ARHIVA

U Iraku napadnut američki konvoj - poginuo irački civil

četvrtak, 29.4.2004 10:10

JEDAN irački civil poginuo je, a dvoje je ozlijeđeno u četvrtak u bombaškom napadu na američki konvoj u Bakubi, sjeverno od Bagdada, objavila je policija. Eksplozivna naprava eksplodirala je pri prolasku američkog konvoja kroz grad, nedaleko od jednog skladišta građevinskog materijala. U eksploziji su ozlijeđena trojica radnika u skladištu, od kojih jedan smrtno. Ozlijeđena su i dvojica američkih vojnika, objavila je policija. (Hina) xzt ymaš

Slovenija: Nova zvijezda Europe

četvrtak, 29.4.2004 12:45

UMJESTO 13 godina starih graničnih natpisa "Republika Slovenija" hrvatske putnike koji ulaze u "deželu" od subote će dočekivati nove modre table s 12 žutih zvjezdica i upozorenjem "EUROPSKA UNIJA". Slovenci su dosanjali san za koji će Hrvatima biti potrebno barem nekoliko godina više. Priznanje da je Slovenija "poseban slučaj", "priča o uspjehu" i "pozitivan model" za ostale istočnoeuropske kandidatkinje, a posebno za države jugoistoka, pružalo je Milanu Kučanu, Janezu Drnovšeku i drugim političarima dovoljno pregovaračke samosvijesti svih proteklih godina, kada su i domaću javnost morali uvjeravati da članstvo u Uniji ne znači "gubitak identiteta" i pristanak na novu "nadnacionalnu dominaciju" koja ih je sputavala u bivšoj Jugoslaviji. Slovenija u Europsku uniju ulazi doista kao najpripremljenija nova članica iz bivšeg "istočnog bloka", kako u pogledu usvojenog europskog zakonodavstva, tako i s obzirom na glavne ekonomske pokazatelje. Unatoč smanjenoj stopi rasta u posljednjih nekoliko godina, koja se kretala između dva i tri posto, te većem udjelu državnog vlasništva od onog koje ima većina ostalih novoprimljenih zemalja, Sloveniju idućih godina očekuje stabilan ekonomski razvoj, govore europske i slovenske procjene. To je u prvom redu posljedica velike orijentiranosti na zajedničko europsko tržište koje već sada predstavlja 58,2 posto domaćeg izvoza i 67,2 posto uvoza. Prema zadnjim istraživanjima samo je 14 posto slovenskih poduzeća nespremno za nova pravila igre i konkurenciju velikog europskog tržišta, što je najmanji postotak od svih 10 zemalja na koje se Unija sada proširuje. Stopa nezaposlenosti od oko 10 posto nije socijalno kritična s obzirom na raširenu "sivu" ekonomiju i socijalne dodatke, a posljedica je uglavnom neizbježnog slabljenja nekonkurentne "stare" industrije, što je proces koji se nastavlja. S bruto domaćim proizvodom po glavi stanovnika od 13.849 američkih dolara, odnosno 12.273 eura u 2003., uz podatak da je u zadnjih 10 godina narastao za nevjerojatnih 80 posto te s prosječnom neto plaćom po zaposlenom od oko 650 eura, Slovenija može računati i na unutarnju stabilnost ukoliko ne bi došlo do neočekivanih političkih turbulencija. Stupnjem razvijenosti Slovenija danas doseže 70 posto razvijenosti "stare" Europske unije, obično se uspoređujući s Portugalom, Španjolskom i Grčkom. Iako visok, vanjski dug od 13,5 milijardi eura nije kritičan s obzirom na mogućnost servisiranja i solidne devizne rezerve. Slovenija je u zadnje dvije godine uspjela smanjiti stopu inflacije koja se u prijašnjim pregovorima s EU pokazivala kao jedan od mogućih problema za ispunjavanje maastrichtskih kriterija. Prema najnovijim podacima (april) inflacija na godišnjoj razini iznosi 3,5 posto. Ciljna inflacija koja bi se morala po ocjeni vlade i centralne banke postići na kraju godine je 3,2 posto. To je važno zbog najave vlade da će voditi tečajnu politiku ulaska u eurozonu i preuzimanja eura "čim to bude moguće". Premijer Rop i ministar za financije Dušan Mreamom najavili su da će na jesen s tim ciljem vezati domaću valutu, slovenski tolar, na euro, odnosno vezati domaću valutu na mehanizam valutnih tečajeva kako bi preuzeli euro u roku dvije do tri godine, unatoč upozorenjima Bruxellesa svim novim članicama da u monetarnoj politici pri uvođenju eura treba pokazati oprez. Kako će nova situacija, u kojoj su se granice Europske unije pomaknule na Dragonju, Kupu i Sutlu, utjecati na odnose Hrvatske i Slovenije? Odnosi s Hrvatskom i do sada su iz "europskog rakursa" bili jedan od rijetkih slovenskih "problema" u procesu približavanja i ulaska u EU. To je - uz opću ocjenu da su odnosi dobri - primijećeno i u zadnjem izvještaju Europske komisije, a i prilikom nastupa prvog europskog povjerenika iz Slovenija Janeza Potočnika u Europskom parlamentu. Potočnik - koji zauzima mjesto najvišeg slovenskog "birokrata" u bruxelleskoj administraciji (na koje je računao i ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel) - tom je prilikom Sloveniju prikazao zemljom koja posjeduje "mediteranski temperament, srednjeeuropsku radišnost i balkansku dušu", sugerirajući da će joj to i dalje omogućavati da nastupa kao "zemlja-uzor" prema europskom jugoistoku. U tom smislu, uvjerenje je koje se zadnjih mjeseci probija u Ljubljani, za Sloveniju je od velike važnosti i uspostava dobrih odnosa s Hrvatskom, koje kao dobre ne bi ocjenjivali samo u Bruxellesu nego i u Ljubljani i Zagrebu, kojima bi bili zadovoljni Slovenci i Hrvati. Bolje prometno povezivanje i granični režim koji ne bi stvarao "neeuropske" kolone u turističkim špicama nije u neskladu sa šengenskim režimom granične kontrole, isto kao što ni bilateralna pitanja koja još nisu riješena ne mogu biti prepreka da današnja Slovenija, a nakon europskog "avisa" i Hrvatska, ne postanu strateški partneri u promoviranju europske politike u nestabilnijem dijelu Balkana. Slovenija kao svojevrsna "promatračnica" europske politike, a Hrvatska neposrednijim primjerom motora i primjera u regiji. Uostalom, to su poruke koje su zadnjih dana bile izrečene s obiju strana, zadnji put prilikom susreta predsjednika Mesića i Drnovšeka u srijedu na obnovljenom graničnom prijelazu Jelšane. (Hina) xfl ybr

Amerikanci šalju nove tenkove u Irak

četvrtak, 29.4.2004 04:00

AMERIČKA vojska šalje nove tenkove i ostala oklopna vozila u Irak nakon zahtjeva zapovjednika s terena koji se susreću sa sve gorom sigurnosnom situacijom, potvrdio je u srijedu vojni vrh. General američkih marinaca John Sallter rekao je u telefonskom razgovoru za Reuters da su oklopna vozila već stigla u Irak, te da nova još pristižu. Dodao je da su zahtjevi za pojačanjem došli od zapovjednika jedinica koje se bore kako bi zaustavili gerilske napade u području sjeverno i zapadno od Bagdada, uključujući i grad Falluju, gdje su marinci započeli nove zračne i kopnene napade. Američki predsjednik Georg W. Bush rekao je u Washingtonu da su helikopteri i zrakoplovi napali nekoliko područja oko Falluje, zapadno od Bagdada, dodajući da će vojni zapovjednici učiniti sve što je potrebno da zaštite grad. Agencije navode da su američke vojne snage u posljednja 24 sata prikazale najviše svoje razorne moći od početka opsade Falluje prije tri tjedna. Taj je grad okružen nakon što su u njemu ubijena četiri američka civila, čija su tijela potom javno osakaćena. (Hina) xam yam

Rupel: Na Svetoj Geri moguća samo "promjena stanara"

SLOVENSKI ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel izjavio je da je na Svetoj Geri moguća "promjena stanara", odnosno zamjena manje postrojbe slovenskih vojnika policajcima, no da to nema veze s graničnim pitanjima. Rupel je na konferenciji za novinare u povodu proslave ulaska Slovenije u EU, odgovarajući na članak u zagrebačkom "Večernjem listu" da će se slovenska vojska povući s objekta koji je na hrvatskoj katastarskoj čestici, rekao da je u slovenskoj vladi prije stanovita vremena bilo riječi o mogućoj "promjeni stanara" u tom objektu. "Ako bi bilo neke promjene, recimo da umjesto vojske tamo bude policija, to ne bi bilo ništa posebno. Naravno, to ništa ne bi značilo u vezi s granicom i sličnim pitanjima. Vlada o tome nije donijela odluku, no nemam novijih obavijesti", rekao je Rupel.

IRAČANI PODIJELJENI OKO POSLJEDICA RATA - ANKETA

Skoro polovica Iračana vjeruje da je rat Iraku nanio više štete nego koristi, ali većina njih drži kako je svrgavanje Sadama Huseina bilo vrijedno nevolja koje su podnijeli, pokazalo je u četvrtak istraživanje javnoga mišljenja CNN/USA Today/GAllup. Skoro polovica, 46 posto ispitanih Iračana, u anketi provedenoj između 22. ožujka i 9. travnja, reklo je da je rat donio više štete nego koristi, dok 33 posto njih smatra da je učinio više dobra nego štete. Istraživanje je provedeno na skoro 3.500 Iračana svih religijskih i etničkih skupina i predstavlja do sada najcjelovitiji uvid u njihove stavove prema američkoj okupaciji. Njih 61 posto drži da je uklanjanje Sadama Huseina bilo vrijedno nedaća koje su pretrpjeli, a polovica kaže da je njima i njihovim obiteljima sada bolje nego pod Husseinom. Ipak, priznajući koristi od svrgavanja Husseina prije godinu dana, Iračani više ne vide prisustvo Amerikanaca u svojoj zemlji kao dobitak. Upitani kako gledaju na koalicijske snage 71 posto Iračana je odgovorilo da ih vide kao okupatore, a samo 19 kao osloboditelje. Za razliku od današnjih stavova 43 posto Iračana je reklo da je na kolaicijske snage na početku napada gledalo kao na osloboditelje dok ih je isti postotak smatrao okupatorima. Skoro polovica, njih 47 posto rekla je da se napadi na američke snage u Iraku ne mogu opravdati, dok ih 52 posto smatra opravdanim ponekad ili uvijek. (Hina) xsl ysb

PARIZ, BERLIN I MADRID IĆI ĆE DALJE "RUKU POD RUKU", TVRDI CHIRAC

Francuska, Španjolska i Njemačka odlučile su da će "ruku pod ruku" ići putem izgradnje Europe, izjavio je u četvrtak navečer francuski predsjednik Jacques Chirac nakon razgovora sa šefom španjolske vlade Joseom Rodriguezom Zapaterom. "U Berlinu, kao i u Parizu postoji snažna volja da se ruku pod ruku sa Španjolskom ide dalje europskim putem", kazao je Chirac na konferenciji za tisak koju je održao zajedno sa Zapaterom. Predsjednik španjolske vlade uzvratio je na isti način, kazavši da "Francuska i Španjolska moraju zajednički raditi na izgradnji djelatne, dinamične i snažne Europe". "Španjolska će, dakle, promicati suradnju i zajedničko djelovanje s Berlinom i Parizom", dodao je. Dvojica čelnika očitovali su se po završetku prvog službenog susreta, pošto su se već nakratko susreli 24. ožujka u Madridu, u prigodi službenog pokopa žrtava madridskih atentata od 11. ožujka. Zapatero se u srijedu u Berlinu sastao s njemačkim kancelarom Gerhardom Schroederom. (Hina) xvrad ysb