NAKON što je pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu završen prvi dio dokaznog postupka u sporu BiH i SiCG, pravni zastupnik BiH Sakib Softić je po povratku u Sarajevo izrazio čvrsto uvjerenje da je BiH pred sucima ICJ-a uspjela dokazati da je SiCG u ratu 1992-1995 počinila genocid.

Softić je u razgovoru s novinarima ustvrdio kako kako je BiH u prvom dijelu dokaznog postupka dokazala genocid nad nesrpskim stanovništvom za vrijeme agresije, pa dodao pa dodao kako tužena strana nije uspjela opovrgnuti navode iz optužnice.

Britanski general Michael Rose, koji je pred sudom govorio kao svjedok obrane SiCG, ustvrdio je da vlasti i vojska bosanskih Srba tokom rata nisu ovisile od režima u Beogradu, te da tužba BiH za genocid "nije u interesu mira" jer će kazniti buduće generacije Srba. No, Softić smatra da Roseovo svjedočenje zapravo ide u korist BiH.

"Poznato je da je objavio knjigu i onda nije bilo mogućnostio opovrgnuti ono što je već jedanput javno objavio." - kazao je Softić, pa pojasnio kako je Rose u svojoj knjizi naveo da su u ratu u BiH sve strane činile zločine, ali samo jedna je odgovorna za genocid.

Sarajevski Dnevni Avaz navodi kako su u obranu SiCG uz strane stručnjake govorile dvije skupine svjedoka, jedna iz Republike Srpske i druga iz SiCG.

"Ovu grupu iz RS činili su Vladimir Lukić i Vitomir Popović, visoki dužnosnici paradržavne tvorevine, koja je tek 1995. priznata kao entitet, a koja je u izvještaju o Srebrenici priznala da je počinjen genocid nad Bošnjacima u Podrinju. Njihov zadatak bio je da pokažu da je RS bila neovisna o Beogradu kod donošenja vojnih i političkih odluka." - ustvrdio je Softić, pa dodao: "Ali, radi se o dužnosnicima tvorevine koja je odgovorna za genocid i ne vjerujem da će im sud povjerovati. Dok su jedni tvrdili da su oni odgovorni, svjedoci iz SiCG su tvrdili da o tome ništa ne znaju. Ali ako bi im i povjerovali, to ne oslobađa SiCG odgovornosti za genocid. To su znali nosioci vlasti."

Softić je po povratku u Sarajevo ustvrdio da su neke izjave svjedoka obrane iz SiCG išle u prilog optužnice.

"Radi se konkretno o Dragoljubu Mićunoviću. Uz tvrdnje da ništa ne zna, na neki način je htio biti objektivan, pa je priznao da je moguće i vjerojatno da je SiCG pružala pomoć RS, uključujući i vojnu i nakon prekida suradnje između SRJ i RS." - kazao je pravni zastupnik BiH.

Postupak pred ICJ-om u tužbi BiH protiv SCG za počinjeni genocid nastavit će se od 18. travnja do 9. svibnja, drugim krugom iznošenja argumenata zastupnika dviju strana.

SRPSKI povjesničar Božidar Kljajević je, tvrdi srpski Glas javnosti, otkrio nove činjenice o porijeklu jednog od najvećih izumitelja u povijesti, Nikole Tesle.

Naime, povjesničar i geograf iz Zemuna je, istraživši obiteljsko stablo ovog priznatog znanstvenika, otkrio kako je Nikola Tesla Srbin iz Hercegovine, a čije porijeklo po očevoj liniji vodi od Pavla Orlovića, barjaktara kneza Lazara, poginulog u kosovskom boju.

Kako objašnjava Kljajević, Tesle su potekle od hercegovačkog bratstva Komnenovića koji su se iz sela Čarađa u Goliji vremenom raselili po Hercegovini. Jedan dio obitelji je otišao u Zetu, a potom ka Gruži, a drugi u Liku i odatle u Bosansku Krajinu.

"Tom drugom kraku loze pripadaju Tesle." - zaključio je povjesničar.

U srpskom se listu navodi priznanje kako nije sporno da je Tesla rođen u selu Smiljanu, kod Gospića u Lici, no kako "Srbi odavno znaju da je Tesla porijeklom njihov" te kako "izgleda da drugima to još nitko nije otvoreno rekao", pa plemenske veze sa lozom Teslinih pokušavaju pronaći i drugi narodi poput Hrvata, a u posljednje vrijeme i Crnogorci.

U svom razgovoru o Tesli, "majstor za porijeklo", kako su mu u srpskom listu komplimentirali, podsjetio je čitatelje i na to da "pobjednici pišu povijest", te kako su Srbima, iz tog razloga, Nijemci ukrali "celih pet vekova", pripisujući im pri tome da su na današnje prostore došli "sa lukovima, strijelama i cjevčicama pomoću kojih su disali dok su preplivali Dunav".

Povjesničar je također izjavio i kako se ljudi koji se bave proučavanjem rodoslovlja znamenitih osoba često odu u pogrešnom smjeru, "kao da sami žele odabrati porijeklo obitelji".

No, Kljajević ističe kako to nije slučaj i sa njegovim istraživanjima te kako on to radi iz "ljubavi prema istini".

Uz književnika Ivana Aralicu, Tesla je jedna od povijesnih osoba čije je porijeklo nerijetko predmet brojnih rasprava, piše Glas javnosti.

Osim što ga u posljednje vrijeme svojataju i Crnogorci, Hrvati ga u svojim arhivama biografija znanstvenika proglašavaju Hrvatom pravoslavcem, te austrougarskim i američkim državljaninom.

U televizijskim reportažama "sa zapada", nemali se broj puta dogodi da na reporterovu riječ "Croatia" ne uslijedi nikakav odgovor, nego zbunjena grimasa slučajnog "zapadnog" prolaznika, a čija nelagoda što nikada nije čuo za tu zemlju često ipak završi osmjehom i usklikom prepoznanja na poticaje poput "Šuker, Janica, Ivanišević".

Nakon svih polemika o porijeklu raznih "južnoslavenskih" znanstvenika i književnika, postavlja se pitanje kako će taj isti "zapadni" slučajni prolaznik razlikovati srpsko od hrvatskog, a u posljednje vrijeme, kako se čini, i crnogorskog, ukoliko se i odvaži saznati nešto o Hrvatskoj.

Bitka i svojatanja ponosnih nasljednika kulturne ostavštine raznih južnoslavenskih znanstvenika, književnika i njima sličnih još dugo će, kako se čini, za posljedicu imati da se arhive i biografije "znamenitih" pune kontradiktornim, netočnim i ostalim podacima.

Bilo kako bilo, činjenicu da je Nikola Tesla bio jedan od najvećih znanstvenika kojega su imali "južni Slaveni", nitko ne može osporiti.

B.S.

SVE VEĆE cijene fosilnih goriva će kao posljedicu imati lišavanje mnogih luksuza koje je svijet, barem onaj zapadni, sve donedavno uzimao zdravo za gotovo. S druge strane, jedan takav slučaj u Floridi će vjerojatno obradovati feministkinje.

Naime, Bob Brooks, predsjednik korporacije "Hooters of America" je izjavio kako 17. travnja avio-tvrtka "Hooters Air" prestaje s redovnim letovima, odnosno da će se zrakoplovi i osoblje koristiti jedino za "privatne čartere".

"Hooters" je, inače, najpoznatiji po istoimenom lancu restorana čiji su zaštitni znak oskudno odjevene konobarice specifičnih tjelesnih proporcija. Ti su se restorani proširili širom svijeta, a jedan je otvoren i u Zagrebu.

"Hooters" se počeo širiti i na druge djelatnosti, pa je nedavno u Las Vegasu otvoren luksuzni hotel-kazino čije su djelatnice goste dočekuju u prepoznatljivim "Hooters" odorama.

"Hooters Air", stvoren nakon što je otkupljena mala zrakoplovna tvrtka na Floridi, trebao je djelovati po sličnim načelima, tako da su putnike služile "Hooters" stjuardese.

Prvi let "Hooters Aira" dogodio se 6. ožujka 2003. godine, a Brooks, koji sebe smatra za zrakoplovnog entuzijasta, je medijima tumačio kako se nastoji zabaviti u industriji koja ga je oduvijek fascinirala.

Međutim, "Hooters Air", slično kao i mnoge low cost zrakoplovne tvrtke teško je pogodio nezaustavljivi rast cijena goriva, tako da nakon tri godine postojanja, projekt jednostavno više nije bio isplativ.

Analitičari tvrde da je "Hooters Air" imao premali broj putnika i zrakoplova da bi mu dobavljači goriva i drugih usluga izašli u susret po pitanju cijene.

D.A.

TISUĆE stanovnika australskih priobalnih gradova duž obale zapadne regije Pilbara, sa zebnjom očekuje dolazak ciklone Glenda, olujnog nevremena četvrte kategorije koje sa sobom donosi snažne vjetrove koji pušu brzinom i do 250 km/h.

Obilne kiše pogodile su udaljena područja Pilbare, no dolazak još goreg nevremena predviđao se za kasno poslijepodne po lokalnom vremenu.

Za desetak hiljada stanovnika pogođenog područja data je preporuka o sklanjanju u sigurno zaklonište do prolaska oluje, dok se nekoliko stotina stanovnika odlučilo na evakuaciju iz tog područja.

I dok se zapadna Australija priprema za udar Glende, sjevero-istok zemlje još se oporavlja od prošlotjednog prolaska Larrya, također ciklonske oluje četvrte kategorije.

Ta je oluja glavninu svog razaralačkog udara sručila na državu Queensland u kojoj nije bilo smrtno stradalih, ali je učinjena materijalna šteta od oko milijardu australskih dolara (707 milijuna američkih dolara).

I.K.

U POSLJEDNIH nekoliko godina na policama etničkih trgovina u New Yorku sve češće se može naići na bosanske proizvode. Razlog tome je to što su Bosanci koji su se naselili u SAD-u počeli sve više osjećati nostalgiju za domom i za okusima na koje su navikli u rodnom kraju, tvrdi Peter Menikou vlasnik trgovine Euromarket u Queensu koji prodaju hranu iz dijelova jugoistočne Europe.

Za New York Times Menikou je kazao kako se u posljednjih sedam godina u New York doselilo mnogo Bosanca, jer je Vlada izdavala puno viza izbjeglicama.

I prije raspada Jugoslavije na policama trgovina diljem SAD-a mogli su se naći proizvodi iz tog dijela Europe, no nije se znalo kojoj točno državi bivše Jugoslavije pripadaju. ?Danas, ne samo da se zna koji je proizvod iz koje republike bivše Jugoslavije, već se razlika osjeća i po okusima pojedinih proizvoda? - tvrdi Menikou.

Kako piše NY Times jugoslavenska hrana dosta je slična onoj svojih susjeda, primjerice Grčkoj ili Turskoj. Među najpoznatijim jelima su burek, vrlo ukusno predjelo na bazi tijesta, te čevapčići začinjena janjetina s roštilja u obliku malih kobasica.

Unutar Jugoslavije, Bosna je posebice poznata po svojim mesnim jelima, kazao je Šimun Šimunović, predsjednik uvozničke tvrtke iz Queensa, inače rođeni Dubrovčanin.

?Bosanci su majstori roštilja. Osim čevapčića poznate su njihove pljeskavice, koje su slične hamburgerima samo što su začinjene bijelim i crvenim lukom, te paprom. Dodao je kako se specijaliteti poput suhog mesa ne smiju uvoziti u SAD, pa se radi po tradicionalnim receptima ali unutar države.

Proizvodi koje Šimunović uvozi su raznovrsni i neobični, piše New York Times: ajvar, relish, pekmez od šljiva, patlidžani, feta sir iz Travnika koji je kremastiji od onog grčkog, ....

Šimunovć dana prodaje robe godišnje u vrijednosti preko milijun dolara, a prije deset godina godišnje je zarađivao samo 200.000 dolara. Dodaje kako Bosanci jako čeznu za domom, pa većina njih utjehu traži i u poznatoj bosanskoj crnoj kavi.

New York Times navodi kako se trgovine u kojima se nalaze bosanski proizvodi najčešće nalaze u četvrtima u kojima oni žive, a autor teksta se pita je li razlog za to što je hrana previše egzotična za Amerikance ili jednostavno to što prerijetko imaju priliku kušati takvo što.

A.H.