Glavnom gradu Norveške kronično nedostaje - smeća!
Foto: Guliver Image/Getty Images
GLAVNI grad jedne od najrazvijenijih država svijeta, Norveške, muku muči s nedostatkom - vjerovali ili ne - smeća.
Naime, gotovo polovica grada i većina škola u Oslu grije se upravo pomoću spaljivanja smeća. Međutim, kako se radi o sredini koja je ekološki vrlo osviještena pa se veliki dio smeća zapravo preradi, taj je grad počeo patiti od nestašice glavnoga izvora energije.
Smeće su počeli uvoziti iz Engleske, Irske i Švedske. "Volio bih uvoziti i iz SAD-a. Transport morem je jeftin", rekao je šef jednog takvog pogona za preradu smeća Pal Mikkelsen New York Timesu.
Deficit smeća, ali ne bilo kakvog
Isti problem mori i neke druge zemlje i gradove Sjeverne Europe koji su posljednjih godina toplinsku energiju počeli proizvoditi spaljivanjem smeća. "U toj se regiji godišnje proizvede samo 150 milijuna tona otpada, što je puno premalo da zadovolji apetite svih postrojenja koja tako proizvode toplinu. Potrebno je više od 700 milijuna tona, a Švedska gradi još takvih postrojenja, kao i Austrija te Njemačka", rekao je Mikkelsen. Stockholm je čak uvjerio neke norveške poduzetnike da smeće prodaju Švedskoj, tako da bezbrojni kamioni i brodovi s otpadom putuju onamo.
S obzirom na to da je Norveška jedan od deset najvećih izvoznika nafte i plina, ima goleme rezerve ugljena te vrlo razgranatu mrežu hidroelektrana, činjenica da se grije na smeće nekima je potpuno bizarna. Međutim, Mikkelsen objašnjava da je spaljivanje smeća "igra obnovljivom energijom kako bi se smanjila upotreba fosilnih goriva".
Iako u Europi područja koja grcaju u smeću, poput Napulja, Oslo ipak ne prihvaća bilo kakav otpad. Radije uzima "čišće i sigurnije" englesko smeće.
200 djevojčica u školi u Afganistanu otrovano plinom: Vjeruje se da su plin podmetnuli talibani
Ilustracija: Guliver Image/Getty Images
VIŠE od 200 učenica u školi Sultan Raziye u afganistanskoj prijestolnici Kabulu hospitalizirano je nakon trovanja plinom koji je ranije postavljen u prostorije škole, javlja agencija Anadolija.
Ministarstvo obrazovanja Afganistana potvrdilo je da se u učionicama nalazio otrovni plin. Još uvijek nitko nije preuzeo odgovornost za napad, međutim pretpostavlja se da su u ovaj napad uključeni talibani koji se protive obrazovanju djevojčica.
Prije dva mjeseca došlo je do napada otrovnim plinom na školu kada je otrovano 60 učenica.
Pronađena nova tijela, preminuli neki ozlijeđeni: Broj poginulih u urušavanju zgrade u Bangladešu dosegao 402
Ilustracija: Youtube
BROJ smrtno stradalih u prošlosedmičnom urušavanju zgrade u Bangladešu dosegao je 402, potvrdili su lokalni dužnosnici, javlja agencija Anadolija.
Dužnosnici su javili da su pronađena tijela još 13 osoba u ruševinama zgrade Rana Plaza. Također je priopćeno da su tri teško ozlijeđene osobe u ruševinama preminule u bolnici.
Osmerokatna zgrada Rana Plaza u glavnom gradu Bangladeša Dhaki urušila se 24. travnja, a pod ruševinama je ostalo zarobljeno 900 osoba. Prema posljednjim informacijama, broj poginulih je povećan na 402. Urušena zgrada sagrađena je bez potrebnih dozvola, a u njoj je bilo smješteno pet konfekcijskih tvornica.
Bangladeš je, nakon Kine, drugi najveći izvoznik odjeće, a zapadne kompanije se odlučuju za rad u ovoj zemlji zbog vrlo niske cijene radne snage.
U padu civilnog aviona u Afganistanu poginulo sedmero Amerikanaca: Talibani preuzeli odgovornost, NATO ih demantirao
Video: Youtube
U JAVNOSTI se pojavila zastrašujuća snimka koja prikazuje pad civilnog teretnog aviona Boeing 747-700 u Afganistanu. Svih sedam američkih članova posade aviona kompanije National Airlines iz Floride su poginuli.
Talibani su ubrzo preuzeli odgovornost za jučerašnje rušenje aviona, ali NATO je AP-u izjavio da se radi o lažnom priznanju.
Neimenovani vojni izvor ispričao je da je pad uslijedio ubrzo nakon polijetanja. Avion je navodno prevozio vozila i ostali teret u Dubai. NATO je saopštio da se uzroci pada još istražuju, ali i objasnio da nema dokaza koji bi upućivali da se radi o namjernom rušenju od strane pobunjenika.
Obama opet pokušava zatvoriti Guantanamo: Preko 100 zatvorenika štrajka glađu
Foto: Guliver Image/Getty Images
AMERIČKI predsjednik Barack Obama još je jednom pozvao na zatvaranje zatvora u Guantanamu na Kubi. Izjava je uslijedila nakon brojnih vijesti štrajku glađu koji provode zatvorenici, kao i o brutalnim mjerama prisilnog hranjenja.
Obama je u bijeloj kući rekao da se taj zatvor "protivi onome što je SAD" te dodao da šteti američkim interesima.
Podsjećamo, zatvaranje Guantanama je jedno od Obaminih predizbornih obećanja koje je, kao i većina važnih odluka za SAD, zapela u Kongresu. Obama je najavio da će inicirati novu raspravu u parlamentu.
"Zatvor je neučinkovit, šteti nam na međunarodnom planu, ugrožava suradnju s našim saveznicima u borbi protiv terorizma i služi kao regrutacijsko oruđe ekstremistima. Mora biti zatvoren", rekao je.
Guantanamo je opisao kao trajan problem koji će postajati sve veći ako se ne zatvori.
Predsjednikov komentar uslijedio je nakon informacije da više od stotinu zatvorenika, a ukupno ih je 166, štrajka glađu. Medijima su se proširile i fotografije "stolica za hranjenje" na koje se zatvorenici zavežu kako bi ih se prisilno nahranilo.
Prosvjeduju zbog činjenice da su u pritvoru "na neodređeno", većina njih bez formalne optužnice.
Europa zabranjuje insekticide koji ubijaju pčele!
Foto: Arhiva
EUROPSKA komisija odlučila je zabraniti korištenje insekticida koji ubijaju pčele. Zabrana će se, kako piše Guardian, odnositi na čitav europski kontinent.
Velika je to pobjeda za milijune eko-aktivista koji su pokrenuli kampanju protiv štetnih insekticida, a koje je podržala i EFSA - Europska agencija za sigurnost hrane. Na poraženoj su strani kemijske kompanije, koja svake godine na insekticidima zarade milijarde eura.
Kampanju podržalo 2,6 milijuna ljudi
"Ova zabrana, koja je uslijedila nakon kampanje koju je podržalo 2,6 milijuna ljudi, daje europskim pčelama šansu za preživljavanje. Europa je znanost shvatila ozbiljno i sada mora uvesti mjere koje će pčelama dati prostor za disanje koji im je potreban", kaže Ian Keith iz organizacije Avaaz koja je predvodila kampanju za zabranu opasnih insekticida.
Zabranu štetnih insekticida podržalo je većina zemalja članica Europske unije. Ipak, kako piše Guardian, dužnosnici EU nisu skupili dovoljnu većinu da se zabrana uvede. Zbog toga je odluka pala na Europsku komisiju koja je, prema izvorima britanskog dnevnog lista, na jutrošnjem sastanku odlučila podržati zabranu tri vrste neonikotinoida, insekticida koji se koriste na sortama poput kukuruza, suncokreta ili uljane repice, a koji se smatraju najštetnijim po insekte poput pčela.
Insekti oprašuju tri četvrtine usjeva
Odumiranje pčela i drugih insekata predstavlja ogroman problem, s obzirom da su insekti zaslužni za oprašivanje čak tri četvrtine svih usjeva. Zadnjih godina insekti ubrzano izumiru, a kao glavni uzroci navode se bolesti, nestanak prirodnog staništa i izloženost štetnim insekticidima.
Neonikotinoidi, koji u Europi postaju zabranjeni, i širokoj su upotrebi u zadnjem desetljeću. Za razliku od većine insekticida, ova se vrsta ne koristi za "špricanje" usjeva, već se njome direktno tretira sjeme. Smatraju se manje štetnima od pojedinih pesticida koje su zamijenili, ali znanstvene studije pokazale su da neonikotinoidi ozbiljno narušavaju zdravlje pčela.
Pyongyang može odahnuti: Završene zajedničke vojne vježbe Južne Koreje i SAD-a
Foto: Guliver image/Getty images
ZAJEDNIČKE vojne vježbe Sjedinjenih Američkih Država i Južne Koreje, koje su izazvale napetosti na Korejskom poluotoku, danas su završene. U dvomjesečnim zračnim, kopnenim i mornarskim vježbama, nazvanim "Mladi orao", sudjelovalo je više od 10.000 američkih vojnika i još veći broj južnokorejskih vojnika.
"Vježbe su završene, ali južnokorejska i američka vojska će i dalje biti oprezne po pitanju potencijalnih prijetnji Sjeverne Koreje, uključujući lansiranje rakete", rekao je glasnogovornik južnokorejskog ministarstva obrane Kim Min-Seok, a prenosi AFP.
Sjeverna Koreja je nedavno razmjestila veliki broj raketa i raketnih bacača na svoju istočnu obalu. Pyongyang smatra da su zajedničke vježbe SAD-a i Južne Koreje proba za invaziju, ali Seul i Washington navode da su manevri obrambene prirode.
