Umro legendarni glumac Dennis Hopper
Tekst: A.M., J.Š.
Foto: JLP
AMERIČKI glumac Dennis Hopper umro je danas, u 74. godini, od raka prostate. Kako javljaju američki mediji, Hopper je umro u svom domu u Kaliforniji, okružen obitelji i najbližim prijateljima. Poznatom glumcu, rak prostate dijagnosticiran je u rujnu prošle godine te se ubrzo proširio na kosti zbog čega je njegova smrt bila samo pitanje vremena.
Posljednji put, Hopper se u javnosti pojavio sredinom ožujka kadaje prisustvovao svečanosti na holivudskoj Walk of Fame, gdje je dobio svoju zvijezdu. Nasmiješeni je glumac bio odlično raspoložen i šalio se na svoj račun pričajući o ozljedama koje je zadobio prilikom nedavnog pada, zbog čega je nosio zavoje na glavi i desnoj ruci. "Učinilo mi se da čujem poznati glas kako me zove pa sam se u hodu okrenuo, ali nisam vidio mali rub na putu i pao sam jer nemam mišića", rekao je novinarima.
Zločesti holivudski dečko
Dennis Hopper rođen je u Dodge City u Kansasu 17. svibnja 1936. Ženio se pet puta. U braku je bio s glumicom Brooke Hayward, glumicom i pjevačicom Michelle Phillips, Dariom Halprin, Katherine LaNasa i Victoriom Duffy. Iz brakova ima tri kćeri Marin, Ruthannu i Galen, sina Henryja i dvoje unučadi.
Bio na glasu i kao tvrdoglav i svojeglav glumac. Nazivali su ga "zločestim holivudskim dečkom", sklonom ovisnostima o alkoholu i drogama, a što se naročito intenziviralo 70-ih godina. "Mislio sam da ću umrijeti prije 30. godine. Zaprepastio sam se kad sam napunio 40., a 50 bi bilo pravo čudo. Možda doživim i do 70 godina", kazao je 1986. za časopis Times.
Razvod na samrti
Posljednjih mjeseci, Dennis Hopper je osim bolešću, punio medijske stupce gorkim razvodom s Victorijom Hopper kojoj je zahtjev za razvod uputio nakon što je saznao za opaku bolest. Kao razloge za podnošenje zahtjeva za razvod, Hopper je naveo nepomirljive razlike, istaknuo da će supruzi plaćati uzdržavanja te zatražio zajedničko skrbništvo nad šestogodišnjom kćerkom Galen.
Nedugo zatim, bijesna supruga uputila je službenu izjavu sudu u kojoj je pisalo da je glumac pod utjecajem ostalih članova obitelji koji žele razoriti njihov brak, te da on sam nije želio razvod. Također, unatoč njegovoj bolesti, nije se libila iznijeti prljave detalje o glumcu. Opisala je gdje je sve u kući nalazila nabijene pištolje i puške te ga optužila da redovito puši travu, i to pred njihovom kćerkom za koju je zatražila puno skrbništvu.
Hopper je dva put bio nominiran za Oscara
Svoju dugogodišnju i uspješnu glumačku karijeru, Dennis Hopper, započeo je 1955. godine, kao 19-godišnjak, u filmu "Buntovnik bez razloga" u kojemu je zaigrao uz bok Jamesa Deana, svog bliskog prijatelja. S Deanom je igrao i u filmu "Div". Njegova slava dosegla je vrhunac 1969. godine nakon što je režirao i zaigrao u filmu "Goli u sedlu" ("Easy Rider"). Radi se o kultniom filmu ceste, a Hopper je u njemu, uz Petera Fondu tumačio glavnu ulogu i zajedno s njim napisao i scenarij.
Tijekom karijere, Hopper je dva put bio nominiran za Oscara, za scenarij "Easy Ridera" te glavnu mušku ulogu u filmu "Hoosiers". Nezaboravne uloge ostvario je u filmovima: "Apokalipsa danas", "Plavi baršun", "Štemer", "Ostermanov vikend", "Brzina", te mnogim drugima. Njegova profesionalna karijera trajala je više od pet desetljeća.
Katastrofa u Meksičkom zaljevu: Pogledajte snimku uživo zatrpavanja bušotine
Tekst: L.J., J.Š., I.Kri.
Foto: AFP
AMERIČKI predsjednik Barack Obama jučer je posjetio područje pogođeno istjecanjem nafte u Meksičkom zaljevu te je obećao da će učiniti sve kako bi pomogao stanovnicima iz toga područja i ekonomiji u oporavku od teške katastrofe.
"Želimo zaustaviti curenje, želimo pokupiti i očistiti naftu i želimo pomoći ljudima iz ove regije da se što prije vrate u svoje normalne živote", kazao je Obama. Okružen sa desetak političara iz područja Meksičkog zaljeva naftnu mrlju je nazvao napadom na njihove obale, ljude, lokalnu ekonomiju i zajednicu.
U posjetu je čuo i priče ribara koji ne znaju kada će im stići novac za štete nastale istjecanjem nafte. Trenutno na čišćenju mrlje radi oko 20 hiljada ljudi, uključujući i 1400 pripadnika Nacionalne garde. Obama je kazao da će biti "lijepa vijest", ako BP-ova taktika nazvana "top kill" da rezultate i zatvori se bušotina, no rekao je da se u ovim trenutcima obavljaju i drugi napori koji bi trebali dati isti cilj. Zatražio je da se na mjestu katastrofe utrostruči broj ljudi koji rade na čišćenju obala.
Snimka istjecanja nafte postala internetski hit
Ekološkoj katastrofi u Meksičkom zaljevu još se ne nazire kraj. Iako se isprva činilo kako će operacija "top kill" - upumpavanje velikih količina blata u naftnu bušotinu - donijeti uspjeh, ubrzo se pokazalo kako curenje nafte i plina ipak nije zaustavljeno.
Tijekom jučerašnjeg dana napokon je iz British Petroleuma stiglo i priznanje o razmjerima i posljedicama eksplozije na bušotini Deepwater Horizon 20. travnja. Glavni predstavnik BP-a ocijenio je tako kako se u Meksičkom zaljevu događa ekološka katastrofa iako je ranije tvrdio da razmjeri onečišćenja neće biti toliko veliki.
"Tvrtka British Petroleum privremeno je jučer (u četvrtak) obustavila upumpavanje u bušotinu jer je brod iz kojega se ispumpava ostao bez blata. Upumpavanje se nastavlja u večernjim satima kada će ga na istom mjestu zamijeniti novi brod", izvijestio je javnost Doug Suttles, glavni operativni dužnosnik BP-a, na konferenciji za tisak, dodajući kako je u smanjenju istjecanja nafte ipak ostvaren napredak.
Ubrzo nakon što je na internetu omogućeno uživo praćenje bušotine i njezina zatrpavanja ona je postala hit te milijuni ljudi u svijetu prate uspijeva li BP u svojim naporima.
BP i savezne vlasti lagali o količini nafte koja istječe
Suttles je kazao i kako im je plan u mješavinu kojom se puni bušotina dodati komadiće gume kako bi začepili cijev koja ispušta naftu. Radi se o postupku koji se u industriji naziva "junk shot". Operacija "top kill" trebala bi završiti betoniranjem bušotine, a javnost će se morati strpiti barem još jedan dan kako bi se znao uspjeh operacije.
Marcia McNutt, direktorica američkog Instituta za geološka istraživanja, izjavila je u četvrtak na konferenciji za novinare kako su ekipe znanstvenika utvrdile da iz bušotine Deepwater Horizon dnevno istječe između 12 i 19 hiljada barela nafte, a ne 5 hiljada kako su tvrdili BP i savezna vlada. Prema tim podacima, do sada je u more isteklo između 77 i 122 hiljade tona nafte, čime je ova ekološka katastrofa postala veća i od potonuća tankera Exxon Valdez 1989. kod Aljaske, kada je u more isteklo 50 hiljada tona nafte.
Iz oštećenih instalacija bušotine nafta istječe već 38 dana, točnije od 20. travnja.
Uragan u kombinaciji s naftom onečistio bi i kopno
Sezona uragana koja se predviđa u području pogođenom onečišćenjem, sljedeći je faktor koji naročito zabrinjava znanstvenike te dodatno komplicira ekokatastrofu u Meksičkom zaljevu. Ne samo što se ne može previdjeti kako bi se nafta tokom uragana redistribuirala, već se ne zna ni kako bi ona utjecala na uragan.
Profesor meteorologije Jennis Evans smatra kako bi uragan mogao raširiti naftu po površini mora ili bi je pak mogao pomiješati s vodom, zbog čega bi potonula. Oba moguća scenarija svakako su katastrofalna. Bude li se nafta pod utjecajem uragana širila horizontalno, onečistit će obalni pojas, a bude li se kretala vertikalno, uništit će morsku floru i faunu.
Pretpostavlja se i kako bi nafta mogla usporiti jačanje uragana. Naime, isparena oceanska voda "hrani" uragan i pojačava ga. Sloj nafte na površini vode spriječio bi to isparavanje, a time i jačanje uragana.
Mnogo pesimističniju teoriju ima meteorolog Chad Meyers koji upozorava kako bi opasna mješavina nafte i vode mogla dovesti do još veće katastrofe, i to ne na moru, već na obali. "Svi vjetrovi sručit će se prema centru uragana, što će stvoriti jedan veliki val. On će pomesti plaže i obalni pojas, no usmjeri li se prema kopnu, mogao bi onečistiti kilometre zemlje", objasnio je Meyers.
Američka vojska gradi umjetne otoke da zaustavi onečišćenje?
AFP javlja da će se u sanaciju štete zbog toga uključiti i američka vojska, koja bi između platforme i kopna trebala nasuti nekoliko brana i tako stvoriti niz umjetnih otoka dužine 75 kilometara. Ti bi otoci trebali umanjiti onečišćenje.
No, određen broj stručnjaka nije uvjeren da će ovo rješenje uroditi plodom. Zbog toga zapovjednik obalne straže Thad Allen predlaže da se najprije naspe jedan dio i donese procjena koliko bi ukupni projekt mogao biti efikasan. "Za kompletan završetak projekta nasipanja umjetnih otoka moglo bi nam trebati i do godinu dana", kaže Allen.
Predsjednik Malavija pomilovao homoseksualni par
Tekst: L.J.
Foto: AFP
PREDSJEDNIK Malavija Bingu wa Mutharika pomilovao je homoseksualni par nedavno osuđen na 14 godina zatvora zbog "neprirodnih radnji".
Predsjednik je to objavio na konferenciji za novinare na kojoj je sudjelovao i glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon. 26-godišnji Steven Monjez i 20-godišnji Tiwonge Chimbalang uhapšeni su u prosincu 2009., na dan kada su proslavljali svoje zaruke.
Otada su u zatvoru, a hapšenje je izazvalo i snažnu međunarodnu reakciju. Zapadni donatori izvršili su snažan pritisak na Vladu tražeći prestanak nasilja nad homoseksualnim osobama.
Delo: 58 posto Slovenaca glasat će za Arbitražni sporazum
Tekst: L.J.
Foto: AFP
NA REFERENDUMU o Arbitražnom sporazumu s Hrvatskom koji se održava iduće nedjelje glasat će 58 posto slovenskih građana za referendum, a njih 43 će glasati protiv.
Rezultat je to telefonske ankete ljubljanskog Dela provedene sredinom tjedna na 600 ispitanika. Prema najavi tog vodećeg slovenskog lista, 39 posto upisanih birača odazvat će se na referendum.
Većina agencija koje su provele istraživanja navodi kako su zagovornici arbitraže u prednosti pred protivnicima. No, trećina birača i dalje je neodlučna te je krajnji ishod referenduma teško predvidjeti.
Irački pljačkaši drogirali zaštitare i išetali iz banke sa 5,5 milijuna dolara
Tekst: V.Š.
Foto: AFP (Ilustracija)
IRAČKI lopovi u petak su mirno iznijeli šest milijardi iračkih dinara, odnosno oko 5,5 milijuna dolara, iz banke u blizini grada Najafa nakon što su zaštitarima stavili sredstvo za spavanje u čaj.
Kako piše Associated Press, čaj je zaštitarima ponudio policajac s kojima su pljačkaši surađivali. Nakon pljačke policajac je pobjegao zajedno s njima.
Tijekom pljačke nitko nije ozlijeđen niti je ispaljen ijedan hitac.
U Iraku je posljednjih godina zabilježen porast kriminala u kojem prednjače različite bande, dok za ostale slučajeve policija smatra odgovornim pobunjenike.
