Pet razloga zašto su sukobi u Siriji danas opasniji nego ikad: Treba li svijet strahovati od novog globalnog rata?
Foto: Guliver image/Getty images
DOK SU oči cijelog svijeta bile uperene u Boston i Sjevernu Koreju, sukobi u Siriji ušli su u novu fazu - sve je izvjesnije da bi se rat mogao proširiti i izvan granica zemlje, a nije nemoguća ni opcija da preraste u globalni rat. Ono što je započelo kao pobuna protiv sustava ubrzo je preraslo u pravi krvavi rat, vrtlog koji u svoj centar povlači i ostale zemlje regije.
Većina analitičara smatra da SAD mogu učiniti vrlo malo ili ništa da bi utjecale na situaciju u Siriji, a još više njih se slaže da se SAD ne bi trebale uopće uključivati u sukob, jer bi samo pogoršale situaciju. S druge strane, postoje i oni koji tvrde da SAD na smiju ostati neutralne, jer će regionalni akteri ubrzo krenuti u pohod na "nasljeđe" koje smatraju da im pripada, dok će druge svjetske vojne sile, poput Irana i Sjeverne Koreje, neaktivnost SAD-a percipirati kao slabost.
Nakon nekoliko napada na Damask prošlog tjedna, izvedenih od strane izraelske vojske, kritičari tvrde da je sirijski predsjednik Bashar al-Assad ranjiviji nego ikada. Dvije godine nakon početka građanskog rata, analitičari vjeruju da je Sirija u ozbiljnoj opasnosti da postane nova Somalija i da njome zavladaju anarhija i terorizam. I dok Somalija nije bila u posjedu kemijskog oružja, niti raketa i moderne vojne opreme - u Siriji je situacija sasvim drugačija i mogućnost da sukob eskalira i izvan granica zemlje samim time je mnogo veći.
Pet je osnovnih razloga, piše CNN, zbog kojih sukob u Siriji danas izgleda opasnije nego ikada.
Rat za premoć između Izraela i Hezbolaha
Dvije godine je Izrael promatrao kako brutalna represija u Siriji prerasta u krvavi rat. Iako nisu priznali da su upravo oni izveli napade na Damask tokom prošlog tjedna, stručnjaci su uvjereni da u to nema sumnje. Ali, zašto bi se Izrael želio izravno uključiti u građanski rat u Siriji? Zbog činjenice da Iran isporučuje nuklearno oružje i rakete al-Assadovim saveznicima - Hezbolahu.
Njihov najveći strah leži u mogućnosti da Iran Hezbolahu isporuči rakete dalekog dometa, što bi predstavljalo izravnu prijetnju njihovom teritoriju. Jedna takva pošiljka već je stigla nedavno u Damask, a nije ni slučajnost da je izraelski napad za cilj imao jedan "istraživački centar" u Damasku, gdje se čuva oružje koje je iz Irana poslano za Hezbolah.
Poruka koju je napadom na Damask Izrael htio poslati bila je jasna: Ako pokušate posredovati u razmjeni oružja između Irana i Hezbolaha, naš odgovor bit će trenutačan i razoran". Stručnjaci vjeruju da bi, ako dođe do eskalacije ovih sukoba, svijet ubrzo mogao svjedočiti globalnom ratu između, s jedne strane, Izraela, zemalja regije i zapadnih zemalja te Irana, Hezbolaha i Sirije s druge strane.
Vjerski sukobi naglašeniji nego ikada
Sirijski pobunjenici, većinom Suniti, tvrde da stotine, ako ne i hiljade vojnika Hezbolaha (šiiti) sada ratuje na strani Assadovog režima. Glavni tajnik Hezbolaha, Hassan Nasrallah, prošlog je tjedna izjavio da njegova stranka neće sjediti prekriženih ruku i gledati kako se Assadov režim urušava. Analitičari tvrde da postoji vrlo veliki rizik da će sunitski džihadisti na granici s Libanonom uskoro ustati protiv vojnika Hezbolaha i samim time izazvati još jedan "rat unutar rata".
Sirijska opozicija posvuda vidi Iran i Hezbolah. Upozoravaju da su upravo njihovi vojnici odgovorni za masakre na sunitskim stanovništvom koje živi na područjima pod njihovom kontrolom. Nekoliko takvih masakara prijavljeno je tokom prošlog tjedna u obalnim enklavama u Baniyasu i al-Baydi.
Assad će ići na sve ili ništa
Nakon što je proteklih nekoliko mjeseci proveo u defenzivi, čini se da je Assadov režim danas spremniji no ikad povratiti područja koja su zauzeli pobunjenici pod svoju vlast - i to pod svaku cijenu. "Assadov režim spreman je eskalirati na bilo koji način, samo da bi sačuvao svoj teritorij i uspješno podijelio zemlju", kaže Anthony H. Cordesman, vojni stručnjak Centra za strateške i međunarodne studije.
Područja u kojima je Assadov režim najžešće udarao su Daraya, južno od Damaska te regija Gouta. Sasvim je jasno da je Assad investira ogromne svote novca u naoružanje i pokušaje preuzimanja ključnih ciljeva pod kontrolom pobunjenika na jugu i u središtu Sirije, a krajem prošle godine ostvario je i nekoliko jako važnih pobjeda.
Kako u ovom slučaju treba reagirati međunarodna zajednica? Mnogi smatraju da je najbolji potez opskrbljivanje pobunjenika oružjem, odnosno proturaketnim štitovima, ali zbog straha da bi u tom slučaju sukob vrlo brzo eskalirao na globalnu razinu, ima i onih koji se zalažu za opciju nemiješanja međunarodne zajednice u sukobe u Siriji.
Razvoj kemijskog oružja
Priče o tome da se u sukobima u Siriji koristi kemijsko oružje dosad su bile samo na razini nagađanja. Ipak, prema posljednjim izvještajima, zabilježeno je da je Assadova vojska u nekoliko navrata, posebno u napadima na Darayju, koristila kemijsko oružje. Jedino što nije poznato jest u kojim količinama, koje vrste i gdje se oružje razvija.
Iako je visoki dužnosnik UN-a u ponedjeljak izjavio da postoje indikacije da sirijska vojska koristi kemijsko oružje, točnije, smrtonosni plin sarin, iz UN-a su kasnije opovrgnuli njegove tvrdnje te zaključili da "nemaju čvrste dokaze da se u Siriji koristi kemijsko oružje".
Radilo se o nagađanjima ili o čvrstim dokazima, jedno je sigurno - SAD će učiniti sve kako bi spriječili razvoj kemijskog oružje.
Igrači i marionete: Irak, Turska, Libanon i Jordan
Sirija je okružena susjedima koji uvelike mogu utjecati na ishod građanskog rata koji razara zemlju. Većina njih, kao i one udaljenije poput Katara i Saudijske Arabije, zasad samo promatraju razvoj situacije, pružajući podršku opoziciji.
Već više od godinu dana postoje dokazi o isporučivanju oružja sirijskoj opoziciji iz Iraka, kao i o suradnji između sirijskih i iračkih džihadista. Nekoliko konvoja s oružjem namijenjenim sirijskom tržištu nedavno je napadnuto prilikom pokušaja ulaska u Siriju.
Turska također sve više strahuje od eskalacije sukoba u Siriji, budući da upravo u Turskoj boravi više od 322.000 sirijskih izbjeglica. Turski premijer Recep Tayyip Erdogan nedavno je pooštrio retoriku i oštro osudio izraelske napade na Siriju, ali je i dalje zadržao jasni stav - Assada treba srušiti. "Ti, Bashar al-Assad, ćeš platiti za ovo. Platit ćeš krvavo", upozorio je Assada Erdogan u nedavnom govoru.
Slična je situacija i u Jordanu, u koji je dosad prebjeglo više od 450.000 Sirijaca. Libanon također nije mogao izbjeći umiješanost u sukob, posebno nakon što su u javnost procurile informacija da je dio salafista proglasio rat sirijskom režimu kao reakciju na sve veću uključenost Hezbolaha u sukob.
Sirija od Rusije naručuje oružje!
Izrael je danas upozorio da Sirija planira od Rusije nabaviti S-300, jedan od najboljih protuzračnih i proturaketnih sustava današnjice. Paket koji bi Moskva isporučila Siriji uključivao bi šest lansera i 144 rakete dosega do 150 kilometara. Izrael, s razlogom, negoduje i strahuje.
Damask i Moskva o nabavi tog sustava pregovarali su još 2010. godine. Sirija je već desetljećima bliski vojni saveznik Rusije, ali i jedan od većih klijenata ruske vojne industrije.
Deseci hiljada Španjolaca prosvjedovali protiv rezova u obrazovanju: "Ovo nije Europa kakvu želimo!"
Ilustracija: AFP
DESECI hiljada Španjolaca izašli su danas na ulice kako bi prosvjedovali protiv novih najavljenih rezova u obrazovanju. S transparentima na kojima je pisalo "Ovo nije Europa kakvu želimo! Oduzimate nam budućnost”, ljutiti prosvjednici doslovno su okupirali Madrid.
Vlada provodi mjere štednje kojima bi do 2015. godine trebala smanjiti izdatke za obrazovanje s 4,3 na 3,9 posto BDP-a. Prosvjed je protekao mirno, a u njemu su, osim studenata, sudjelovali i profesori, djeca, majke, nezaposleni...
"Ostavka! Ostavka! Prevareni smo na izborima. A vi policajci čuvate lopove u institucijama. Ovo je socijalno samoubojstvo. Radi vlastitog bogaćenja ekonomska elita uništava državu blagostanja", odjekivalo je na ulicama Madrida. Nekoliko stotina policajaca osiguravalo je veliki prosvjed u Madridu, ali do incidenata nije došlo.
Niz eksplozija u turskom gradu Reyhanli na granici sa Sirijom: Poginulo 40 osoba, najmanje stotinu ozlijeđenih!
Screenshot: YouTube
ČETRDESET je osoba poginulo, a najmanje stotinu je ozlijeđeno u nizu eksplozija koje su se danas oko 10.30 sati po lokalnom vremenu dogodile u turskom gradu Reyhanli na granici sa Sirijom., javlja BBC. Prema prvim informacijama, eksplodiralo je nekoliko automobila-bombi.
Tisuće izbjeglica iz Sirije pronašle su utočište u pograničnim gradovima u Turskoj, zbog čega se oni često nalaze na meti bombaša. U oktobaru prošle godine u jednoj eksploziji, također u pograničnom gradu u Turskoj, poginulo je pet osoba.
Prema prvim informacijama, danas su odjeknule najmanje četiri eksplozije, a načinjena je i velika materijalna šteta na nekoliko zgrada. Turski ministar unutarnjih poslova najavio je pokretanje istrage. Spasioci traže preživjele ispod ruševina zgrada. Za sada još niti jedna grupa nije preuzela odgovornost za napad.
Reyhanli je nekoliko puta bio na meti bombaša u posljednjih nekoliko mjeseci. U februaru je u bombaškom napadu poginulo 13 osoba, a još 20 ih je ozlijeđeno.
Nesreća na aeromitingu u Španjolskoj: Pilot poginuo u padu aviona i eksploziji
Screenchot: YouTube
JUČER je na aeromitingu u Španjolskoj, u Madridu, došlo do zrakoplovne nesreće u kojoj je jedan pilot poginuo. Zrakoplov HA-200 Saeta kojim je upravljao iskusni 35-godišnji pilot i pomoćnik španjolskog ministra obrane Ladislao Tejedor Romero, srušio se, nakon čega je došlo do eksplozije. Pilot je zadobio teške i po život opasne ozljede od posljedica kojih je preminuo u bolnici. Točan uzrok nesreće još se utvrđuje.
Katastrofa u Bangladešu: Broj mrtvih u urušavanju tvornice narastao na više od 800
Foto: Ilustracija
KATASTROFA u Bangladešu poprima sve veće razmjere. Tijekom noći je pronađeno još više od 50 tijela te se broj poginulih u urušavanju osmerokatnice Rana Plaza, do kojeg je došlo 24. travnja, popeo na više od 800, javlja AP.
Zasad nema službenih informacija o točnom broju ljudi koji su se u trenutku urušavanja nalazili u tvorničkoj zgradi, kao ni o broju onih koji su ostali zatočeni pod ruševinama. Više od 2.500 ljudi spašeno je živo. U tvornicama u zgradi je radilo 3.122 radnika, ali nije poznato koliko ih se točno ondje nalazilo u trenutku nesreće. To je jedna od najgorih industrijskih katastrofa u toj zemlji.
Obitelji poginulih optužuju vlasnika tvornice kako je radnike svjesno "gurnuo u smrt" prisilivši ih da dolaze na posao u oštećenu i nesigurnu građevinu punu pukotina. Bude li optužen za ubojstva, vlasniku tvornice prijeti smrtna kazna. Uhapsili su ga pri pokušaju bijega iz zemlje, na granici s Indijom. Urušena zgrada sagrađena je bez potrebnih dozvola, a u njoj je bilo smješteno pet konfekcijskih tvornica.
