Grčka i dalje gori, pet hiljada hrvatskih maturanata otkazalo ekskurzije
PREMA posljednjim informacijama u Grčkoj su zbog požara do sada život izgubile 63 osobe. Do sada je uhapšeno tridesetak osoba osumnjičenih za podmetanje požara, a vlasti su jučer ponudile milijun eura za bilo kakve informacije o osobama koje su podmetnule požar.
Noć u vatrom poharanoj Grčkoj nije bila ništa mirnija. Vatrogasci su jučer poslali helikoptere kako bi evakuirali mještane koji su se u gradiću na jugu Peloponeza sklonili pred vatrenom stihijom na obližnje košarkaško igralište. Vatra ih je opkolila, a jedini način da ih se izvuče bili su helikopteri.
Četiri dana vatrene stihije koja je obuhvatila područje od sjeverne granice s Albanijom do otoka Krete na jugu, razljutila je Grke, koji vlast i njezinu nepripremljenost krive za širenje požara.
Vlada koja je proglasila izvanredno stanje, sumnja da bi štete nanesene požarima mogle biti dijelom "orkestrirane kampanje piromana".
Ljudi se na sve moguće načine bore protiv vatre, koriste sve što im dođe pod ruku, počevši od vrtnih crijeva za vodu , kanti za vodu, kanistera i grana kako bi pomogli u gašenju vatre. Dok su neki stanovnici evakuirani zbog opasnosti, neki odbijaju napustiti svoje domove.
Devastacija koju su izazvali požari razljutila je Grke, čija je zemlja požarima bila pogođena još ranije, u lipnju i srpnju ove godine. Katastrofa izazvana požarima najvjerojatnije će potaknuti političku debatu prije parlamentarnih izbora u rujnu. Mnogi ljudi, naime, smatraju da vlada nije promptno reagirala na požare.
Od subote je u Grčkoj za podmetanje požara optuženo sedam osoba, a ranije, točnije od početka lipnja, kada su se u Grčkoj pojavili prvi požari, optuženo je 26 ljudi.
Na Peloponezu i Eubeji uhapšeno je sveukupno 12 osoba, od 33 optužbe za podmetanje požara, u 15 slučajeva radi se o namjerno izazvanim požarima, a u 18 slučajeva požar je buknuo zbog nemara.
I hrvatsko MVPEI upozorilo na opasnost
Nakon što je tokom vikenda proglasila izvanredno stanje, grčka vlada je upozorila da bi se moglo raditi o sustavnoj piromaniji. Ne može biti slučajnost da je toliko požara buknulo istodobno na toliko područja, smatra tamošnji premijer Costas Karamanlis. Stručnjaci za okoliš s time se ipak ne slažu. "Mislim da su to vrlo teške optužbe, pogotovo stoga što nemaju dokaze koji će ih poduprijeti", kazao je Theodota Nantsou, član organizacije za zaštitu prirode WWF.
Grčki je tužitelj Dimitris Papangelopoulos, koji je inače zadužen za terorizam i organizirani zločin, jučer naredio i istragu kako bi se utvrdilo može li se podmetanje požara, u kojima su do sada poginule 63 osobe, smatrati kao teroristički čin.
Hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova zamolilo je sve hrvatske građane koji su namjeravali put u Grčku da putovanje odgode jer nema smisla putovati u zemlju u kojoj je proglašeno izvanredno stanje. To je posebno utjecalo na brojne srednjoškolce i studente koji su za septembar planirali put na maturalna i apsolventska putovanja. Prema posljednjim podacima, sve su škole otkazale putovanja u Grčku, te se procjenjuje da je oko pet hiljada maturanata za sada ostalo bez svojih ekskurzija. Prema dosadašnjim podacima grčkih vlasti, među 63 poginulih u Grčkoj nije bilo hrvatskih građana.
Izvanredno stanje proglašeno je u subotu na području cijele zemlje, a Francuska, Njemačka, Srbija, Italija, SAD i Rusija u Grčku šalju pomoć u ljudstvu i opremi. Američke vlasti s grčkim su vlastima jučer raspravljale o tome kakva im je pomoć najpotrebnija, a glasnogovornik američkog ministarstva vanjskih poslova Tom Casey u Washingtonu je izjavio kako "se nadaju da će uskoro iznaći konkretne planove u vezi pružanja pomoći, a s kojima će moći izaći u javnost".
U međuvremenu, grčka je vlada prikupila 274 milijuna dolara namijenjenih hitnoj pomoći obiteljima i poslovnim objektima stradalima tokom požara. Ukupno devetnaest zemalja obećalo je pomoć Grčkoj u vidu osiguravanja helikoptera, zrakoplova i vatrogasaca.
Najviše požara izbilo je na području Peloponeza na jugu, te na otoku Evia sjeverno od Atene. Jak vjetar uzrokovao je da glavni grad Grčke ostane prekriven pepelom i dimom.
Foto: AFP
Američki senator priznao krivnju zbog nedoličnog ponašanja u toaletu aerodroma
REPUBLIKANSKI senator Larry E. Craig, priznao je krivnju po nedavnoj optužnici za nedolično ponašanje, nakon što ga je par mjeseci ranije u muškom toaletu međunarodnog aerodroma Minneapolis-St. Paul uhapsio tajni agent, piše New York Times.
Naime, prema policijskom izvješću, policajac na tajnom zadatku, istraživao je ranije pritužbe na seksualne aktivnosti dotičnog senatora, pa mu je 12. lipnja, namjestio zasjedu u muškom toaletu aerodroma.
Senator je pokušao "tapkanjem" nogom signalizirati svoje preferencije muškarcu u susjednom toaletu, ne znajući, naravno da je u susjednom odjeljku zapravo policajac.
Kad to nije urodilo plodom, pohotni senator je počeo trljati svoje stopalo o stopalo istražitelja, te mahati rukom preko pregrade, očito ga pozivajući na spolni odnos.
Nakon upornog navaljivanja, senatora je, umjesto homoseksualca voljnog na spolni čin u toaletu, dočekao policajac sa značkom u ruci. Senator je nakon uhapšenja u priopćenju pokušao cijelu situaciju prikazati kao nesporazum, ali bezuspješno.
"Nakon ovog incidenta pokušao sam policiji objasniti da su pogrešno shvatili moje postupke, koji nikako nisu predstavljali nedolično ponašanje", stoji u današnjoj izjavi senatora Craiga, te dodaje "kako nije trebao priznati krivnju, već cijelu stvar brzo i učinkovito sam riješiti".
Međutim, sud mu je odredio novčanu kaznu od 500 dolara, ukinuo 10-dnevnu zatvorsku kaznu, a politička odgovornost mu tek slijedi.
Ovo je već drugi slučaj istrage republikanskih senatora zbog nedoličnog ponašanja u posljednjih par tjedana. Senator David Vitter iz Louisiane optužen je, naime, u Washingtonu, zbog toga što su na njegovom telefonu pronađeni pozivi eskort službama. Vitter se ispričao javnosti, te protiv njega nije pokrenut kazneni postupak.
Larry E. Craig (62) republikanski je senator još od 1990. godine, a s lakoćom je ponovno izabran u Senat i u sljedeća dva mandata, 1996. i 2002.
Poznat je po zalaganju za prava nošenja oružja, kao i bliskoj povezanosti s udrugom National Rifle Association. Prošle godine s prijezirom je odbacio navode boraca za prava homoseksualaca, koji su ga proglasili homoseksualcem.
"Takve izjave su komične", izjavio je tada Craig. Inače, Craig je oženjen i otac troje djece.
Ma.N.
Umrla Staljinova unuka
RUSKI mediji javljaju kako je jučer popodne u moskovskoj vojnoj bolnici Burdenko nakon teške bolesti u 70. godini života preminula Galina Džugašvili, unuka sovjetskog diktatora Josifa Staljina.
Galina je bila kći Jakova Džugašvilija (190'7-1943), Staljinovog prvog sina s kojim se sovjetski komunistički vođa nikada nije slagao. Majka joj je bila balerina Julija Melcer, koja je umrla 1967. godine.
Oca su joj za vrijeme drugog svjetskog rata zarobili Nijemci, a kasnije ga Staljinu ponudili u zamjenu za feldmaršala Paulusa zarobljenog u bitci kod Staljingrada. Staljin je tu ponudu s prijezirom odbio. Nekoliko mjeseci kasnije Jakov je u koncentracionom logoru Sachenhausen poginuo prilikom pokušaja bijega.
Njegova kći Galina Džugašvili je, pak, studirala filologiju na Moskovskom državnom sveučilištu, a kasnije je bila članica Ruskog udruženja pisaca. Suprug joj je bio alžirski matematičar na službi u Organizaciji Ujedinjenih Naroda.
Jevgenij Džugašvili, Galinin brat, je inače poznat kao vatreni zagovornik lika i djela svog djeda.
D.A.
Sarkozy želi da EU do kraja godine čvrsto odredi granice svog širenja
FRANCUSKI predsjednik Nicolas Sarkozy se u jednom od svojih prvih govora posvećenih vanjskopolitičkim pitanjima dotakao i ulaska Turske u Europsku Uniju, procesa kojem se oštro protivio.
Sarkozy je rekao kako je spreman podržati pregovore o pristupanju Turske u EU, ali pod uvjetom da Unija prethodno jasno definira "krajnje granice" do kojih bi se europska zajednica država trebala širiti, odnosno gdje bi se njene granice trebale nalaziti 2020. godine.
Sarkozy je predložio da EU sastavi "vijeće mudraca" koje bi svoj pravorijek trebalo donijeti do kraja godine. Taj rok koincidira s rokom u kojem bi se trebala donijeti odluka treba li nastaviti pregovore o pristupu Turske i EU, a koji su prošle godine blokirani zbog odbijanja Turske da prizna Cipar, čiji sjeverni dio drži pod vojnom okupacijom.
Sarkozy je poznat po tome što se oštro protivi ulasku Turske u EU, odnosno preferira "posebne odnose", smatrajući kako Turska po svom karakteru i kulturi ipak nije europska zemlja. S druge strane, u Bruxellesu se inzistira na ulasku Turske čijih se 72 milijuna državljana vidi kao dragocjena radna snaga, a položaj budućoj EU nudi ogromne geostrateške pogodnosti.
Njegov današnji govor, smatraju promatrači, ima za cilj smiriti kako zagovornike Turske u Bruxellesu, tako i samo Tursku, gdje uslijed odbijanja da se nastave pregovori sve više raste antieuropsko raspoloženje.
Sarkozy je kao alternativu Europskoj Uniji iznio ideju o stvaranju Mediteranske Unije čiji bi jedan od vodećih članova trebala biti Turska.
Pored pitanja širenja EU, Sarkozy je u svom govoru kritizirao Kinu zbog potcijenjenog juana koji "potkopava svjetska tržišta" i Rusiju zbog "brutalnog" korištenja energije u političke svrhe. Također je natuknuo i da bi Francuska mogla započeti proces pregovora sa Sirijom u smjeru postizanja trajnog političkog rješenja za sve nemirniji Libanon.
Najzanimljivija je, pak, Sarkozyjeva ideja prema kojoj bi se G8 - grupa 8 najrazvijenijih industrijskih zemalja - trebala proširiti na Indiju, Kinu, Meksiko, Brazil i Južnu Afriku, te tako postati G13.
D.A.
Naručitelj ubojstva Politkovskaje "izvan Rusije"
RUSKI vrhovni tužitelj i tajna služba FSB su nakon jučerašnjeg objavljivanja vijesti o uhapšenju osoba osumnjičenih za ubojstvo novinarke Ane Politkovskaje objavili nove detalje istrage koji upućuju da bi cijeli slučaj mogao imati ne samo političku, nego i međunarodnu dimenziju.
Ana Politkovskaja, novinarka "Novaje Gazete", poznata po člancima u kojima je optuživala ruske vlasti za kršenje ljudskih prava i ratne zločine u Čečeniji, odnosno kao najžešća kritičarka predsjednika Putina, ustrijeljena je na ulazu u svoj moskovski stan u oktobaru prošle godine.
Ruski disident Aleksandar Litvinjenko je nedugo nakon ubojstva izjavio kako je Politkovskaja imala kompromitirajuće dokumente o Putinu, a mjesec dana kasnije je i sam umro u Londonu od trovanja radioaktivnim polonijem.
Ruske vlasti su, pak, istragu intenzivirale na ruske i čečenske policajce koji su bili predmetom kritika u člancima zlosretne novinarke. Nakon deset mjeseci istraga je, prema riječima Jurija Čajke, vrhovnog tužitelja Rusije, kao egzekutore identificirala grupu na čelu s "moskovskim gangsterom čečenskog podrijetla", ali među čijim članovima su se nalazili umirovljeni ruski policajci i agenti FSB.
Sama FSB je jučer priznala da je 21. augusta uhapšen njen bivši bojnik Pavel Rjaguzov.
Čajka tvrdi kako se tim ubojica sastojao od dvije grupe - jedne koja je novinarku nadzirala 24 sata na dan, te druge čiji je pripadnik ustrijelio novinarku. Taj egzekutor se, kako tvrdi Čajka, nalazi među uhapšenima.
Politkovskaja, kako navode ruske vlasti, nije bila jedina žrtva ove grupe koju se povezuje s nizom naručenih ubojstava ne samo u Rusiji, nego i u Ukrajini i Latviji. Čajka je naveo da se istražuje njeno eventualno sudjelovanje u nikad razriješenom ubojstvu Pavela Hlebnjikova, glavnog urednika ruskog izdanja časopisa "Forbes" koji je stradao u srpnju 2004. godine.
Čajka je rekao kako je još prerano govoriti o motivu zločina, ali da je jasno da su se njime okoristili "samo osobe koje žive izvan ruskih granica" te kojima je u interesu "srušiti ustavni poredak" i vratiti se na vremena kada su Rusijom upravljali "oligarsi".
Francuski "Le Figaro" je, izvještavajući u slučaju, rekao da je Čajkina izjava upućena prema Borisu Berezovskom, nekoć svemoćnom "oligarhu" koji danas živi u izgnanstvu i koji godinama optužuje Putina kao bezdušnog diktatora.
D.A.
