SUSRET slovenskog i hrvatskog premijera, Janeza Janše i Ive Sanadera, u petak u Portorožu nije dao jasne odgovore na pitanje kako riješiti otvorena pitanja između Ljubljane i Zagreba, a osobito pitanje granice na moru koje Sloveniju najviše zanima, iznose komentatori u slovenskom tisku od subote.

Ljubljanski list "Dnevnik" tvrdi da su očekivanja kako će Sanader i Janša lakše rješavati otvorena pitanja zbog "ideološke bliskosti" njihovih stranaka iluzorna.

"U politici odlučuju interesi, a ne prijateljstva. Idealističko shvaćanje međunarodnih odnosa znači podcjenjivanje važnosti nacionalnih interesa u vanjskoj politici", navodi "Dnevnikov" komentator Igor Mekina koji dodaje da je pitanje granice otvoreno još od vremena osamostaljivanja Hrvatske i Slovenije.

To je u stanovitom smislu "Janšin paradoks" jer će kao sugovornika imati hrvatskog premijera sličnog ideološkog profila, ali će slovenska javnost tražiti da u pregovorima postigne najmanje ono što je postigao (Janez) Drnovšek sporazumom s (Ivicom) Račanom, analizira Janšinu poziciju Mekina.

Paradoks se ogleda u tome što će Janša morati osigurati kompromisno rješenje slično onome koje je ishodio Drnovšek unatoč svojim beskompromisnim izjavama o granici koje je do sada često davao.

Rok Kajzer u "Delu" ocjenjuje da je Hrvatska došla u prednost u pogledu rješavanja pitanja granice jer je analizirala situaciju u vrijeme slovenskih izbora, kad su sve slovenske stranke o tome otvoreno iznosile svoja mišljenja.

"Hrvatska je diplomacija imala dovoljno vremena za analizu koja je pokazala da će nova slovenska vlast unatoč prijateljstvu (Sanaderova) HDZ-a i (Janšinog) SDS-a biti bitno tvrđi orah nego što se činilo na prvi pogled", piše Kajzer koji time pojašnjava i izjave hrvatske strane o mogućoj arbitraži.

"Janšine želje za strateškim partnerstvom nakon svega se čine kao uspavanka za djecu, a igrice u Piranskom zaljevu samo dokazuju nesposobnost da dvije države koje se hvale navodno prijateljskim odnosima ponovo pokušaju doći do kompromisnog rješenja", ocjenjuje Kajzer.

Od svih otvorenih pitanja Hrvatske i Slovenije upravo pitanje granice ima najveći "emocionalni naboj", piše u dnevnom listu iz Kopra "Primorske novice" u komentaru Sašo Dravinec.

Kako navodi, Sanader i Janša u Portorožu na sastanku održanom na rubu summita Srednjoeuropske inicijative (SEI) nisu ni mogli dogovoriti nešto više od toga "da će se ponovo susresti".

"Iz Janšine izjave nakon susreta dalo bi se zaključiti da njegova vlada neće inzistirati na odredbama sporazuma Drnovšek-Račan", piše Dravinec, te dodaje da će Janša kao novi predsjednik vlade morati biti aktivniji na planu vanjske politike.

"Možda će Janša i Sanader uskoro biti postavljeni za neki stol u Bruxellesu jer na kraju krajeva spadaju u isti europski politički krug", dodaje Dravinec.

Branko Maksimovič u mariborskom listu "Večer" navodi da portoroški susret Janše i Sanadera "nije donio stvarnih novosti" budući da su se dogovorili da će se službeno sastati nakon što Janšina vlada dobije parlamentarnu potvrdu.

Maksimovič primjećuje da su Sanader i Janša nakon polusatnog sastanka imali odvojene izjave i da je u njima bilo nekoliko "različitih nijansi".

"Hrvatski je premijer tako inzistirao na stajalištu o arbitraži ako se pokaže da bilateralni sporazum (o granici) nije moguće postići. Inzistirao je i na svojoj ranijoj ocjeni oko koalicijskog ugovora stranaka u Janšinoj vladi, te upozorio da je u tom tekstu iskazana i namjera da se stvari ne rješavaju konfrontacijom nego dijalogom", piše Maksimovič.

Janša je s druge strane rekao kako bi odbijanje mogućnosti arbitraže sa slovenske strane bio slab signal, ali i da je do arbitraže dug put.

Maksimovič primjećuje da je Sanader u Portorožu dobio jamstva poljskog premijera Mareka Belke da će ta članica EU-a podržati Hrvatsku da dobije datum pregovora s EU-om, dok je Janša na pitanje hoće li Slovenija podržati početak pristupnih pregovora Hrvatske i EU-a rekao da će za Hrvatsku važiti isti kriteriji kao i za druge (zemlje).

HRVATSKA je u petak postala članicom međunarodne organizacije frankofonih zemalja u svojstvu zemlje promatrača, doznaje se od izvora u hrvatskom veleposlanstvu u Parizu.

Na desetom summitu frankofonih zemalja, koji se u petak i subotu održava u glavnom gradu Burkine Faso Ouagadougouu, Hrvatska je, u prisustvu specijalnog izaslanika hrvatskog predsjednika, veleposlanika u Parizu Božidara Gagre, svečano primljena u članstvo.

Gagro je u svom govoru na summitu izrazio nadu da će to članstvo Hrvatskoj otvoriti nove perspektive suradnje s mnogobrojnim frankofonim zemljama i kulturama diljem svijeta.

Isto tako, pozdravio je ulogu frankofonih zemalja u očuvanju kulturnih različitosti kao jedinstvenog i uspješnog odgovora pitanjima koja otvara globalizacija, doznaje se iz veleposlanstva.

"Organizacija frankofonih zemalja je dokaz da je suradnja među najrazličitijim zemljama moguća, katkad unatoč bremenu povijesti", rekao je hrvatski izaslanik na summitu.

Organizacija je osnovana 1973. u Parizu, a danas okuplja 51 zemlju članicu i deset zemalja promatrača odnosno 500 milijuna ljudi na pet kontinenta. Nekada je okupljala pretežito afričke države, bivše francuske kolonije, koje su i dalje željele razvijati odnose stvarane desetljećima s Francuskom.

Stoga je prema izvornim načelima državama članicama bio zajednički francuski jezik i pripadnost frankofonskom povijesnom-kulturnom krugu. No, zbog povećanog interesa za učlanjenjem zemalja u kojima je francuski jezik malo zastupljen, u procesu širenja s vremenom ti su kriteriji ublaženi.

Kandidaturu Hrvatske je pismom od 4. veljače ove godine podnio predsjednik Stjepan Mesić, a kandidacijski dosje je Glavnom tajniku organizacije uputio ministar vanjskih poslova Miomir Žužul 16. veljače.