Anketa među Hrvatima u BiH: Bandiću 52 posto glasova
Tekst: F.M.
Foto: Denis Jerković (Cropix)
AKO JE vjerovati anketama, Milan Bandić mogao bi iz BiH odnijeti i više od neugodnog pada prilikom postavljanja vijenca na groblju u Brčkom. Po istraživanju jedne agencije, Bandić uvjerljivo vodi kao kandidat među Hrvatima u susjednoj državi.
Anketu je 22 općine FBiH u kojima žive Hrvati , a provela ju je agencija za istraživanje javnog mišljenja "Megalopter" iz Mostara. U svim općinama u FBiH na izbore bi izašlo 68 ispitanika, 16 ne bi, a 16 je neodlučno. 55 posto anketiranih zna za koga će glasati, a 45 posto još uvijek odlučuje. Bandić među ispitanicima definitivno vodi, i to s premoćnih 52 posto, što je slično dosadašnjim neformalnim anketama. Slijede ga Dragan Primorac sa 16, Andrija Hebrang s 13, Ivo Josipović sa 4 i ostali kandidati s 15 posto.
Bandić najbolje rezultate ostvaruje u Zapadnohercegovačkoj županiji, u kojoj odnosi 75 posto glasova, ali u svim županijama status mu je vrlo dobar. Čak i ako ne prelazi 50 posto, svugdje je prvi.
Oko Bandićeve odluke da velik dio svoje kampanje zadnjih dana provede u BiH bilo je dosta rasprave. S jedne strane, BiH donosi oko 3,5 posto glasova, od kojih bi Bandić mogao osvojiti čak dva posto. Po zadnjim anketama provedenim u Hrvatskoj, Bandića je na drugom mjestu utrke pretekao Nadan Vidošević, i to za oko 2,5 posto. Vidošević u BiH nema gotovo nikakve zapažene rezultate, pa je zamislivo da Bandić dio svog zaostatka nadoknadi upravo prema BiH. Hrvatske ankete ne uračunavaju dijasporu. S druge strane, upozoravalo se da Bandić obilaskom BiH gubi dragocjeno vrijeme koje bi mogao bolje iskoristiti u Hrvatskoj.
Iako je Bandić više nego bilo koji drugi kandidat svoju pozornost posvetio susjednoj državi, svih pet vodećih kandidata pokazalo se Hrvatima u BiH. Ni Josipović, čija je stranka na prošlim parlamentarnim izborima odigrala opasan gambit najavljujući buduću zabranu glasanja ljudima s dvojnim državljanstvom, posjetio je BiH.
Obama usporio proces: Bijelci sredinom stoljeća prestaju biti većina u SAD-u
Tekst: I.Kri.
Foto: Ilustracija
STRUČNJACI su izračunali kako 2050. godine bijelci više neće biti većinska rasa u SAD-u.
Prošle godine je to predviđanje bilo i "nepovoljnije" za američke bijelce, jer se u njemu tvrdilo da će manjina postati 2042. godine. Na produženje tog razdoblja utjecala je recesija i stroži imigrantski zakoni koji su strance onemogućili u preseljenju u SAD, pišu američki mediji.
Prošlogodišnji rezultati su pokazivali kako će bijela djeca biti manjina već 2023. godine, a to istraživanje nije uzelo u obzir manju navalu na useljavanje u SAD zbog krize te strože imigracijske zakone nakon napada 11. rujna 2001. godine. Po najnovijim predviđanjima bijela djeca će postati manjina tek 2031. godine.
Danas SAD ima populaciju od 308 milijuna stanovnika od kojih su dvije trećine bijelci. Predviđa se kako će 2050. godine stanovnika biti oko 399 milijuna od kojih će bijelaca biti 49,9 posto. Afroamerikanaca će sredinom stoljeća u SAD-u biti oko 12,2 posto dok će Hispanoamerikanaca biti oko 28 posto. Broj Azijata će se povećati sa 4,4 posto na 6 posto populacije.
Berlusconi će i ovu noć provesti u bolnici: Vrti mu se u glavi i boli ga vrat
Tekst: I.Kri.
Foto: AFP
IAKO se najavljivalo da bi talijanski premijer Silvio Berlusconi danas trebao napustiti bolnicu, liječnici su ga zbog vrtoglavice i bolova u vratu odlučili zadržati još jednu noć.
Podsjetimo, talijanski premijer je u bolnici završio nakon što ga je 42-godišnji Massimo Tartaglija replikom milanske katedrale u nedjelju pogodio u glavu te mu izbio dva zuba i slomio nos.
Berlusconija još uvijek hrane kroz cjevčicu. Njegov osobni liječnik Alberto Zangrillo izjavio je kako će vjeruju da će talijanski premijer sutra ujutro napustiti milansku bolnicu San Raffaele. "Oporavlja se", rekao je Zangrillo koji mu je savjetovao da otkaže sve svoje obveze u naredna dva tjedna, pišu talijanski mediji. Talijanski sudac danas je napadaču na Berlusconija odredio zadržavanje u pritvoru. Sudac je odbio Tartaglijev zahtjev za prebacivanje u psihijatrijsku bolnicu.
Švicarska zabrana gradnje minareta dospjela na Europski sud za ljudska prava
Tekst: I.Kri.
Foto: AFP
EUROPSKI sud za ljudska prava zaprimio je zahtjev za odlučivanje o zabrani gradnje minareta koju su Švicarci prošlog mjeseca izglasali na referendumu.
Zahtjev za odlučivanje o toj zabrani sudu je podnio glasnogovornik džamije u Ženevi Hafid Ouardiri. U svom zahtjevu traži da sud presudi kako zabrana nije u skladu sa Europskom konvencijom o ljudskim pravima, pišu svjetski mediji.
Čak 57 posto Švicaraca glasovalo za zabranu
Za zabranu je na referendumu glasovalo 57 posto Švicaraca. Referendum je predložila desničarska Švicarska narodna stranka, jer su tvrdili kako su minareti znakovi islamizacije države.
Švicarska Vlada bila je protiv zabrane gradnje minareta tvrdeći kako se protivi pravima vjerskih zajednica i ljudskim pravima općenito, a strahovali su i od rasta ekstremizma. U Švicarskoj živi 400 hiljada Muslimana te su oni druga najbrojnija vjerska skupina u državi.
Linč: Brijesna gomila u Gvatemali pretukla i pokušala zapaliti ženu
Tekst: F.M.
Foto: Bild
Slika govori sama za sebe. Alejandra Maria Torres istodobno je kriminalka i žrtva. Nakon što je pokušala opljačkati autobus, bijesna gomila je s njom odlučila problem riješiti uličnom pravdom. Slika pokazuje ženu kako jednom rukom prekriva usta, a drugom grudi. Gomila ju je pretukla i pokušala zapaliti, a jedva ju je spasila policija.
Takvi slučajevi u Gvatemali nisu rijetkost, upozorava Amnesty International. Samo ove godine u toj južnoameričkoj zemlji bilo je 219 slučajeva linča, u kojima je ubijeno 45 ljudi.
Posljedica rata i nedostatka kontrole vlasti nad državom
Ključni razlog je nesređenost zemlje i gotovo potpuna anarhija u nekim krajevima. Od 1960. do 1996. u zemlji je vladao građanski rat. Tijekom rata bombardirana su ogromna područja, a deseci hiljada autohtonih majanskih stanovnika sustavno su ubijani.
U udaljenim krajevima zemlje danas ne da ne postoji nikakva učinkovita vlast, nego stanovnici nemaju apsolutno nikakvog povjerenja u državu. Linč i preuzimanje pravde u vlastite ruke su stoga očekivan iskaz nezadovoljstva.
Na lomaču!
Početkom prosinca su u zajednici Sacualpa stanovnici na lomači zapalili pet muškaraca. Istodobno su vladi poslali pismo u kojem su najavili nove linčeve ukoliko "poznati kriminalci ne budu izvedeni pred sud".
U selu Chisec su početkom augusta seljani policiji predali dvojicu muškaraca koje su uhvatili pri krađi. Samo nekoliko sati kasnije policija je muškarce pustila, a sljedeći dan njih su dvojica pronađeni spaljeni na lomači u Chisecu.
UN je također zabrinut. Njihov ured za ljudska prava naveo je kako u brojnim slučajevima uopće nije jasno zbog čega su neki ljudi pali žrtvom ulične pravde. Razlog za sve učestaliju pojavu linčovanja jasan je – praktički potpun nedostatak funkcionirajućeg pravosuđa.
