prijelaza pustinjskih oblasti koje čine veći dio američke granice. Mnogo više su javnost uzbunile pritužbe da je granica postala zona bezakonja u kome su lokalni stanovnici izloženi krađama i ubojstvima, te da se osim imigranata njome isto tako služe i okrutni narko-lordovi.

Strah da bi se njome mogli koristiti i teroristi je dio republikanaca, pogotovo onih konzervativnijih natjerao da zahtijevaju gradnju zida te protjerivanje svih zatečenih imigranata.

Bush, koji svoj izbor velikim dijelom duguje i hispanoameričkim glasačima, se tome protivio i umjesto toga zahtijevao da se ilegalni imigranti legaliziraju kroz amnestiju i program tzv. "gostujućih radnika". Na kraju je postignut kompromis temeljem kojeg je Kongres pristao izglasati jedino zakon kojim se pojačava nadzor granice.

Bush je svoj potpis prokomentirao riječima da su SAD "nacija imigranata, ali isto tako i nacija temeljena na poštovanju zakona".

Novoizabrani meksički predsjednik Felipe Calderon je, usprkos tome što kao desničar dijeli Bushova politička stajališta, osudio izgradnju zida i rekao da je "čovječanstvo učinilo ogromnu pogrešku izgradnjom novog berlinskog zida".

D.A.

S DOHOTKOM od 6,3 miljuna eura, što je gotovo 47 milijuna kuna, ruski ministar prirodnih bogatstava lani je bio član vlade s najvećom zaradom, a ministar IT-a i komunikacija najveći vlasnik nekretnina, objavile su u petak ruske državne novine.

Rosijska gazeta poslužila se poreznim prijavama da pokaže bogatstvo ruskih dužnosnika, trdi da puno toga ovisi o poslovnim vezama ministara.

"Neki dobivaju dividente od svojih udjela u tvrtkama, drugi samo dodatke za poslovne posjete", piše taj dnevnik.

Ministar Jurij Trutnjev vodi, a daleko iza njega je ruski ministar transporta Igor Levitin s 353 hiljade eura.

Najveći vlasnik nekretnina lani je bio Leonid Reiman, ruski ministar telekomunikacija i informacijske tehnologije koji je vlasnik pet stanova od 151 do 284 četvorna metra.

On je i treći po zaradi s 325 hiljada eura u 2005.