STRAHUJE se da je najmanje deset osoba poginulo, a više od 20 ozlijeđeno u četiri snažne eksplozije koje su odjeknule u subotu u trgovačkom dijelu New Delhija, Paharganj. Eksplozije su odjeknule u blizini tržnice u samom središtu grada, izvijestio je lokalni program Aaj Tak, a prenose svjetske agencije.

U četvrti Paharganj, u kojoj se nalazi trgovački dio grada, u trenutku eksplozija nalazilo se više hiljada ljudi koji su ondje kupovali za Diwali, hinduistički festival svjetlosti.

Policija je izvijestila da se još ne zna koji je uzrok eksplozije.

Eksplozije su se dogodile u pravilnim razmacima od jedne minute. Vozila hitne pomoći nalaze se na mjestu događaja i užurbano prevoze unesrećene prema bolnici koja se nalazi u blizini tržnice.

Prema neslužbenim podacima, u New Delhiju tokom dana odjeknule još dvije eksplozije, no nije poznato koliki je broj žrtava, kao i imaju li te eksplozije veze s krvoprolićem na gradskoj tržnici.

Potresne priče, vezane uz snažnu eksploziju, stižu iz raznih dijelova svijeta. Reporteri BBC javljaju kako se strahuje da bi broj unesrećenih mogao biti mnogo veći od službeno potvrđenog broja.

Mnogi trgovci prvotno su pomislili da je se radi o radovima ili vatrogasnim vježbama, javlja CNN. Policija je već nakon prve ekspozije okupirala područje, a očevid je još uvijek u tijeku.

Broj žrtava, na žalost, raste iz minute u minutu.

ZAGREBAČKA INGRA jedna je od tvrtki navedenih u izvještaju UN-ova povjerenstva da su plaćale ilegalne provizije iračkom režimu za poslovanje u Iraku u okviru programa "Nafta za hranu".

Prema izvještaju UN-ova povjerenastva koje je vodio Paul Volcker, bivši predsjednik Američke središnje banke, više od 2.200 tvrtki je protuzakonito isplatilo 1,8 milijardi dolara bivšem režimu Saddama Husseina manipulirajući programom Ujedinjenih naroda za Irak "Nafta za hranu" vrijednim 64 milijarde dolara.

Zagrebačka INGRA se također našla na popisu tvrtki koje su plaćale protuzakonite provizije, u dijelu izvještavanja koje se odnosi na isporuke humanitarnih roba. Navedene su tvrtke INGRA Co. Middle East koja je Iraku među ostalim prodavala dijelove za klima uređaje i dizala, te INGRA Italia S.R.L. koja je trgovala opremom za vodovod i transformatorima.

Prema izvještaju kod prve tvrtke radilo se o ugovoru od 519.328 dolara za koji je plaćena protuzakonita provizija od preko 47.000 dolara, a u slučaju druge vrijednost ugovora je bila 225.373 dolara, a provizija preko 20.000 dolara.

Istražno povjerenstvo je navelo kako je prije objavljivanja popisa pokušalo obavijestiti INGRA-u da ima dokaze da je plaćala protuzakonite provizije zatraživši objašnjenje i podatke, ali da tvrtka nije odgovorila.

U provedbi UN-ova programa "Nafta za hranu", koji je trajao od 1996. do 2003. i bio jedna od najvećih svjetskih humanitarnih operacija, sudjelovalo je oko 4.500 tvrtki. Program je bio stvoren kako bi olakšao iračkim građanima opskrbu hranom, lijekovima i drugim humanitarnim potrepštinama dok su trajale sankcije režimu Saddama Husseina nametnute zbog napada na Kuvajt.

Ingra će pokrenuti postupak za ispravkom UN-ova izvještavanja

Ingra je sve svoje poslove u Iraku odradila s odgovarajućim odobrenjima Ujedinjenih Naroda (UN) i pokrenut će zahtjev za ispravkom izvještavanja UNova povjerenstva, doznaje se u subotu od službenog izvora iz te hrvatske kompanije.

Ingra je jedna je od tvrtki navedenih u izvještaju UN-ova povjerenstva da su plaćale ilegalne provizije iračkom režimu za poslovanje u Iraku u okviru programa "Nafta za hranu".

"I ovi poslovi koji su spomenuti u izvještaju UN-a odrađeni su u skladu s odgovarajućom procedurom i naplaćeni preko riznice te organizacije, UN Treasury", doznaje se u Ingri

"Ingra će pokrenuti zahtjev za ispravkom tog izvještavanja, jer posjeduje svu dokumentaciju vezanu za te poslove koja potvrđuju pravilnost tog postupka", kazao je službeni izvor iz Ingre.

Prema izvještaju UN-ova povjerenstva, više od 2.200 tvrtki protuzakonito je isplatilo 1,8 milijardi dolara bivšem režimu Saddama Husseina manipulirajući programom Ujedinjenih naroda za Irak "Nafta za hranu" vrijednim 64 milijarde dolara.

Ingra se također našla na popisu tvrtki koje su plaćale protuzakonite provizije, u dijelu izvještavanja koje se odnosi na isporuke humanitarnih roba. Navedene su tvrtke Ingra Co. Middle East koja je Iraku među ostalim prodavala dijelove za klima uređaje i dizala, te Ingra Italia S.R.L. koja je trgovala opremom za vodovod i transformatorima.

Kod prve tvrtke radilo se o ugovoru od 519.328 dolara za koji je, kako se tvrdi u UN-ovu izvještaju, plaćena protuzakonita provizija iznad 47.000 dolara, a u slučaju druge, vrijednost ugovora je bila 225.373 dolara, a navodna provizija viša od 20.000 dolara.

Kako se doznaje od službenog izvora iz Ingre, članovi Uprave kompanije još se nisu imali prilike sastati u vezi toga izvještavanja zbog službenih obveza. Prvi sljedeći radni dan u Ingri je u srijedu.

TROPSKA oluja Beta ojačala je do razine uragana nakon što je poharala maleni kolumbijski otok Providenciju u Karipskom moru, objavio je centar za uragane u američkom Miamiju.

Beta, posljednja u nizu snažnih oluja u karipskom području u rekordnoj sezoni uragana, polako se približava obalama Srednje Amerike, uz vjetrove brzine do 120 km na sat. Centar za uragane objavio je da je oluja prešla u prvu kategoriju uragana, te da bi mogla dodatno ojačati u sljedeća 24 sata.

Vlasti u Nikaragui i Hondurasu evakuirale su dio stanovnika u obalnim područjima koja bi mogla biti najugroženija uraganom.

Na Providenciji, otoku koji je uz susjedni San Andres bio skrovište slavnog gusara Henryja Morgana u 17. stoljeću, snažni vjetrovi skidali su krovove s kuća, ali zasad nema izvještavanja o mogućim žrtvama uragana Bete.

Sezona uragana dosad je sa sobom donijela čak 23 snažne oluje, više nego bilo koja sezona od rekordne 1851. godine. Tada je zabilježen 21 uragan.

Kako javlja CNN, hiljade stanovnika malenih karipskih otoka još su u petak, bježeći od oluje koja je poharala Providenciju, zaklon potražili u planinama.

Beta je direktno udarila Providenciju, otok veličine Manhattana, i napravila golemu meterijalnu štetu. Veliki dio stanovništva ostao je bez svog doma, a urušene su i mnoge veće građevine.

Oko 5 hiljada stanovnika malenog kolumbijskog otoka i oko 300 turista zamijenili su kuće na vodi skrovištima u visinskim predjelima, javile su karipske vlasti. Obavještajne i telefonske službe trenutačno rade bez prestanka.

Kapetan German Collazos, šef otočne luke, kazao je za CNN da još uvijek nema podataka o broju žrtava, ali da je učinjena golema materijalna šteta.