Slovenski diplomat: Hrvatska za EU čeka zemlje regije
Tekst: Z.J.
Foto: Finance
BORUT Šuklje, slovenski novinar, zastupnik i diplomat se osvrnuo na nedavne događaje u slovensko-hrvatskim političkim pitanjima te je ocijenio da Slovenija mora ustrajati u pregovorima na stajalištima drugog Rehnovog prijedloga, te mora zahtijevati da parlamenti obiju država ratificiraju sporazum o graničnom pitanju prije Hrvatskoga ulaska u EU.
Prema njegovim riječima, za Sloveniju je to ključno pitanje jer Hrvatska ima i drugih problema koje koče njen europski put.
"Glavni haški tužitelj Serge Brammertz je prije dva dana bio u posjeti Hrvatskoj, a i dalje nije poznato što je s hrvatskim poglavljem Pravosuđe.", rekao je Šuklje. Prema njegovim riječima, najvažnije pitanje je kako će se EU širiti. "Hoće li dio Balkana biti izuzet bez obzira na rizike koje taj čini donosi, ili će se Balkan doživljavati kao cjelinu.", naglašava Šuklje, te dodaje "Pitanje je može li EU primiti samo Hrvatsku bez obzira na Srbiju i situaciju u Bosni i Hercegovini."
Šuklje je upravo to pitanje naglasio kao globalno pitanje o hrvatskom pristupu EU, bez obzira na granične pregovore sa Slovenijom.", prenosi slovenski Dnevnik.
Šuklje je bio ministar kulture Republike Slovenije, generalni tajnik slovenske vlade i ministar za unutarnje poslove.
Slovenska stučnjakinja za pomorsko pravo: Savudrijska vala se neće dijeliti!
Tekst: Z.J.
Foto: Arhiva
"Konačna odluka arbitraže o granici između Slovenije i Hrvatske u Savudrijskoj vali neće taj zaljev dijeliti po sredini zbog ekoloških razloga, ali i zemljopisnog oblika!, tvrdi Mirjam Škrk, slovenska stručnjakinja za pomorsko međunarodno pravo. Prema njenim riječima, u interesu je obiju zemalja, iz ekoloških, ali i turističkih razloga, da Savudrijska vala zadrži status unutarnjih morskih voda.
Kako prenosi slovenski Večer, Škrk je u intervjuu ocijenila da drugi Rehnov prijedlog sadrži sve slovenske vitalne interese, ali i načelo pravičnosti. "Mora se poštovati međunarodno pravo, pravičnost, dobrosusjedski odnosi i relevantna ekološka pitanja, ali i da rješenje mora biti pravedno za obje države. To su jamstva koja se moraju zadovoljiti.", objasnila je Škrk.
Nema povlačenja!
Ukoliko ne dođe do nekih promjena sporazuma u fazi pregovora, glavna je zadaća i slovenske i hrvatske diplomacije što prije ratificirati sporazum u parlamentu. Što se tiče referenduma kojega su u Sloveniji zahtijevale oporbene stranke na čelu s Slovenskom pučkom strankom Radovana Žerjava, Škrk je naglasila da bi "mogući referendum realizaciju arbitražnoga sporazuma samo usporio, ali čak i ukinuo ukoliko sporazum ne prođe na referendumu".
"Povlačenje je nemoguće", objasnila je Škrk eventualni pokušaj zaustavljanja postupka arbitraže. "Nijedna država ne može jednostrano napustiti taj vlak". Ipak, stručnjakinja je naglasila da je moguće da zemlje postignu sporazum izvan arbitražnoga suda, bilateralno, te da nakon toga obavijeste arbitre o postignutom dogovoru.
Najbolja verzija sporazuma za Sloveniju
Također, prema njenim riječima, odluka arbitražnoga suda i ulazak Hrvatske u EU nisu pitanja koja bi se u Sloveniji trebala potvrđivati referendumom. "Međunarodnopravno je rezultat arbitraže potpuno jasan", te on ne treba biti nešto preko čega će se lomiti stavovi slovenske javnosti o svojim političarima.
Ulazak Hrvatske u EU, nakon dvotrećinske podrške u parlamentu za ratifikaciju međunarodnog ugovora, također "nije pitanje za naknadni referendum".
Na kraju Škrk je objasnila da je prijedlog sporazuma "najbolja verzija sporazuma za Sloveniju u proteklih 18 godina".
Talijani protestuju protiv Berlusconijevog kršenja slobode medija
Tekst: Z.J.
Foto: AFP
U SREDIŠTU Rima su se danas okupili novinari, oporbeni političari i predstavnici radničkih sindikata da bi iskazali protest protiv uplitanja premijera Berlusconija u talijanske medije. Kontroverzni talijanski premijer je već u petak osudio za danas dogovoreni skup i nazvao ga "farsom". "Sloboda u Italiji je veća nego u mnogim zapadnim zemljama", tvrdi Silvio Berlusconi.
Berlusconi je nedavno podigao više tužbi protiv nekoliko časopisa u Italiji, Španjolskoj i Francuskoj koji su izvještavali o pikanterijama iz njegovog privatnog života kojih ne manjka u posljednje vrijeme. "Zastrašivanje i prijetnje novinarima su konstantne, napadi na medije su svakodnevica", pojasnio je predstavnik Talijanskog saveza za tisak Lorenzo Santelli.
Italija poput Bjelorusije ili Zimbabvea
Vođa Novinara bez granica Jean-Francois Julliard je u petak poručio da je Berlusconi na jako dobrom putu da postane prvi predsjednik neke europske zemlje kojega će ta organizacija uvrstiti na svoju listu kršitelja slobode medija, prenosi AFP.
Julliar je također komentirao na nedavni Berlusconijev poziv poduzetnicima da se ne oglašavaju u talijanskom časopisu La Repubblica. "Slični primjeri su poznati samo u Bjelorusiji i Zimbabveu."
Protest protiv uplitanja premijera u rad medija se u Italiji se trebao održati u Rimu krajem rujna, ali je odgođen zbog solidarnosti prema žrtvama talijanskih napada u Afganistanu.
Aung San Suu Kyi ponudila pomoć vojnoj hunti koja ju je zatočila
Tekst: Z.J.
Foto: AFP
MIANMARSKA oporbena liderka Aung San Suu Kyi se u svojem domu danas prvi put nakon 20 mjeseci susrela s predstavnikom vojne hunte Aung Kyijem koji je zadužen za odnose s oporbom.
Sadržaj razgovora koji je trajao oko 60 minuta nije objavljen u javnosti. Ipak, unatoč manjku informacija, mnogi vjeruju da će nakon današnjeg susreta popustiti napetosti između opozicije i vojnoga režima koji je na vlasti, prenosi Associated Press.
Razgovor s predstavnikom vlasti je uslijedio nakon što je Kyi poslala pismo mianmarskom vojnom lideru generalu Thanu Shweu tražeći nove razgovore. Kako su objavili članovi njezine stranke, ona je u pismu navela da želi surađivati s vlastima s ciljem da se ukinu međunarodne sankcije koje Mianmar ima, te da će sama razgovarati s zapadnim političarima o tom pitanju.
U posljednjih 20 godina, 14 provela u pritvoru
Razgovor je obavljen u vladinim prostorijama u blizini kuće Aung San Suu Kyi gdje je ona dovezena s posebnim mjerama sigurnosti.
Podsjetimo, vojna hunta je u petak odbila žalbu Aung San Suu Kyi na presudu od 11. augusta prema kojoj je Kyi optužena za kršenje kućnoga pritvora na 18 mjeseci kućnoga pritvora.
Dobitnica Nobelove nagrade za mir je u proteklih 20 godina u pritvoru provela 14 godina. Nakon presude iz augusta svjetska se javnost pridružila protestima protiv nehumanoga odnosa prema toj oporbenoj liderki.
Ispisana povijest: Irska potvrdila Lisabonski sporazum
Tekst: Z.Jagodić
Foto: AFP
IRSKI ministar vanjskih poslova Micheal Martin je danas izjavio da su Irci na jučerašnjem referendumu o Lisabonskom sporazumu potvrdili ratifikaciju tog sporazuma. Brojanje glasova još uvijek traje, ali prema prvim rezultatima, za sporazum je glasalo oko 60 posto Iraca. "Ponosan sam na svoju državu koja je jučer rekla DA Lisabonskom sporazumu", naglasio je vođa irske diplomacije.
Irski ministar za europske poslove Dick Roche je također najavio pobjedu irskih zagovornika Ugovora. Naglasio je da je takav rezultat referenduma posljedica trenutnog gospodarskog stanja u Irskoj te svijesti da je "nužno biti dio Europe". Irska vlada je glasače upozorila da će, ukoliko referendum ne prođe, Irska upasti u još teže financijsko stanje te da će se usporiti gospodarski napredak.
Velik broj članica EU je prve neslužbene rezultate referenduma u Irskoj pozdravilo. Iz Varšave su potvrdili da će i oni uskoro potvrditi Lisabonski sporazum, te da će postupak biti završen prije kraja godine. Njemačka kancelarka Angela Merkel, koja u Saarbrueckenu sudjeluje u proslavi Dana ujedinjenja Njemačke, je Ircima i njihovom premijeru Brianu Cowenu čestitala na uspjehu koji je "važan korak u realizaciji sporazuma".
Korak u pravom smjeru
Zadovoljstvo rezultatima referenduma je izrazio i španjolski državni tajnik za europske poslove Diego Lopez Garrido čija država će presjedati EU u prvoj polovici sljedeće godine. "Ukoliko Sporazum bude ratificiran u svim zemljama do kraja godine, Španjolska je prva zemlja koja će predsjedati EU pod potpuno novim okolnostima. Prema Lisabonskom ugovoru EU bi dobila stalnoga predsjednika Vijeća Europe i ministra vanjskih poslova, a i predsjedavajuća će zemlja predsjedati i Vijećem EU.
Odluku irskih birača je pohvalio u češki ministar za europska pitanja Stefan Füle i nazvao je "korakom u pravom smjeru". "Pogledajmo Irce koji su imali dva referenduma i pogledajmo Čehe kod kojih ustavni sud već drugi put odlučuje o Lisabonskom sporazumu: Nadam se da ćemo slijediti irski primjer." Skupina euroskeptičnih čeških zastupnika je poslala na ustavni sud zahtjev za presudom o kompatibilnosti Lisabonskog sporazuma s češkim ustavom iako je češki parlament Sporazum već ratificirao te se čeka još samo potpis predsjednika države Vaclava Klausa. Euroskeptički Klaus je isprva rekao da Sporazum neće potpisati dok ga ne potvrde Irci, a sad je rekao da čeka odluku ustavnoga suda.
Slijedi poljska ratifikacija
Glasnogovornik poljskog predsjednika Lecha Kaczynskega je rekao da će, nakon irskoga referenduma, i poljska vrlo brzo potpisati Sporazum. Ipak, točan datum nije naveo, ali je naglasio da "predsjednik neće zavlačiti s potpisom". .
"Potpora Lisabonskom ugovoru pokazuje vrijednost europske solidarnosti i uistinu sam zadovoljan rezultatima o kojima nas izvješćuju iz Irske", kazao je Barroso. "Potpora irskih birača ugovoru pokazuje da je europski odgovor na globalnu krizu pozitivan", prenosi Reuters.
Busek: Dobra vijest za Europu
Irsko "da" Lisabonskom ugovoru "dobra je vijest za Europu", ocijenio je u subotu predsjednik Europskoga parlamenta Jerzy Busek. "Iznimno me raduju rezultati irskog referenduma. Irci su pokazali istinski angažman na europskome projektu. Potvrdili su želju da i oni budu u srcu Europe. Smatram to dobrom viješću za Irsku, ali i za Europu", kazao je Busek.
Kosor: Dodatni poticaj reformama u Hrvatskoj
Predsjednica Vlade Republike Hrvatske je pozdravila odluku građana Irske o prihvaćanju Lisabonskog ugovora. "Uspješan ishod referenduma u Irskoj veliki je korak naprijed u izgradnji i jačanju Europske unije u kojoj će uskoro biti i Republika Hrvatska. Za nas je to dodatni poticaj u reformskim naporima i dovršetku ispunjavanja obveza koje proizlaze iz članstva u Europskoj uniji, kako bi čim prije uspješno priveli kraju pregovore o pristupanju.", naglasila je Kosor.
"U završnu fazu pregovora ulazimo uvjereni da će otklanjanje posljednjih nedoumica oko Lisabonskog ugovora olakšati hrvatske pristupne pregovore. Irsko „da“ dobra je vijest ne samo za Europsku uniju, već i za cijelu Europu.", zaključila je Kosor.
