ARHIVA

Američki ministar nije u Hrvatskoj poginuo nesretnim slučajem, već je ubijen?

srijeda, 28.4.2004 12:45

ZA TRI tjedna izlazi knjiga "Tijelo Rona Browna", autora Jacka Cashilla koji u knjizi iznosi pojedinosti vezane uz pogibiju američkog ministra Browna u Hrvatskoj u avionskoj nesreći 3. travnja 1996. Cashill tvrdi kako Brownova smrt nije bila slučajna. Cashillova knjiga bit će vrlo interesantna za SAD, ali i za Hrvatsku, tvrdi autor. Autor piše kako Brownova smrt nije bila slučajna, a na stranici WorldNetDailya, koji će u 11 nastavaka objaviti najzanimljivije dijelove knjige, navodi se kako je Brown bio upoznat s Clintonovim financijskim malverzacijama, te je postavljeno pitanje je li Brown mrtav zbog Enronovih grijeha? U knjizi se navodi niz detalja koji podupiru autorovu tezu o ubojstvu: navodno je nekoliko dana nakon nesreće vojna fotografkinja Kathleen Janoski na gornjem dijelu glave poginulog Browna primijetila cirkularnu rupu, te je posumnjala kako se radi o rupi od metka, prenosi Slobodna Dalmacija. Fotografkinju su kolege nakon toga vidjeli zaplakanu, a ona sama je požalila što je to uopće vidjela, jer je "otvorila vrata misterije koja je jednostavno odbijala ostati zatvorena". U prilog tvrdnji da je Brown ubijen u organizaciji samog vrha američke vlasti navodi se i činjenica da je Clinton prije nego što je Brownova smrt potvrđena pred kamerama izjavio kako suosjeća s obitelji "svog prijatelja Browna". Nesreću aviona je istraživala komisija na čelu s Jurom Kapetanovićem, a sudjelovali su još jedan stručnjak iz zrakoplovstva, kapetan aviona Croatia Airlinesa Boeuinga 737, patolog iz splitske bolnice te još jedna stručna osoba, podsjeća Slobodna. Izvor fotografija: NewsMax

Sirijske vlasti otkrile skriveno oružje

srijeda, 28.4.2004 08:03

SIRIJSKE vlasti otkrile su skrovište oružja i eksploziva kojim su se poslužili teroristi koji su u utorak navečer izveli napad u Damasku, javila je sirijska agencija Sana. "Vlasti su otkrile skrovište pokraj sela Khan al-Chih 25 kilometara južno od Damaska i zaplijenile oružje i eksploziv koje su tamo pronašle, dodaje agencija. Dvojica napadača, jedan policajac i slučajna prolaznica ubijeni su u utorak navečer u terorističkom napadu u Damasku, objavilo je sirijsko ministarstvo unutarnjih poslova. Sukob između sirijskih snaga sigurnosti i napadača počeo je nekoliko minuta nakon eksplozije automobila bombe u diplomatskoj četvrti Maza. U toj je eksploziji oštećena napuštena zgrada koju je nekada koristio UN.Napadači su se potom sakrili u drugi automobil i počeli bacati ručne bombe na pristigle pripadnike sirijskih snaga sigurnosti. U okršaju koji je potom nastao dvojica od četvorice napadača ubijena su, a preostala dvojica teško ranjena. U akciji je ubijen i jedan policajac te slučajna prolaznica. Eksplozija je pričinila manju materijalnu štetu na kanadskom veleposlanstvu. Sirijske su vlasti također priopćila da je situacija u Damasku mirna i pod kontrolom. Motivi napadača i njihova eventualna pripadnost nekoj skupini još nisu poznati.

Sadrov pomoćnik obećao "žestok odgovor" Amerikancima

POMOĆNIK radikalnog šiitskog vođe Moqtade Sadra obećao je u srijedu "žestok odgovor" Amerikancima ukoliko njihovi vojnici uđu u Najaf. "Naš će odgovor biti žestok i nitko ga neće moći spriječiti", izjavio je za tisak Hussam al-Mussaui, optužujući također kurdske borce da pomažu američkim snagama. "Ukoliko američki vojnici budu organizirali ophodnje u Najafu, bit će meta napada, jer će se njihova prisustvo smatrati oskvrnućem svetog grada", dodao je, ustvrdivši da pristaše Moqtade Sadra imaju pravo "braniti sebe, svoje vjerske vođe i gradove".

Del Ponte će nesuglasje sa sucima iznijeti pred Vijeće sigurnosti

GLAVNA haška tužiteljica Carla del Ponte će, zbog neslaganja s odlukom sudaca Haškog suda (ICTY) da optužnice ubuduće odobrava kolegij sudaca, u lipnju to pitanje iznijeti pred Vijeće sigurnosti UN-a, izjavio je u srijedu njezin savjetnik JeanDaniel Ruch. Haški suci su 6. travnja izmijenili pravilo o potvrđivanju optužnica u skladu s rezolucijom 1534 Vijeća sigurnosti UN-a kojom je ICTY pozvan "osigurati da se nove optužnice usredotoče na najviše dužnosnike za koje se sumnja da su odgovorni za zločine". Izmjenom Pravila 28., koja je po objavljenim informacijama izvršena bez konzultacija s Del Ponte, propisano je da za svaku novu optužnicu kolegij sudaca mora utvrditi zadovoljava li kriterij iz rezolucije 1534, te je u skladu s time odobriti ili ne. "Tužiteljica je zatražila, a jučer i dobila razjašnjenje u privatnom pismu predsjednika suda Theodora Merona, ali se ne slaže s njegovim gledištima i smatra da to pitanje treba riješiti Vijeće sigurnosti", kazao je Ruch na tjednom brifingu za novinare objavljenom na web stranici ICTY-a. On je naglasio kako će se Del Ponte obratiti Vijeću sigurnosti jer smatra da se izmjenom Pravila 28. Pravilnika o postupku i dokazima ICTY-a, narušava nezavisnost tužitelja kao jedno od temeljnih načela međunarodnog kaznenog prava. Del Ponte će zatražiti razjašnjenje Vijeća sigurnosti iako ne smatra da bi izmjena Pravila 28. mogla imati "praktične i izravne posljedice na postojeće istrage ili buduće optužnice ICTY" već zbog mogućeg "utjecaja na budućnost međunarodnog kaznenog pravosuđa i njegovih načela", kazao je Jean-Daniel Ruch. Tužiteljica će to pitanje pokrenuti su svome obraćanju Vijeću sigurnosti UN sredinom lipnja, kada će podnijeti izvještavanje o dovršetku istraga Tužiteljstva u skladu sa strategijom dovršetka rada ICTY-a uvrđenom rezolucijom 1534 i ranijim odlukama Vijeća. Prema toj strategiji tužiteljstvo mora do kraja ove godine podići sve optužnice, a ICTY mora do 2008. dovršiti sva suđenja u prvome stupnju, a do kraja 2010. sve žalbene postupke.

Hrvatska pozitivno ocijenjena u NATO-ovom godišnjem izvještaju

I NATO je, nakon pozitivnog avisa Europske komisije, pozitivno ocijenio hrvatski napredak prema euroatlantskim integracijama u svome godišnjem "Progress reportu", koji je inače nedostupan za javnost, javlja dopisnik Jutarnjeg lista iz Bruxellesa u broju od četvrtka. NATO-ov "Progress Report" je pozitivan i u njemu se da ističe da je Hrvatska razvijena demokracija, uočen je napredak Hrvatske u reformama, napredak u suradnji s Haškim sudom, iako se i dalje spominje slučaj Gotovina koji nije riješen, piše list. Pozitivno je ocijenjena prilagodba oružanih snaga Hrvatske NATO-ovim standardima, a ističe se da Hrvatska ima ključnu ulogu u promicanju stabilnosti i pomirenja u regiji, dodaje dopisnik. Pozitivna je ocjena dana i stanju u hrvatskom gospodarstvu, iako je spomenut otpor prema stranim ulaganjima, piše list. U izvještaju se primjedbe, kao i kod Europske unije, najviše odnose na hrvatsko pravosuđe za koje, kako piše list, diplomatski izvori u NATO-u kažu da je "konfuzno, sporo i neusklađeno". NATO-ovo izvještavanje kao probleme navodi i problem diskriminacije pri povratku izbjeglica, ali ističe da je vlada RH najavila da će rješavati to pitanje i da je ipak ostvaren nekakav uspjeh na tom polju. Ono što je sporno, prema NATO-ovom izvještaju, je ispunjavanje međunarodnih ugovora koje je Hrvatska preuzela a koji su izvan njezina zakonodavstva. Tako je u ovom izvještaju navedeno rješavanje članka 7 Ustava RH koji za angažiranje hrvatskih vojnika izvan njezina teritorija, osim u mirovnim operacijama UN-a ili u vojnim vježbama, traži dvotrećinsku većinu u Saboru. Ali, kako piše Jutarnji list, NATO ne kaže u svom izvještaju da bi se pitanje članka 7 trebalo riješiti prije ulaska Hrvatske u članstvo.

Falluja opet napadnuta, obnovljene borbe između marinaca i gerilaca

NOVI američki napad na Falluju izveden je u srijedu, dok je tokom noći grad također bio napadnut, javljaju agencije. Iz grada se u srijedu čuju pucnjevi i eksplozije što znači da su obnovljene borbe između američkih marinaca i pripadnika anti-američke koalicije, javlja televizijska postaja CNN. Sat vremena nakon što su američki marinci opkolili grad počelo je gađanje okruga Golan, sjeverno od Falluje. Prema agenciji Deutsche Presse Agentur, na Falluju je vatra otvarana i iz tenkova. Falluja, sjedište anti-američkog otpora, pod opsadom je oko 2.000 američkih marinaca već tri tjedna, nakon što su u tom gradu ubijena četiri američka civila. Opskrba vodom, električnom energijom i komunikacije oko Falluje i u gradu su prekinute otkako je počela opsada grada.

Bond: Daytonski sporazum se može promijeniti

srijeda, 28.4.2004 10:33

AMERIČKI veleposlanik u BiH Clifford Bond izjavio je u srijedu da se Daytonski sporazum može promijeniti, ali, kako je rekao, to se mora dogoditi na lokalnoj razini. "Dayton bi se mogao i trebao izmijeniti u smislu da održava postojeće okolnosti i izmjene. To se već dogodilo u proteklih osam mjeseci uspostavom državnog Ministarstva obrane BiH i institucija koje podupiru to ministarstvo", rekao je Bond u interviewu današnjem bosanskohercegovačkom izdanju Večernjeg lista. Njegova izjava predstavlja do sada najotvoreniju najavu moguće promjene Daytonskog sporazuma kojim je 1995. zaustavljen rat, ali po mnogim mišljenjima nije donio pravedan mir. Nedavno je pokrenuta inicijativa europskih parlamentaraca u Bruxellesu koji su potpisali peticiju sa zahtjevom da se, kako su rekli, Daytonski sporazum nadogradi, u smjeru jačanja državnih institucija BiH, a smanjivanja uloge entiteta. I Europska inicijativa za sigurnost (ESI), nevladina organizacija koja okuplja istaknute međunarodne političke analitičare i čiji jer predsjednik istaknuti njemački stručnjak za međunarodne diplomatske odnose Gerald Knaus, također je nedavno predložila promjene, koje bi išle u pravcu stvaranja 12 županija u BiH na način što bi se ukinula Federacija BiH, a Republika Srpska pretvorila u jednu županiju. Po toj zamisli BiH bi imala ukupno 12 županija - sadašnjih 10 u Federaciji BiH, Republiku Srpsku i Brčko Distrikt. I Hrvati i Bošnjaci u Federaciji slažu se oko ukidanja obaju entiteta, dok se u Republici Srpskoj tamošnji političari jednodušno tomu protive. Komentirajući problem terorizma i mudžahedina, Bond je upozorio da u BiH "postoji opasnost od ekstermizma". "Držim da će se većina ljudi suglasiti s mišljenjem da ljudi koji su tokom rata došli u BiH zaista ne odražavaju tradicionalne vrijednosti življenja ovdje", rekao je pritom Bond, te dodao kako "BiH mora razviti svoju vlastitu sposobnost djelovanja protiv pojave terorizma i organiziranog kriminala".