Mrkonjić Grad će tužiti Hrvatsku zbog ratnih razaranja nakon "Oluje"
UPRAVA grada Mrkonjić Grada u Republici Srpskoj odlučila je tužiti Hrvatsku zbog ratnih razaranja nanesenih tome gradu u jesen i zimu 1995. odnosno 1996. godine. Glas Srpske piše kako je odluku na svojoj nedavnoj sjednici potvrdilo i rukovodstvo grada.
Uprava Mrkonjić Grada tužbu protiv Hrvatske namjerava podnijeti Međunarodnom sudu pravde (ICJ) u Haagu na kojem je Bosna i Hercegovina prije nekoliko mjeseci izgubila spor protiv bivše SR Jugoslavije zbog ratnih zločina i genocida.
Hrvatska će biti tužena zbog toga što su pripadnici HV-a i HVO-a od 10. oktobara 1995. do 4. veljače 1996., kada su imali kontrolu nad Mrkonjić Gradom, navodno počinili ratne zločine te materijalnu štetu koju su grad i ekspertna komisija procijenili na 700 milijuna maraka (oko 350 milijuna eura).
Načelnik općine Mrkonjić Zoran Tegeltiјa kazao je kako je komisija utvrdila da su u navedenom periodu zapaljene i porušene 3.644 kuće i oko 700 stanova, dok je 6.017 stambenih obјekata oštećeno.
U procjenu ulazi i uništenje cjelokupnog stočnog fonda od 97 hiljada grla goveda, ovaca i svinja, a uključena je i pljačka strojeva iz Drvoprerađivačkog kombinata "Manjača". Šteta tvrtka procijenjena je na 11,5 milijuna maraka (oko 5,75 milijuna eura).
U procjenu su uključene i pljačkom oštećene mrkonjićke tvornice; "Tvornica viјaka", tvornica obuće "FOMG", Industriјa konfekciјe "Mladost" te Tvornica za proizvodnju aluminiјske ambalaže "Alkon" koje su, prema procjeni, oštećene za preko 33 milijuna maraka.
Glas Srpske donosi popis i drugih mrkonjićkih tvrtki koje su navodno opljačkale hrvatske snage, a za koje grad namjerava tražiti odštetu također u višemilijunskim iznosima. Odšteta će biti tražena i za oštećene škole, vjerske objekte i sve ostale zgrade stradale u ratu.
Osim zatražene odštete na sjednici Vijeća općine Mrkonjić Grad zatraženo je ubrzavanje procesuiranja odgovornih za ratne zločine i genocid počinjen na tom području na kojem su u masovnim grobnicama pronađena tijela oko 580 ubijenih ljudi piše srpski list.
I.K .
Izraelski ministar obrane teško poražen na stranačkim izborima
AMIR PERETZ, izraelski ministar obrane kojega ogromna većina Izraelaca smatra odgovornim za fijasko u prošlogodišnjem libanonskom ratu, ostao je bez mjesta čelnika Laburističke stranke nakon jučer održanih stranačkih izbora čiji se rezultat tumači kao početak kraja koalicije premijera Ehuda Olmerta.
Peretz je, naime, na izborima osvojio tek treće mjesto, ostavši iza bivšeg premijera Ehuda Baraka i bivšeg čelnika sigurnosne službe "Shin Beth" Amija Ayalona.
Izlazne ankete su, pak, proturječne, pa tako u nekima s oko 39 % glasova vodi Ayalon, dok u drugima s oko 38 % glasova vodi Barak. Ono što je sigurno jest to da će se Ayalon i Barak suprotstaviti jedan drugome 12. lipnja u drugom krugu.
Ehud Barak (lijevo); Ami Ayalon (desno).
Laburistički dužnosnici tvrde da je na stranačke izbore otišlo 65,5 % od 103.000 članova stranke.
I Ayalon i Barak su najavili kako će u slučaju pobjede povući Laburističku stranku iz vlade premijera Olmerta, kojega je nedavno objavljeni izvještaj Winogradove komisije uz Peretza proglasio odgovornim za prošlogodišnji vojni neuspjeh.
Još je teško pretpostaviti koji će od dva preostala kandidata doći na čelo laburista. Barak, inače bivši general i premijer, je stvorio veliki broj neprijatelja u stranci, dok se Ayalon, bivši ravnatelj sigurnosne službe Shin Bet, smatra političkim neiskusnim. No, obojica kandidata imaju iskustava u sigurnosnim poslovima koje je, kako smatraju članovi stranke, očito nedostajalo bivšem sindikalnom čelniku Peretzu.
D.A.
Foto: AFP
Bizarni TV show s doniranjem bubrega potresao Nizozemsku
UNATOČ negodovanju liječnika, javnosti, ali i političkih čelnika, nizozemska TV postaja ipak će od petka započeti s emitiranjem TV showa u kojem smrtno bolesna žena izabire jednog od troje pacijenata, kojem će donirati svoje bubrege, prenosi BBC.
Političke stranke su zatražile ukidanje The Big Donor Showa, no TV postaja BNN tvrdi kako će pomoću showa smanjiti listu čekanja na organe u toj zemlji te kako je na ovaj način sve transparentno. Sporni show dolazi od Endemola, kreatora Big Brother showa.
"To je suluda ideja. Nemoguće je da ovdje, u Nizozemskoj, ljudi glasaju oko toga tko će dobiti nečiji bubreg", rekao je Joop Atsma iz vladajuće, Kršćanske demokratske stranke.
U showu će 37-godišnja donorica pod imenom Lisa, izabrati jednog od natjecatelja, na osnovu njegovog životopisa, karaktera i razgovora s njegovom (ili njenom) obitelji i prijateljima. Gledatelji će također tokom 80-minutnog showa putem sms poruka moći slati svoje savjete.
Nizozemska zajednica donora organa, jednako kao iz liječnici specijalisti za transplantaciju bubrega, oštro se protive ovom showu.
"Scenarij ovog programa je etički u potpunosti neprihvatljiv. Show neće pomoći boljem razumijevanju problema s kojima se suočavaju ljudi kojima su potrebni organi donora, već će samo uzrokovati veću zbunjenost i odbojnost ljudi prema transplantacijama", rekao je profesor John Feehally, dodajući kako bi u normalnim okolnostima dvoje ljudi primilo bubrege donora, svaki po jednog.
"Koncept ovog showa zadire u područje odlučivanja o transplantacijama u stvarnom svijetu. Živući donor može sam odlučiti da li će nekome donirati jedan od svojih bubrega, no ako organi postanu dostupni nakon smrti donora, onda o tome odlučuje tim stručnjaka, koji ima pristup podacima o svim pacijentima na listi čekanja za organe, i na osnovu tih podataka donose objektivnu odluku kome će biti donirani bubrezi.
Bivši direktor TV postaje BNN, Bart de Graaff, u dobi od 35 godina preminuo je od zatajenja bubrega, nakon što je proveo godine na listi čekanja za transplantaciju.
"Šansa da dobiju bubreg za natjecatelje je 33 posto, a to je mnogo više nego za ljude koji se nalaze na listi čekanja. Mislimo da je to strašno, zato na ovaj šokantan način želimo ukazati na taj problem." - rekao je sadašnji direktor BNN-a Laurens Drillich.
I.M.
Kina i dalje NATO-u ne oprašta bombardiranje ambasade u Beogradu 1999.
KINA ne prihvaća objašnjenje NATO-a da je kinesko veleposlanstvo prilikom bombardiranja Beograda 1999. pogođeno i uništeno slučajno, priopćilo je danas njihovo ministarstvo vanjskih poslova, prenosi B92.
"Naš stav je vrlo jasan i nepromijenjen. Navodno slučajno bombardiranje nije uvjerljivo, to ne možemo prihvatiti", rekla je glasnogovornica ministarstva vanjskih poslova Kine, Jiang Yu.
General Ray Henault, čelnik Vojnog komiteta NATO-a, prije pet dana je rekao da je NATO "spreman razviti odnose s Kinom kada se za to ukaže prilika", a procjenjuje se da je ta izjava imala za cilj ublažiti napetosti u odnosima NATO-Kina.
Washington je 1999. objasnio da je greška učinjena zbog upotrebe zastarjelog zemljovida Beograda, a da je želio uništiti zdanje za koje je smatrano da je sjedište jugoslovenske administracije.
U bombardiranju Ambasade tada su poginule tri, a ranjeno je 20 osoba. To je pokrenulo val demonstracija u Kini, a protestnici su, između ostalog, palili američke zastave, gađali veleposlanstvo u Pekingu jajima i kamenjem i nosili transparente "NATO NAZI".
A.B.
Foto: arhiva AFP
Putin: Američki proturaketni štit će ugroziti sigurnost Europe
RUSKI predsjednik Vladimir Putin izjavio je kako će planirano postavljanje američkog proturaketnog štita, čiji će elementi biti u Poljskoj i Češkoj, ugroziti sigurnost Europe.
Kako prenosi agencija Itar-Tass, Putin je to izjavio tokom sastanka s portugalskim premijerom Joseom Socratesom, čija su glavna tema bili rusko-portugalski odnosi, ali i poboljšanje odnosa između Rusije i Europe kad Portugal preuzme predsjedništvo nad Europskom Unijom.
Iako SAD tvrde da će raketni štit biti postavljen zbog zaštite od iranskih i sjevernokorejskih raketa te da on neće predstavljati prijetnju Rusiji, Rusi mu se protive i smatraju da će ugroziti sigurnost regije i međunarodne odnose.
Osim toga, Putin je kritizirao zemlje članice NATO-a koje nisu ratificirale sporazum o kontroli oružja u Europi, a u svom prošlomjesečnom govoru objavio je i da će suspendirati provođenje sporazuma od strane Rusije dok ga ne prihvate i drugi.
Rusija je danas testirala i novi projektil RS-24, dizajniran da izbjegne razne mjere proturaketne obrane. Ovaj interkontinentalni projektil je pogodio svoj cilj udaljen 5500 kilometara te je test proglašen uspješnim.
Foto:AFP
