MILANU ŠPANOVIĆU, hrvatskom Srbinu u odsutnosti osuđenom na 20 godina zatvora zbog ratnih zločina u Hrvatskoj, Velika Britanija odobrila je azil prije četiri godine, doznaje se u subotu iz britanskog tiska.

Španović (44) trebao bi 9. studenoga izaći pred londonski sud na ročište o izručenju Hrvatskoj. Zagreb ga traži radi izvršenja pravomoćne presude Županijskog suda u Sisku zbog ratnog zločina počinjenog u augustu 1991. godine u selima Maji i Svračci na području Gline.

Prema pisanju lista Daily Telegraph, Španović, otac troje djece, od 1998. godine mirno živi u državnom stanu u Carshaltonu u okrugu Surrey. Ministarstvo unutarnjih poslova odobrilo mu je azil prije četiri godine unatoč postojanju međunarodnog naloga za njegovo hapšenje, piše list.

Interpol je o njegovom boravištu u Velikoj Britaniji obavješten prije pet mjeseci kada je policajac u Suttonu obavio rutinsku kompjutorsku provjeru, nakon što je Španović uhvaćen u krađi u jednom supermarketu.

Daily Telegraph prenosi da je azil zatražio odmah po dolasku u Veliku Britaniju 1998. godine, a da je hrvatska Vlada nalog za hapšenje izdala 1995. godine i obnovila ga u februaru 2004. godine.

Dužnosnici Ministarstva unutarnjih poslova koji su odobrili azil su ili ignorirali osudu ili su optužbe za ratni zločin smatrali neutemeljima, pretpostavlja britanski list.

Daily Telegraph procjenjuje da bi postupak izručenja, koji počinje 9. studenoga na sudu u Westminsteru, mogao potrajati godinama. Španović je tom listu u petak izjavio kako će njegov odvjetnik "učiniti za njega sve što je potrebno".

Velika Britanija ima dugu tradiciju davanja azila osobama koje su suočene s kaznenim progonom, no u ovom slučaju imigrantski sustav morao je bolje "povezati konce", piše list i postavlja pitanje koliko je još takvih slučajeva.

Prije nego što su bivše jugoslavenske republike počele pregovore o pristupanju EU-u tražili smo od njih da prestanu štititi paramilitarne razbojnike. Ironija je međutim da smo mi, zahvaljujući "šupljem" imigrantskom sustavu, postali raj za osuđene ratne zločince, zaključuje Daily Telegraph.

U PRVIM satima referenduma o ustavu kojim bi se, ako tako odluče građani, Kosovo proglasilo dijelom Srbije, uočen je niz nepravilnosti, izjavio je predsjednik Liberalno-demokratske partije Čedomir Jovanović.

Članovi izbornih komisija navodno traže od građana da se pozitivno izjasne, a ljudi u javnim i državnim službama otvoreno su telefonom pozivani da podrže Ustav.

Prema saznanjima LDP-a, predsjednik općine Topola, Dušan Jovanović, tražio je od predsjednika i članova izborne komisije da u toj općini osiguraju izlaznost od 60 posto jer se "danas brani Srbija".

Osim toga, LDP je srpskom Vrhovnom sudu predao prigovor zbog odluke Republičke izborne komisije da višak glasačkih listića u izbornim kutijama ne predstavlja kršenje izborne procedure. Jovanović najavljuje i moguću žalbu sudu u Strasbourgu, piše srpski internet portal Mondo.

RIK je objavila, a Radio-televizija Srbije prenijela, da je izlaznost do 14 sati bila 10,63 posto.

Pravo glasa ima 6.639.385 građana, a da bi novi ustav bio usvojen, podržati ga mora najmanje 3.319.693 birača (50 posto plus jedan).

8.385 biračkih mjesta bit će otvorena su u subotu i nedjelju od 7.00 do 20.00 sati. Osim u Srbiji glasovanje se provodi i na Kosovu, u općinama s većinskim srpskim stanovništvom, kao i u još 24 zemlje svijeta gdje pravo glasa ima više od 18.000 srpskih državljana.

V.Š.

Razlog za to je nedavana odluka vlade predsjednika Mamadoua Tandje da se iz države protjeraju tzv. Mahamidski Arapi - etnička grupa poznata po nomadskom načinu života, ali koju domoroci u jugoistočnoj nigerskoj regiji Diffa često optužuju za krađu stoke i pljačke.

Mahamidski Arapi, čiji se broj procjenjuje na 150.000, su u Niger uglavnom došli iz Čada gdje građanski rat, s manjim ili većim intenzitetom, traje od 1980-ih.

Nigerska vlada je u petak, pak, objavila da je odlučila odgoditi sprovođenje te odluke, odnosno osnovala povjerenstvo koje će pokušati pronaći "alternative za protjerivanje".

Promatrači tu odluku tumače pritiskom nigerskih susjeda, među kojima se spominju Alžir i Libija.

Međutim, u jugoistočnom Nigeru je ta vijest izazvala masovne, ali mirne proteste. Prosvjednici su od vlade tražili da ostane pri ranijoj odluci i protjera Arape.

D.A.

BRADLEY ROLAND WILL, 36-godišnji američki reporter web-portala Indymedia.org, ubijen je zajedno s još dvije osobe prilikom protesta u meksičkom gradu Oaxaca.

Prosvjed je dio višemjesečne kampanje koja je započela učiteljskim štrajkom, a čiji sudionici zahtijevaju ostavku Ulissesa Ruiza Ortiza, guvernera države Oaxaca.

Prosvjednici, koji pripadaju ljevičarskim organizacijama okupljenim u Pučku skupštinu oaxanskog naroda (APPO) su počeli zauzimati javne zgrade u državi, prisilivši guvernera da sjedište uprave premjesti u hotel.

Kampanja se zahuktala nakon predsjedničkih izbora u Meksiku, koje mnogi ljevičari drže lažiranim i a bivšu vladajuću stranku PRI - kojoj pripada guverner - drže odgovornim za namještanje rezultata u korist desničarske stranke PAN i njenog kandidata Felipea Calderona. Sam Ortiz je optužen da je na mjesto guvernera došao namjestivši izbore 2004. godine, te da koristi nasilje u borbi s političkim protivnicima.

Nastojeći smiriti tenzije, federalna vlada iz Ciudad Mexica na čelu s predsjednikom Vicenteom Foxom se uglavnom držala po strani i odbila Ortizov zahtjev da pošalje federalne trupe koje bi uspostavile red.

Od augusta su, pak, protesti postali sve nasilniji te se na protestnike pucalo. Prosvjednici za to obično optužuju policajce u civilu i plaćenike u guvernerovoj službi. Dio njih se naoružao i počeo djelovati kao samozvana "narodna policija".

Jučerašnji okršaj je izbio kada je skupina naoružanih ljudi pokušala ukloniti barikadu u državi Oaxaca. Obje strane su koristile vatreno oružje, ali nije jasno koja je od njih prva otvorila vatru. Prilikom okršaja je ranjen i Oswaldo Ramirez, fotoreporter meksičkog lista "Millenio".

Lizbeth Chana, glavni državni odvjetnik Oaxace, je tvrdila da napadače na protestnike čine pripadnici paravojnih formacija sastavljenih od građana koji su "iznervirani višemjesečnim protestima koji su doveli do bezakonja".

Međutim, Tony Garza, američki veleposlanik u Meksiku, tvrdi kako su napadači "najvjerojatnije" bili pripadnici lokalne policije. Komentirajući cijeli događaj, izrazio je nadu da će ovaj tragični događaj biti poticaj sukobljenim stranama za pronalazak mirnog rješenja.

Ubijeni novinar je, pak, u svojim reportažama izražavao velike simpatije za protestnike opisujući ih kao autentičnu "narodnu revoluciju". Indymedia org., portal za kojeg je radio, uživa reputaciju zagovornika krajnje ljevice, a njegovi novinari često pokrivaju teme koje drže namjerno ignoriranim od strane medija u službi velikih korporacija.

Samo dan prije okršaja u Oaxaci je federalno ministarstvo unutarnjih poslova s učiteljskim sindikatom postigla sporazum temeljem kojeg je prekinut štrajk, ali ne i protest kojem je taj štrajk bio povod.

D.A.

PRAVOSUĐE Republike Srpske provodi istragu protiv trojice istaknutih Bošnjaka s područja Srebrenice uključujući i načelnika općine Abdurahmana Malkića pod sumnjom da su počinili ratne zločine nad Srbima, prenosi u subotu sarajevsko "Oslobođenje".

List navodi kako je Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine prepustilo okružnom tužiteljstvu u Bijeljini provođenje istrage pokrenute temeljem tvrdnji da su bošnjačke postrojbe do pada Srebrenice u srpnju 1995. godine na tom području ubile tri hiljade i 300 Srba.

Glavni osumnjičeni u ovom slučaju uz Malkića su i ratni zapovjednik srebreničke policije Hakija Meholjić, te jedan od vojnih zapovjednika Zulfo Tursunović.

"Srpska strana tvrdi da je tokom rata u Srebrenici nestalo 3.300 civila. Tvrdim, a to ću i dokazati da ih je, zajedno s vojnicima, nestalo manje od 300", izjavio je Meholjić koji se odazvao policijskom pozivu na saslušanje, no pri tom je odbio odgovarati na pitanja istaknuvši kako će, bude li podiguta optužnica, sve što ima kazati na sudu.

Meholjić je na proteklim izborima bio kandidat Socijaldemokratske partije BiH (SDP) za potpredsjednika RS i jedan je od prvih Bošnjaka koji se nakon rata vratio u Srebrenicu gdje i danas živi kao i Tursunović i Malkić.

Tursunović koji sada ima 78 godina i živi u selu Sućeska, šesnaest kilometara udaljenom od Srebrenice, u petak se pred policijskim istražiteljima također branio šutnjom, a njegov odvjetnik Džemo Bećirović je pojasnio kako je to rezultat činjenice da bijeljinsko tužiteljstvo protiv njega nema nikakvih dokaza.

Načelnika općine Malkića se sumnjiči da je sudjelovao u borbenim akcijama usmjerenim na 17 srpskih sela u okolici Srebrenice. Njegov odvjetnik Suad Kumrić izjavio je pak kako Malkiću nisu predočeni ni nazivi tih sela niti imena osoba za koje se tvrdi da su ubijene.

Trojica uglednih srebreničkih Bošnjaka i njihovi odvjetnici tvrde kako je otvaranje ove istrage motivirano željom da se relativiziraju zločini počinjeni nakon okupacije Srebrenice u ljeto 1995. godine kao i da se zastraše oni Bošnjaci koji još uvijek razmišljaju o povratku na to područje.

"Palestinsko je gospodarstvo na rubu propasti", rekao je Erekat novinarima u Ramallahu na Zapadnoj obali. "Brojke su krajnje kritične. Vlada mora krenuti u rješavanje ove krize bez presedana", naglasio je Erekat, bliski suradnik palestinskog predsjednika Mahmuda Abasa.

Međunarodna zajednica obustavila je pomoć palestinskim vlastima nakon dolaska Hamasa na vlast jer se taj islamistički pokret odbio odreći nasilja i priznati Izraelu pravo na postojanje.

Erekat je izrazio očekivanje da će u 2006. palestinski bruto domaći proizvod pasti na 2,9 milijardi dolara s 4,04 milijarde u 2005. godini.

Hamas, koji nije u mogućnosti isplatiti plaće za 165.000 zaposlenika na proračunu zbog obustave pomoći sa zapada, za krizu je okrivio prethodnu Fatahovu vladu.

"Oni su uništili gospodarstvo jer je ono građeno na temelju međunarodne pomoći i izraelskih gesta dobre volje", rekao je Hamasov zastupnik Jahja Musa.