NAFTNA mrlja pojavila se oko potonulog broda 'Nicole' u Jadranskom moru ispred Ancone, odnosno parka Conero.

Brod grčkog brodovlasnika koji je plovio pod zastavom Belizea potonuo je u noći na ponedjeljak na 3,5 km od talijanske obale i još mu viri dimnjak i jarbol, a sada je iz njegove unutrašnjosti na površinu izbila nafta.

Iz mjesta Termoli upućeni su u ponedjeljak ronioci kako bi ispraznili rezervoare od nafte i spriječili ekološku katastrofu.

Brod je inače bio izgrađen prije 37 godina u Rusiji, ali je imao dokumente za plovidbu, odnosno 3. siječnja 2003. su ti dokumenti potvrđeni u Grčkoj. Na temelju toga je mogao i uploviti u Jadransko more. Prevozio je 3.150 tona glinenice što dakle nije materijal koji bi mogao zagaditi okolicu. No, prije isplovljavanja iz luke Pirej u Grčkoj ukrcao je 64 tone nafte za pogon.

Upravo je ta nafta počela u utorak stvarati mrlju na površini Jadrana koja se kreće prema talijanskom jugu prema mjestu Macerati. Talijanska obalska straža je zaokružila posebnom plutajućom ogradom tu mrlju i najavljuje da situaciju drži pod kontrolom.

JEDNO istraživanje provedeno u zemljama istočne Europe pokazalo je da Slovenci spadaju među najveće 'nostalgičare' kad je riječ o odnosu prema prošlosti i najveće 'skeptike' kad je riječ o odnosu prema budućnosti.

'Iako Slovenci žive sve bolje i politički su samostalni u vlastitoj državi, sve su nezadovoljniji i nesretniji, a to je svojevrstan paradoks', izjavio je tijekom tradicionalnog sociološkog susreta 'Trstenjakovi dani' održanog krajem prošlog tjedna sociolog dr. Vinko Potočnik sa mariborskog sveučilišta.

On je pri tome naveo jedno od najnovijih istraživanja provedenih u bivšim komunističkim zemljama iz kojega ispada da su Slovenci prema tom razdoblju svoje povijesti ili nostalgični ili nedovoljno kritični.

'Istraživanje koje je provedeno od Ukrajine do Rumunjske i od Litve do Slovenije s namjerom da se izmjeri stanje duha pokazalo je da su Slovenci nostalgično orijentirani u prošlost i imaju problematičan strah od budućnosti', navodi slovenski sociolog. U istraživanju se naime odgovaralo na pitanje: Kad ste bili najsretniji - prije II. svjetskog rata, nakon reformskih promjena ili u vrijeme komunizma, a 69 posto slovenskih ispitanika dalo je odgovor da su bili najsretniji u komunizmu.

Slovenski sociolozi u spomenutom istraživanju vide i 'pesimizam' u psihogramu svojih ljudi i iz toga što je 80 posto ispitanika dalo pozitivan odgovor na tvrdnju 'Čovjek nikad nije dovoljno oprezan'.

'Kako se uz takvo stanje duha može razviti odnos prema našim političkim čelnicima i susjednim narodima, prema onima koji su drukčiji', pita se Potočnik. Teolog s ljubljanskog Teološkog fakulteta tvrdi da nevolje modernog čovjeka proizlaze i iz globalizma u kojemu onima koji vode 'nove medijske tehnologije' stvari često 'bježe iz ruku'.

'Zamjenjuje se realnost i virtualnost, pa je potrebno izbalansirati napetosti i strahove. Moderni čovjek sve više bježi od pitanja smrti i odnosa prema svojim precima', ustvrdio je Juhant na susretu sociologa katoličkog usmjerenja 'Trstenjakovi dani' koji se održava u spomen na najpoznatijeg slovenskog sociologa, filozofa i antropologa dr. Antona Trstenjaka.

Sudionici su upozorili i na 'katastrofalnu demografsku sliku', porast broja rastava i vrlo visoki koeficijent suicidalnosti među Slovencima.