BIVŠI irački vođa Sadam Husein premješten je iz američkog zatvora i predan iračkim vlastima, objavio je njegov odvjetnik Khalil al-Dulaimi. Njegova predaja iračkim dužnosnicima uslijedila je nakon višednevnog špekuliranja o tomu gdje će bivši irački vođa optužen za zločine protiv čovječnosti biti pogubljen.

Kako su mediji ranije objavili, Husein će najvjerojatnije biti pogubljen do subote navečer budući da za odgađanje njegova pogubljenja, kako je izjavio sudac Munir Haddad koji će u ime suda sudjelovati na pogubljenju, nema razloga.

Huseinova predaja iračkim vlastima jedan je od posljednjih koraka prije njegova pogubljenja, javlja Associated Press, dok BBC javlja kako još uvijek nije bilo službenih potvrda o njegovu izručenju niti sa američka strane, niti sa iračke.

Huseinov odvjetnik Khalil-al-Dulaimi ranije je apelirao na američke vojne vlasti da ne izvrše primopredaju, ustvrdivši da bi to predstavljalo povredu međunarodnih konvencija o postupanju s ratnim zarobljenicima. Prije izručenja, Husein je boravio u američkom vojnom zatvoru Camp Cropper u Bagdadu.

Irački savjetnik za nacionalnu sigurnost Mouffak al Rubaie tokom dana izjavio je kako će svaki detalj Huseinova pogubljenja, uključujući izvođene iz ćelije, biti uredno zabilježeno video-kamerom, ali da te snimke neće biti objavljene kako bi se izbjegli neredi od strane Sadamovih pristaša.

B.S.
Foto: AFP

U VELIKOJ BRITANIJI su uhapšena četvorica muškaraca optuženih za sudjelovanje u genocidu koji se 1994. godine dogodio u Ruandi, javlja BBC. Taj zločin smatra se jednim od najgorih u prošlom stoljeću.

Britanska policija je izvijestila kako su uhapšenja izvršena na zahtjev ruandske Vlade koja je zatražila njihovo izručenje. Vincent Bajinya uhapšen je u sjevernom dijelu Londona, Charles Munyaneza u Bedfordu, Celestin Ugirashebuja u Essexu, a Emmanuel Nteziryayo u Manchesteru. Bajinya je još poznat i kao doktor Vincent Brown.

Sva četvorica su optužena za ubijanje pripadnika etničke skupine Tutsi, s namjerom da "unište potpuno ili djelomično" tu skupinu.

Tharcisse Karugarama, ruandski ministar za pravosuđe, njihovo je izručenje zatražio u studenom, kako bi im se nakon povratka u Ruandu moglo suditi zbog masakra.

I.M.
Foto: AFP

DORA BAKOYANNIS, grčka ministrica vanjskih poslova, izrazila je protest zbog odluke makedonske vlade da se glavni aerodrom u toj bivšoj jugoslavenskoj republici nazove po slavnom antičkom vojskovođi i državniku Aleksandru Velikom.

Grčka ministrica je gestu makedonske vlade protumačila kao pokušaj "da se prisvoji, odnosno krivotvori povijest", s obzirom da je, po službenom grčkom stajalištu, Aleksandar III Makedonski bio Grk, a ne Makedonac.

Pitanje etničkog identiteta Aleksandra Makedonskog, kao i antičke države koja je postojala na tromeđi triju današnjih balkanskih država je samo dio spora koji se nakon raspada Jugoslavije vodi između Republike Makedonije i Grčke.

Grčka, čija se druga po veličini regija na sjeveru naziva Makedonija (odnosno "Egejska Makedonija") inzistira na tome da "Bivša jugoslavenska republika Makedonija" odnosno "Vardarska Makedonija" nema pravo koristiti makedonsko ime, a pogotovo ne ime osobe koja se smatra najuspješnijim vojskovođom u antičkoj povijesti, zaslužnim za širenje grčke kulture na Bliski Istok.

Antonio Milososki, makedonski ministar vanjskih poslova, pak, tvrdi da je odluka o preimenovanju skopskog aerodroma bila "gesta dobre volje", odnosno "odavanje počasti osobi koja je spajala različite ljude i narode".

D.A.

RIO DE JANEIRO je u četvrtak postao poprištem niza koordiniranih terorističkih napada na autobuse i policijske postaje,prilikom kojih je ubijeno 18 ljudi, a koji se pripisuju tamošnjim kriminalnim organizacijama.

U Avenidi Brazil su napadači tako oteli prepuni autobus te ga potom zapalili. Vatrogasci su kasnije pronašli sedam tijela nesretnih ljudi koji su živi izgorjeli.

Istovremeno su u predgrađima Rio De Janeira napadnuta tri autobusa i jedna policijska postaja. Napad je izvršen i na policijsku postaju u četvrti Botafogo.

Policija tvrdi da su njeni pripadnici odgovorili na napade te u oružanim obračunima likvidirala sedam napadača. U Botafogu je, pak, u razmjeni vatre stradao ulični prodavač.

Napadi se pripisuju trima vodećim kriminalnim organizacijama u Rio De Janeiru - "Comando Vermelho", "Terceiro Comando Puro" (TCP) i "Amigos dos Amigos" (ADA) - te se ne smatraju direktno povezanim s napadima koje je u svibnju na policijske postaje u Sao Paulu izvršila tamošnja banda PCC. Tada je u napadima na policiju, te naknadnim "kaznenim ekspedicijama" policije po lokalnim favelama ubijeno najmanje 200 ljudi.

Roberto Precioso, tajnik za javnu sigurnost brazilske države Rio, je napade protumačio kao svojevrsno upozorenje novoj državnoj administraciji koja nakon izbora preuzima dužnost u siječnju.

Asterio Pereira, načelnik državnih zatvora koji odlazi s dužnosti, pak napade tumači kao svojevrsnu odmazdu protiv "vigilanata" - samoorganiziranih građana koji su se odlučili suprostatviti gangsterima uzimajući zakon i oružje u svoje ruke. "Vigilante", u čijim redovma se nalazi i veliki broj umirovljenih policajaca, mnogi analitičari smatraju četvrtom najjačom kriminalnom skupinom u Riju.

Napadi dolaze u najgorem mogućem trenutku za turističku industriju Rio De Janeira, s obzirom da se u njemu, prema riječima gradskog tajnika za turizam Ruberna Medine nalazi najmanje 550.000 turista koji su došli slaviti Novu godinu. Brazilske vlasti su već objavile kako je zbog eksplozije nasilja u Sao Paulu zabilježen godišnji pad hotelskih rezervacija od 15 posto.

D.A.

Foto: AFP

SEDMORICA policajaca iz New Orleansa jučer su optužena u slučaju pucnjave na mostu, koja se dogodila nekoliko dana nakon što je grad pogodio uragan Katrina, koji je uzrokovao višednevni kaos u jednom od najpoznatijih američkih gradova.

Četvorica policajaca optuženi su, odlukom istražne porote, za ubojstvo prvog stupnja i pokušaj ubojstva prvog stupnja, dvojica za pokušaj ubostva prvog stupnja, a jedan za pokušaj ubojstva drugog stupnja. Istodobno, jedan od preživjelih civila oslobođen je optužbe za druge zločine.

"Ne možemo dopustiti policajcima da bez upozorenja ubijaju ljude kao bijesne pse. Pravila za uporabu krajnje sile važe i za vrijeme izvanrednog stanja. Svatko, uključujući i policiju, mora se pridržavati postojećih zakona", rekao je glavni tužitelj okruga Orleans.

Policajci imaju 24 sata da se predaju vlastima, nakon čega će biti čitanje optužnice, na kojemu će se moći izjasniti o krivnji.

Po policijskim zapisima, sedmorica policajaca odazvali su se pozivu koji su dobili od ekipa za spašavanje. Navodno im je rečeno da su na mostu "Interstable 10" čuli pucnjeve i da je jedan policajac ranjen. Oni su zatim došli na most, gdje su susreli grupu mladića, od kojih je bar jedan posegnuo za pištoljem koji je držao za pojasom i pucnjava je počela. U pucnjavi je poginulo dvoje ljudi.

Istraga je kasnije pokazala da jedan od ubijenih, 40-godišnji Ronald Madison, koji je bio i mentalno bolestan, nije imao policijski dosje, da kraj njegovog tijela nije pronađeno nikakvo oružje, te da je upucan u leđa. Ovo zadnje proturiječi iskazu policajaca po kojemu je bio okrenut prema njima i posezao u pojas.

Brat ubijenog, Lance, u svibnju je u intervjuu CNN-u dao svoju stranu priče. Rekao je da su se on i njegov brat slučajno našli na mostu, kad su policajci otvorili vatru na skupinu tinejdžera koja se tamo nalazila. Njih dvojica su probali pobjeći, ali je Ronalda u leđa pogodio metak. Lance ga je ostavio u motalu u blizini mosta i pokušao naći pomoć, ali nije stigao. Također je rekao kako je vidio jednog policajca koji je naciljao Ronaldu u leđa dok su ova dvojica bježali. Nigdje u blizinu Ronaldova tijela nije nađeno nikakvo oružje.

Samo tog vikenda u New Orleansu je policija upucala četvero ljudi. Dani nakon poplave u New Orleansu bili su prava katastrofa. Gradom je vladao kaos, policija je bila prezaposlena i načeta dezertiranjem.

Nakon ubojstva, policija je Lancea Madisona optužila za brijne druge zločine, čak i za pokušaj ubojstva, ali jučer je istražna porota zaključila da nema dovoljno dokaza za podizanje optužnice protiv njega.

J. D.

PREDSJEDNIK Venezuele Hugo Chavez je u govoru trupama najavio kako u proljeće 2007. godine njegova administracija neće obnoviti licencu za emitiranje RCTV-u, najvećoj oporbenoj TV-postaji.

Chavez je tu TV-kuću nazvao "pučističkom", optuživši njeno uredništvo i direktora Marcela Graniera za "neprijateljstvo prema narodu, nacionalnoj nezavisnosti i dostojanstvu republike".

Chavez se pri tome podsjećao na činjenicu da je RCTV godine 2002. podržavala neuspjeli puč protiv njega, a 2003. godine i veliki štrajk u državnoj naftnoj tvrtci čiji je cilj bilo Chavezovo obaranje s vlasti.

Chavez je Granieru poručio da je "pogriješio kada je mislio da je licenca vječna", odnosno da mu je najbolje "da već počne isključivati opremu i pakovati svoje kufere".

Granier, pak, tvrdi da predsjendik Venezuele ne zna što govori, jer RCTV-u licenca ne istječe u ožujku 2007. godine.

Najave o ukidanju licence RCTV-u je osudila organizacija "Reporteri bez granica", držeći je jednim od primjera gušenja slobode medija u Venezueli.

Neki promatrači, pak, drže da je Chavez svoju uvjerljivu pobjedu na predsjedničkim izborima 3. prosinca shvatio mandat za još radikalniji nastavak svoje politike koju naziva "bolivarskom revolucijom", odnosno da će njegova vlada nastojat Venezuelu učiniti što sličnijom klasičnim komunističkim državama jednopartijskog tipa. Tako je već najavljeno ujedinjenje raznih ljevičarske stranaka u jednu Jedinstvenu socijalističku partiju Venezuele.

D.A.

Foto: AFP