TZ VIJESTI - BH VIJESTI - BH TEME - IZ MINUTE U MINUTU
18.02.2026.
* Kubanci mjesecima čekaju na termin za točenje goriva
Kubanci mjesecima čekaju na termin za točenje goriva
Foto: EPA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
VOZAČI na Kubi suočavaju se s mogućnošću da će na gorivo čekati mjesecima, dok se nestašice, koje vlasti pripisuju američkoj "energetskoj blokadi", dodatno pogoršavaju.
Kako bi spriječila kaos ispred benzinskih postaja, kubanska vlada prošlog je tjedna uvela obvezu korištenja aplikacije "Ticket" za dobivanje termina za točenje goriva. No vozači u Havani rekli su za Associated Press da aplikacija nudi termine tek za nekoliko tjedana ili čak mjeseci unaprijed.
"Imam broj sedam hiljada i nešto", rekao je 65-godišnji Jorge Reyes, koji je aplikaciju preuzeo u ponedjeljak.
Reyes se prijavio za točenje na benzinskoj postaji u Havani koja dnevno dodjeljuje samo 50 termina. "Kada ću opet moći kupiti benzin?" upitao je.
"Moram ostaviti rezervu od pet litara za slučaj da se netko razboli"
Aplikacija dopušta prijavu samo na jednoj benzinskoj postaji u određenom trenutku. Zbog toga vozači u WhatsApp grupama razmjenjuju informacije o tome gdje su manje gužve i koje postaje imaju veći kapacitet, jer neke izdaju do 90 termina dnevno.
No to malo znači onima koji su aplikaciju preuzeli i otkrili da ispred njih čeka i do 10.000 prijavljenih.
Kubanska vlada prestala je prodavati benzin po subvencioniranoj cijeni od oko 0,25 dolara po litri u lokalnoj valuti, a sada se prodaje samo skuplje gorivo po cijeni od 1,30 dolara po litri. Na crnom tržištu cijena doseže i do šest dolara po litri.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Državni službenici na Kubi zarađuju manje od 20 dolara mjesečno, kada se njihova primanja u kubanskim pesosima preračunaju prema tržišnom tečaju. Kada vozači napokon dođu na red, smiju natočiti najviše 20 litara goriva.
"To mi neće dugo trajati. Moram ostaviti rezervu od pet litara za slučaj da se netko kod kuće razboli i treba u bolnicu", rekao je poduzetnik Ariel Alonso nakon što je natočio gorivo na postaji El Riviera.
Trump zaprijetio carinama svakoj zemlji koja prodaje naftu Kubi
Aplikacijom "Ticket" upravlja državna softverska tvrtka XETID. Njezin komercijalni direktor Saumel Tejada izjavio je prošlog tjedna za portal Cuba Debate da je više od 90.000 vozača zatražilo termin za točenje goriva putem aplikacije.
Aplikacija postoji već tri godine i ranije se koristila za rezerviranje termina kod javnih bilježnika i na benzinskim postajama gdje se moglo plaćati u lokalnoj valuti. Danas je to gotovo jedini način za točenje goriva, osim kupnje na crnom tržištu.
Izuzetak su vozila u turističkom sektoru. Ona imaju posebne registarske pločice i mogu točiti gorivo na 44 postaje diljem otoka, iako su i ondje formirani dugi redovi. Kao i ostali, mogu kupiti najviše 20 litara. Nestašice goriva i nestanci struje ovog su mjeseca dodatno pojačani, jer se Kuba bori s uvozom nafte za svoje elektrane i rafinerije.
Krajem siječnja predsjednik SAD-a Donald Trump zaprijetio je carinama svakoj zemlji koja prodaje naftu Kubi, pojačavajući pritisak Washingtona na komunističku vladu u Havani da provede gospodarske i političke reforme.
Kubanski predsjednik Miguel DĂaz-Canel poručio je da je spreman pregovarati sa SAD-om "kao ravnopravan" i bez odricanja od suvereniteta. Optužio je Washington da provodi "energetsku blokadu".
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Odgođeni sajam knjiga i godišnji festival cigara
Venezuela, jedan od glavnih kubanskih dobavljača nafte, obustavila je isporuke u siječnju nakon što su američke vlasti uhapsile tadašnjeg predsjednika Nicolása Madura i prebacile ga u New York, gdje se suočava s optužbama za trgovinu drogom.
I Meksiko je u siječnju prekinuo isporuke nafte Kubi, nakon Trumpove prijetnje carinama.
Banke na otoku skratile su radno vrijeme kako bi štedjele električnu energiju, a kubanska vlada početkom mjeseca objavila je da neće opskrbljivati gorivom zrakoplove koji slijeću na Kubu, zbog čega su tri kanadske aviokompanije otkazale letove. Druge kompanije nastavit će letjeti, ali će za točenje goriva slijetati u Dominikanskoj Republici.
Zbog štednje goriva i struje odgođeni su i sajam knjiga te godišnji festival cigara.
Skupina stručnjaka Ujedinjenih naroda za ljudska prava prošlog je tjedna osudila američku "naftnu opsadu", poručivši da "nema uporište u kolektivnoj sigurnosti i predstavlja jednostrani čin nespojiv s međunarodnim pravom".
0 ( + ) * Zelenski: Naložio sam timu da u Ženevi pokrene pitanje mog sastanka s Putinom
Zelenski: Naložio sam timu da u Ženevi pokrene pitanje mog sastanka s Putinom
Zadnja nadopuna: 22:32, 17. veljače 2026.
Foto: EPA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
UKRAJINSKI predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da ukrajinski narod ne bi prihvatio mirovni sporazum koji bi podrazumijevao jednostrano povlačenje ukrajinskih snaga iz istočne regije Donbas i predaju tog teritorija Rusiji.
Zelenski je to rekao u intervjuu za Axios, u trenutku dok su se ukrajinski i ruski pregovarači sastajali u Ženevi u trećem krugu izravnih razgovora. Glavna prepreka u pregovorima je kontrola nad Donbasom, od kojeg je oko 10% i dalje pod ukrajinskom kontrolom.
Američki posrednici Steve Witkoff i Jared Kushner, prema riječima Zelenskog, poručili su mu da Rusija doista želi okončati rat te da bi se na toj osnovi trebao koordinirati sa svojim pregovaračkim timom. No ukrajinski predsjednik dao je do znanja da je znatno pesimističniji.
"Trajni mir se ne može postići tako da se Putinu da pobjeda"
Poručio je i da Witkoff i Kushner ne bi smjeli pokušavati prisiliti ga da vlastitom narodu prodaje viziju mira koju bi oni smatrali "neuspješnom pričom".
Zelenski je naglasio da "nije pošteno" što predsjednik SAD-a Donald Trump javno poziva Ukrajinu, a ne Rusiju, na ustupke radi postizanja mira. Trump je posljednjih dana dvaput poručio da je na Zelenskom da učini ustupke. "Nadam se da je to samo njegova taktika, a ne odluka", rekao je Zelenski.
Istaknuo je da, iako je možda lakše vršiti pritisak na Ukrajinu nego na znatno veću Rusiju, trajni mir ne može se postići tako da se "Putinu da pobjeda". Zahvalio je Trumpu na naporima oko postizanja mira te rekao da u privatnim razgovorima s Kushnerom i Witkoffom ne osjeća pritisak kakav Trump koristi u javnosti.
"Poštujemo se", rekao je Zelenski, dodavši da "nije osoba koja lako popušta pod pritiskom". Ponovio je da bi najbolji način za iskorak u teritorijalnom pitanju bio izravan sastanak s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Kazao je da je svojem timu naložio da u Ženevi pokrene pitanje sastanka na razini čelnika.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Svaki sporazum mora biti potvrđen na referendumu"
Prema navodima Axiosa, američki posrednici predložili su da se ukrajinske snage povuku iz dijelova Donbasa koje još drže te da to područje postane demilitarizirana "slobodna gospodarska zona". Washington se zasad nije izjasnio o tome pod čijim bi suverenitetom to područje bilo.
Zelenski je spreman razgovarati o povlačenju snaga, ali uz uvjet da i Moskva povuče svoje snage na jednaku udaljenost. Odbacio je rusku tvrdnju o suverenitetu nad tim područjem. Tvrdi da su u drugom krugu pregovora ruski predstavnici obećali konzultirati Moskvu i vratiti se s detaljnim stavom o teritorijalnom pitanju.
U 37-minutnom telefonskom intervjuu Zelenski je naglasio da su Washington i Kijev suglasni da svaki sporazum mora biti potvrđen na referendumu u Ukrajini. Ako bi sporazum podrazumijevao jednostavno povlačenje Ukrajine iz Donbasa, uz gubitak suvereniteta i građanskih prava ljudi koji ondje žive, uvjeren je da bi bio odbijen.
"Emotivno, ljudi to nikada neće oprostiti. Nikada. Neće oprostiti meni, neće oprostiti Sjedinjenim Državama", rekao je Zelenski, dodavši da Ukrajinci "ne mogu razumjeti zašto" bi trebali odustati od dodatnog teritorija.
"Moramo odlučiti i moramo završiti rat"
"To je dio naše zemlje, svi ti građani, zastava, zemlja", poručio je. S druge strane, smatra da bi ukrajinski građani mogli prihvatiti sporazum koji bi zamrznuo trenutačne linije razdvajanja u Donbasu, kao što je predviđeno za još dvije regije pod ruskom kontrolom.
"Mislim da, ako u dokument unesemo da ostajemo ondje gdje jesmo na liniji kontakta, ljudi bi to podržali na referendumu. To je moje mišljenje", naveo je.
Rusija, međutim, inzistira da će preuzeti cijeli Donbas, bilo pregovorima ili silom. Rusku delegaciju u Ženevi sada predvodi savjetnik Vladimira Putina Vladimir Medinski. Zelenski strahuje da bi, s promjenom vodstva, ruska strana mogla odugovlačiti razgovore ili ih vratiti na početak kako bi Rusija dobila više vremena na bojištu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Istaknuo je i da Medinski, poput Putina, voli govoriti o "povijesnim korijenima" rata. "Nemamo vremena za sva ta sranja. Moramo odlučiti i moramo završiti rat", ustvrdio je Zelenski.
Naglasio je da su razgovori između Ukrajine i Rusije u Abu Dhabiju bili produktivniji. Dvije strane uglavnom su se složile oko mehanizma, pod vodstvom SAD-a, za nadzor eventualnog primirja uz pomoć dronova.
"Moguće da novi izbori budu istodobno s referendumom"
Ukrajina želi da u nadzor budu uključene i europske zemlje, no Rusija se tome protivi. Prema navodima dvaju izvora upoznatih s pregovorima, vojna skupina je u Ženevi ostvarila određeni napredak, dok su politički pregovori zapeli, navodno zbog stavova koje je iznio Medinski.
Jedan od izvora tvrdi i da je ruska strana prigovorila zbog nedavnih javnih izjava Zelenskog te ga optužila da ne pregovara ozbiljno, već pokušava povećati svoju popularnost u zemlji uoči mogućih izbora.
Zelenski je rekao da ništa još nije odlučeno, ali da je moguće da se novi predsjednički izbori održe istodobno s referendumom. U rujnu je izjavio da će se, nakon završetka rata, povući iz politike. No sada je dao do znanja da bi izbori mogli biti održani tokom krhkog primirja te da bi se u tom slučaju mogao kandidirati.
"Ovisit će o narodu. Vidjet ćemo što oni žele", rekao je. Dodao je da je Rusija zasad pristala samo na jednodnevno primirje kako bi Ukrajina organizirala i provela nacionalno glasanje, dok je, prema njegovu mišljenju, potrebno najmanje 60 dana. Takav ruski stav nazvao je apsurdnim te mogućim pokazateljem da Moskva nije spremna na stvarni mir.
0 ( + ) * "Ako staneš, mrtav si". Kraj jedne od najtežih i najvažnijih bitaka rata u Ukrajini
"Ako staneš, mrtav si". Kraj jedne od najtežih i najvažnijih bitaka rata u Ukrajini
Foto: Profimedia, EPA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
HOD KROZ minsko polje pod neprekidnim nadzorom ruskih dronova bio je najstrašniji dio misije za 22-godišnjeg pješaka Mikolu. U posljednjim danima iscrpljujuće bitke za Pokrovsk i Mirnohrad, ključne gradove u Doneckoj oblasti, svaki korak na putu do bojišnice postao je borba za goli život.
"Ako staneš, mrtav si", sažima Mikola, vojnik umornog pogleda i tamnih podočnjaka, za Kyiv Independent.
Posljednji dani obrane
Mirnohrad, smješten samo pet kilometara od Pokrovska, ključnog logističkog čvorišta, našao se na udaru žestokih ruskih ofenziva od jeseni 2025. godine. Pokrovska bojišnica postala je poprište najintenzivnijih borbi nakon što je Rusija krajem prošle godine pojačala napade s ciljem zauzimanja grada koji cestovnim i željezničkim pravcima povezuje sjeverni dio Donecke oblasti s važnim gradovima na zapadu, poput Dnjipra.
Pritiskom sa sjevera, istoka i juga, ruske snage postupno su zatvarale obruč oko ukrajinskih branitelja, provodeći sporu i skupu operaciju s ciljem presijecanja opskrbnih ruta i prisiljavanja na povlačenje.
Prema Emilu Kastehelmiju, analitičaru finske Black Bird Grupe, čini se da je Rusija potisnula ili eliminirala posljednje skupine ukrajinskih pješaka iz Pokrovska i Mirnohrada. Iako je situacija na rubovima gradova vjerojatno još uvijek kaotična, borbe su uglavnom završene, a ruske snage aktivno rade na konsolidaciji svojih položaja.
"Iako su Rusi zauzeli ova urbana područja, iscrpljujuće borbe će se najvjerojatnije nastaviti, bez brzih promjena s bilo koje strane", rekao je Kastehelmi. Neovisna ukrajinska promatračka skupina DeepState na svojoj je karti danas označila Mirnohrad kao okupiran, dok ukrajinska vojska još nije službeno komentirala sudbinu grada.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Put u neizvjesnost
Stvarnost na terenu je sumorna, a posebno je težak dugi pješački put do položaja. Vojnici kažu da se lako izgubiti jer zapovjednici gotovo svaki put moraju planirati nove rute. "Kad smo išli prema položajima, nije bilo teško hodati - bilo je teško pomiriti se s tim da se možda nećeš vratiti živ jer je putem bilo puno naših mrtvih", kaže Mikola, pripadnik 38. brigade marinaca, porijeklom iz Hersona.
U borbi, kaže, panika može biti smrtonosna. Jedan pogrešan potez može otkriti lokaciju ruskim dronovima koji neumoljivo nadziru teren. "Ako jedna osoba počne paničariti, to može ubiti cijelu grupu", objašnjava Mikola. Do danas ne zna sudbinu šestorice svojih prijatelja s kojima je izgubio radio vezu dok su se za Novu godinu vraćali s položaja. Vode se kao nestali jer njihova tijela nisu pronađena.
Posljednja misija, koja je trajala dva mjeseca do prosinca 2025., bila mu je noćna mora. Jedan stariji suborac je ubijen, a drugi ranjen jer se nisu mogli dovoljno brzo kretati da izbjegnu dronove. Ranjenog ga je odvukao do točke za evakuaciju i predao koordinate za poginulog suborca.
Urbana borba pod dronovima
Planiranje ruta za ulazak i izlazak s položaja postalo je najveći izazov jer ruski dronovi nadziru sve prilaze Mirnohradu. Zamjenik zapovjednika bojne u 38. brigadi marinaca, s pozivnim znakom "Webster", kaže da pokušava birati maglovite dane ili kratke trenutke kada je ruska pažnja usmjerena na drugi dio bojišnice.
Vojnici obično dobiju nekoliko mogućih ruta, jer Rusi miniraju staze čim primijete da se koriste ili ih uništavaju topništvom i navođenim zračnim bombama (KAB), objašnjava Valentin, zapovjednik voda iz 25. zračno-jurišne brigade. Proširenje "zone ubijanja" na otprilike 30 kilometara onemogućilo je dolazak vozilima blizu položaja, prisiljavajući pješake da svaki put idu pješice.
A dolazak na položaj tek je početak. Vojnici moraju braniti svoje točke od neprekidnih ruskih napada. U urbanim borbama obje strane koriste napuštene zgrade kao zaklon od dronova. "Ima dronova, ima gadova", kaže Mikola, misleći na Ruse.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Moraš se brzo kretati da te ne pronađu ni jedni ni drugi." Najveći strah izazivaju zračne bombe KAB, koje s lakoćom pogađaju i višekatnice, ostavljajući vojnike zarobljene pod ruševinama.
Život na prvoj crti
Kada je u jesen 2025. stigao na periferiju Mirnohrada, Mikolin prvi zadatak bio je pretvoriti dvokatnicu u borbeni položaj. Svaki pokret morao je biti proračunat kako bi izbjegao dronove. Nije smio dirati vanjski izgled kuće, ali je unutra postavio namještaj, poput polica, ispred prozora kao zaštitu od gelera. Rusi, kaže, često napadaju u mraku ili po magli.
Upravo je magla posebno opasna jer otežava uočavanje neprijatelja. Sjeća se kako je nekoliko ruskih vojnika čekalo u susjednoj kući, udaljenoj samo 10 metara, sve dok nije primijetio stariju mještanku kako razgovara s njima i tako im otkrila položaj. "Ako je magla, oni samo sjede tiho i čekaju da stignu ostali", kaže Mikola.
Život na položaju ovisio je o broju ruskih dronova. Nekim danima jedva je smio proviriti kroz vrata, dok je drugima mogao patrolirati područjem i prikupljati zalihe. Poznavanje terena pomoglo mu je da pronađe zaklon. Čak je i trčanje do tankih grana drveća, koje jedva pružaju zaštitu, bolje nego ne činiti ništa.
Jednom prilikom, ruski dronovi uočili su njega i suborca kako pucaju na ruske snage. Odmah su napustili kuću. Ubrzo nakon toga, udar bombe KAB sravnio je zgradu sa zemljom. "Moraš kontrolirati svoje osjećaje", zaključuje Mikola, "jer ako to ne učiniš, možeš poginuti."
0 ( + ) * Bivšem ukrajinskom ministru određena jamčevina. Kaže da ju ne može platiti
Bivšem ukrajinskom ministru određena jamčevina. Kaže da ju ne može platiti
Foto: Profimedia
Tekst se nastavlja ispod oglasa
VISOKI antikorupcijski sud odredio je bivšem ukrajinskom ministru energetike Hermanu Haluščenku dvomjesečni istražni zatvor u velikom korupcijskom slučaju te mu odredio jamčevinu od 200 milijuna hrivnji (oko 3,9 milijuna eura).
Haluščenka istražuje Nacionalni antikorupcijski ured Ukrajine (NABU) u sklopu slučaja povezanog s državnom nuklearnom kompanijom Energoatom. Osim Haluščenka, osumnjičeno je još osam osoba, a kao navodni organizator skupine spominje se Timur Mindič, bliski suradnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.
Bivši ministar odbacio je optužbe. Ranije je izjavio da može platiti jamčevinu do 30 milijuna hrivnji (oko 590.000 eura). "Nisam zadovoljan jamčevinom. Prikupit ću novac za odvjetnike kako bi mogli podnijeti žalbu", najavio je Haluščenko.
Uhapšen prilikom pokušaja napuštanja Ukrajine
NABU je jučer Haluščenka optužio za pranje novca i sudjelovanje u organiziranom kriminalu, nekoliko mjeseci nakon što je Ukrajinu potresao najveći korupcijski skandal tokom mandata predsjednika Zelenskog.
Dan prije podizanja optužnice bivši ministar priveden je prilikom pokušaja napuštanja Ukrajine. Haluščenko tvrdi da nije planirao bijeg te da je sve radio "u skladu sa zakonom". Ministar energetike bio je od 2021. do 2025., a u srpnju 2025. imenovan je ministrom pravosuđa. S te dužnosti razriješen je u studenome, usred izbijanja skandala.
Prema navodima NABU-a, članovi kriminalne skupine, koju su antikorupcijska tijela razotkrila u studenome, u februaru 2021. pokrenuli su registraciju fonda na otoku Angvili. U to je vrijeme Haluščenko bio potpredsjednik Energoatoma, ali je, prema navodima Specijaliziranog antikorupcijskog tužiteljstva (SAPO), zadržao utjecaj na kompaniju i dok je bio ministar pravosuđa.
Fond je trebao prikupiti oko 100 milijuna dolara "investicija", a među "investitorima" je, prema NABU-u, bila i Haluščenkova obitelj. Fond je vodio dugogodišnji suradnik skupine, državljanin Sejšela te Svetog Kristofora i Nevisa, koji je navodno pružao usluge pranja novca.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Pojavljuje se u audiozapisima
Kako bi se prikrila Haluščenkova uloga, navodno su osnovane dvije tvrtke na Maršalovim Otocima, povezane s fondom na Svetom Kristoforu i Nevisu, pri čemu su korisnici bili njegova bivša supruga i četvero djece.
NABU tvrdi da su te tvrtke postale "investitori" u fond, dok je skupina prebacivala novac na račune fonda u trima švicarskim bankama, u interesu Haluščenka. Tijekom njegova mandata ministra energetike, više od 112 milijuna dolara navodno je preusmjereno preko Ihora Mironjuka, bivšeg Haluščenkova odvjetnika i osumnjičenika u ovom slučaju.
Haluščenko, kojeg su prema navodima istražitelja u komunikaciji nazivali i "Profesor" te "Sigismund", pojavljuje se u ranije objavljenim audiozapisima NABU-a. Na snimkama se, prema tvrdnjama ureda, čuje kako Mironjuk i Dmitro Basov dijele provizije između sebe i Haluščenka.
NABU navodi da je više od 6,2 milijuna eura prebačeno na račune fonda pod kontrolom Haluščenkove obitelji. Osim toga, više od 1,3 milijuna švicarskih franaka i 2,4 milijuna eura navodno je podignuto u gotovini i izravno poslano njegovoj obitelji u Švicarskoj.
Zanijekao da je njegova obitelj sudjelovala u pranju novca
Dio sredstava, prema navodima NABU-a, potrošen je na školovanje njegove djece u elitnim švicarskim obrazovnim institucijama te položen na račune bivše supruge, dok je ostatak navodno oročen kako bi "ostvarivao dodatni prihod za osobnu uporabu obitelji".
Istraživački projekt "Schemes" Radija Slobodna Europa izvijestio je u prosincu da Haluščenkov 18-godišnji sin Maksim već četiri godine pohađa College Alpin Beau Soleil u Švicarskoj, gdje godišnja školarina doseže i do 170.000 eura.
Na sudu je Haluščenko zanijekao da je njegova obitelj sudjelovala u pranju novca. Kazao je da je školovanje njegova sina plaćeno "od različitih ljudi", uključujući "bogatog kuma", čije ime nije želio otkriti. "To nije novac moje obitelji. Moja obitelj živi u unajmljenom stanu od 2022. Da su imali taj novac, kupili bi kuću ili stan", rekao je bivši ministar.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tijekom ročišta SAPO je naveo i da su tadašnji ministar pravosuđa Haluščenko i njegov zamjenik Jevhen Pikalov, koji je i dalje na dužnosti, razgovarali o tome u koju će zatvorsku ćeliju biti smješten detektiv NABU-a Ruslan Mahamedrasulov.
Mahamedrasulov je uhapšen u srpnju u sklopu obračuna vlasti s antikorupcijskim institucijama. Kritičari tvrde da je postupak protiv njega politička osveta zbog njegove uloge u istrazi protiv saveznika predsjednika Zelenskog u slučaju Energoatom. U prosincu je pušten iz pritvora nakon što su se pojačale kritike njegova uhapšenja.
Slučaj izazvao najveće političko preslagivanje od početka rata
Prema SAPO-u, Pikalov je navodno spomenuo zahtjev Sigurnosne službe Ukrajine (SBU) da se Mahamedrasulov smjesti u "slobodnu ćeliju s neugodnim sustanarima" te je poslao fotografiju ćelije Haluščenku, koji ju je odobrio.
Mahamedrasulov je, prema riječima njegova odvjetnika, držan u "užasnim" uvjetima, dok su kritičari tvrdili da je njegovo hapšenje politički motivirano. Haluščenko je zanijekao da je dao bilo kakve upute, tvrdeći da je razgovor izvučen "iz konteksta".
Haluščenko je jedan od rijetkih visokih dužnosnika protiv kojih je podignuta optužnica u ovom slučaju, koji je izazvao najveće političko preslagivanje u Ukrajini od početka ruske invazije punog razmjera. U studenome je bivši potpredsjednik vlade Oleksij Černišov pritvoren na dva mjeseca uz jamčevinu od 51,6 milijuna hrivnji (oko milijun eura). Pušten je nakon uplate jamčevine.
Bivša ministrica energetike Svitlana Hrinčuk, bivši šef ureda predsjednika Andrij Jermak te tajnik Vijeća za nacionalnu sigurnost i obranu Rustem Umerov također su predmet istrage, ali zasad protiv njih nije podignuta optužnica. Umerov je ispitan, a NABU je proveo i pretrage u prostorima povezanim s Jermakom.
0 ( + ) * Zelenski: U Ukrajinu vraćeno dvije hiljade djece s okupiranih područja
Zelenski: U Ukrajinu vraćeno dvije hiljade djece s okupiranih područja
Foto: EPA
OD POČETKA sveobuhvatne invazije, dvije hiljade ukrajinske djece vraćeno je s privremeno okupiranih područja i iz Rusije. Unatoč tome, na tim teritorijima i dalje se nalazi više od 1.6 milijuna djece, prenosi Ukrainska Pravda.
Detalji povratka
Prema podacima Ureda povjerenika za ljudska prava, ta je institucija sudjelovala u povratku 419 djece. Od tog broja, 83 djece vraćeno je s privremeno okupiranih teritorija i iz Rusije uz potporu Države Katar, dok je povratak njih 19 omogućen posredstvom bivše američke prve dame Melanije Trump.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Zelenski: Nećemo stati dok se svako dijete ne vrati
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski poručio je kako su hiljade ukrajinske djece i dalje u ruskom zarobljeništvu. "Tisuće ukrajinske djece i dalje su u ruskom zarobljeništvu i svakodnevno postaju žrtve njezinih zločina. Ali nećemo stati dok se svako ukrajinsko dijete ne vrati kući", izjavio je Zelenski.
Lubinets: Djeci se briše identitet
Povjerenik za ljudska prava Dmitro Lubinec izjavio je da više od 1.6 milijuna ukrajinske djece i dalje živi na privremeno okupiranim teritorijima, gdje su izloženi propagandi i pokušajima brisanja identiteta.
"Tamošnji obrazovni sustav pretvoren je u oruđe ideološkog utjecaja. Djecu se odsijeca od Ukrajine, od jezika, od istine. Svaki dan u deportaciji ili pod okupacijom je dan izgubljenog djetinjstva. Dan bez materinskog jezika. Bez obitelji. Bez sigurnosti", rekao je Lubinec. Lubinec je ranije objasnio da je mlađu djecu teže vratiti iz Rusije u Ukrajinu jer su premladi da bi mogli braniti vlastiti identitet.
0 ( + ) * Peru smijenio predsjednika jer se tajno sastao s kineskim biznismenom
Peru smijenio predsjednika jer se tajno sastao s kineskim biznismenom
Foto: EPA
PERUANSKI kongres smijenio je danas predsjednika Josea Jerija nakon samo četiri mjeseca na dužnosti zbog skandala oko tajnih sastanaka s kineskim biznismenom. Za smjenu Jerija glasalo je 75 zastupnika, 24 su bila protiv, a tri su bila suzdržana. Jeri je rekao da će poštovati ishod glasovanja.
Zakonodavci bi sutra trebali izabrati ​novog čelnika kongresa ​koji će također preuzeti dužnost predsjednika Perua. Sadašnji čelnik kongresa, Fernando Rospigliosi, ustavni je nasljednik titule, ali je odbio preuzeti predsjedničku dužnost. Jeri je treći uzastopni predsjednik Perua koji je smijenjen s dužnosti, a njegov nasljednik će postati osmi predsjednik te andske nacije u isto toliko godina.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Novi izbori
Skandal se dogodio prošlog mjeseca kada je Jeri snimljen kako kasno navečer dolazi u restoran na tajni sastanak s kineskim biznismenom Zhihuaom Yangom, koji posjeduje trgovine i koncesiju za energetski projekt.
Jeri je postao predsjednik u oktobaru nakon što je peruanski kongres jednoglasno izglasao smjenu njegove prethodnice Dine Boluarte zbog korupcijskih skandala i rastućeg bijesa zbog rastućeg kriminala. Opći izbori trebali bi se održati 12. travnja, a očekuje se da će na njima sudjelovati deseci kandidata. Prema nedavnoj anketi Ipsosa, veliki dio biračkog tijela nije odlučan za koga će glasati.
0 ( + ) * Trump traži prava na svoje ime za zračne luke
Trump traži prava na svoje ime za zračne luke
Foto: EPA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
OBITELJSKA tvrtka Donalda Trumpa podnijela je zahtjev za zaštitu prava na korištenje predsjednikova imena u zračnim lukama, no tvrdi da ne planira naplaćivati naknadu, barem ne za predloženo preimenovanje jedne zračne luke u blizini njegova doma na Floridi. Zahtjevi su uslijedili usred rasprave o preimenovanju zračne luke Palm Beach po Trumpu, piše Associated Press.
Opseg zaštite imena
U zahtjevima koje je Trump Organization podnijela saveznom uredu za patente i žigove traže se isključiva prava na korištenje predsjednikova imena ne samo za zračne luke, već i za desetke povezanih proizvoda i usluga. To uključuje sve od autobusa koji prevoze putnike, kišobrana i putnih torbi do pilotskih odijela. Zahtjevi su podneseni za tri naziva: "Međunarodna zračna luka predsjednik Donald J. Trump", "Međunarodna zračna luka Donald J. Trump" i "DJT".
Ovaj potez dolazi u vrijeme dok se na Floridi vodi rasprava o državnom zakonu kojim bi se zračna luka Palm Beach preimenovala u čast Trumpa. Također je povezan sa sporom oko financiranja tunela između New Yorka i New Jerseyja, uz prijedloge da i taj tunel i međunarodna zračna luka Dulles u Virginiji ponesu njegovo ime.
Reakcija Trump Organizationa
Iz Trump Organizationa poručili su da su zahtjeve potaknuli prijedlozi s Floride te da im cilj nije profit, već isključivo zaštita od "zlonamjernih aktera". Navode kako je ime Trump "žig koji se najviše neovlašteno koristi na svijetu".
"Da budemo sasvim jasni, predsjednik i njegova obitelj neće primiti nikakve tantijeme, naknade za licenciranje niti bilo kakvu drugu financijsku naknadu od predloženog preimenovanja zračne luke", stoji u priopćenju tvrtke, misleći pritom na sadašnju Međunarodnu zračnu luku Palm Beach u blizini Trumpova kluba Mar-a-Lago.
Iz tvrtke nisu odmah odgovorili na pitanje hoće li u budućnosti naplaćivati naknade za korištenje imena u drugim zračnim lukama ili za prodaju robe navedene u zahtjevima za zaštitu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Odvjetnik: Potez bez presedana
Josh Gerben, odvjetnik specijaliziran za intelektualno vlasništvo koji je otkrio podneske, rekao je da su ovakvi zahtjevi prvi takve vrste koje je ikada vidio.
"Iako su znamenitosti znale dobivati imena po predsjednicima i javnim dužnosnicima, privatna tvrtka aktualnog predsjednika nikada u povijesti Sjedinjenih Država nije unaprijed zatražila prava na žig za takvo imenovanje", napisao je Gerben na svom blogu. "Moram biti vrlo jasan, ovakve prijave za zaštitni znak potpuni su presedan."
Širenje brenda Trump
Zahtjeve je podnio odjel obiteljske tvrtke pod nazivom DTTM Operations. Obitelj je u protekloj godini intenzivno širila svoj brend, stavljajući ime na tornjeve, golf odmarališta i stambene komplekse u Dubaiju, Indiji, Saudijskoj Arabiji i Vijetnamu. Tvrtka je također prodavala električne gitare, Biblije i tenisice s brendom Trump, pothvate koji također potpadaju pod DTTM odjel.
Kao odgovor na kritike da on i njegova obitelj profitiraju od njegova predsjedničkog položaja, Trump je izjavio da njegovo poslovanje vode sinovi putem zaklade te da on nije uključen u svakodnevno upravljanje tvrtkom.
0 ( + ) Preuzeto sa portala INDEX.HR

Prethodnih dana:
19.02.2026
Bijela kuća: Toplo preporučujemo Iranu da se dogovori s Trumpom
Eksplozija u uredu za novačenje u Ukrajini
Majka i kći u Mađarskoj pokušale otrovati zeta. U kavu mu stavile ricin
Troje mrtvih u lavinama u Austriji. Među poginulima i njemački skijaš
Hitno slijetanje aviona u SAD-u. Putnik pokušao ući u pilotsku kabinu
Život na Kubi je stao. Ovako danas izgleda Havana
18.02.2026
Kubanci mjesecima čekaju na termin za točenje goriva
Zelenski: Naložio sam timu da u Ženevi pokrene pitanje mog sastanka s Putinom
"Ako staneš, mrtav si". Kraj jedne od najtežih i najvažnijih bitaka rata u Ukrajini
Bivši ukrajinski ministar ukradenim novcem plaćao svojoj djeci školovanje u Švicarskoj
Zelenski: U Ukrajinu vraćeno dvije tisuće djece s okupiranih područja
Peru smijenio predsjednika jer se tajno sastao s kineskim biznismenom
Trump traži prava na svoje ime za zračne luke
17.02.2026
Djevojka (21) koja je pobjegla iz Ukrajine zbog rata ubijena u SAD-u
Njemačka kritizirala Francusku: "Pozivamo ih da učine ono što mi radimo"
Šest EU zemalja sastalo se iza zatvorenih vrata. Irska se pobunila
Ukrajinci u četiri dana ostvarili najveći teritorijalni napredak u 2,5 godine
Majka Navalnog položila cvijeće na sinovljev grob: "On je ubijen"
Šef UN-a: Zabrinut sam zbog krize na Kubi
Njemački ministar: Zemlje EU se ne smiju skrivati iza nacionalnih interesa
16.02.2026
Iran poslao poruku Americi. "Spremni smo na kompromis"
HDZ-u visi većina zbog Dabrine snimke? Hrebak prijeti odlaskom, oporba traži izbore
Europi je dosta "stalnog pljuvanja" od strane Amerike
Europski obavještajci tvrde da je Navalni otrovan žabljim otrovom. Javila se Rusija
Merz: Kulturni rat MAGA pokreta nije naš rat. Meloni: Ne slažem se
Krhko primirje u Gazi. U novim izraelskim napadima ubijeno 11 ljudi
Sve jača aneksija Izraela na Zapadnoj obali. Odobrili kupovinu ilegalnih zemljišta
15.02.2026
Amerikanci umirili Europu. Dvije zemlje ipak poslale oštru poruku Washingtonu
Guverner Kalifornije: Trebat će vremena, ali transatlantsko partnerstvo nije mrtvo
Šuica ide na prvi sastanak Trumpova Odbora za mir
Bivši šef SOA-e: Tri su ključna izazova za Europu
Analitičar Akrap: Nadam se da je kancelar Merz prelomio
Pet europskih zemalja optužilo Rusiju za smrt Navalnog. Stigla reakcija Rusa
Uskoro se prvi puta sastaje Trumpov Odbor za mir. Na njemu će biti i Izrael
14.02.2026
Ukrajinski šef diplomacije: Bez Trumpa je nerealno završiti rat s Rusijom
Macron i Merz spominju nuklearno oružje. "Suzdržavamo se od Drugog rata, više nećemo"
Trump pozvao Zelenskog da ubrza pregovore s Rusijom
Zelenski: Putin nije više mladić, nema još puno vremena. Daj Bože da nema
Planirali ubiti stotine Židova u Manchesteru, osuđeni su. Danas objavljene kazne
U Sydneyju zabranili ulazak u autobuse u bikiniju. Izbila velika rasprava
13.02.2026
SAD se povlači iz strateške baze u Siriji
Šestero republikanaca prkosilo Trumpu, glasali protiv uvođenja carina Kanadi
Serija skandala, nepotizam i međusobni sukobi. Što se događa u AfD-u?
Što se događa u Ukrajini? Objavljene karte, moćna grupacija juriša na važnu utvrdu
Psi u Britaniji nasmrt izgrizli susjeda. Vlasnik osuđen na pet godina zatvora
Ruski vojnici i vojni blogeri bijesni na Kremlj
Bivša partnerica Orbanova suparnika o snimci iz spavaće sobe: I ja sam tu žrtva
12.02.2026
Novi detalji o misterioznom sajtu sa spavaćom sobom. Orbanov suparnik: Ja sam meta
Ovo je popis najgorih masovnih pucnjava u Kanadi
Epsteinova žrtva prozvala Buckinghamsku palaču: "Istražite spise oko Andrewa"
Talijanska vlada odobrila zakon koji će dozvoliti pomorske blokade protiv migranata
Policija otkrila identitet ubojice iz Kanade. "Rođena je kao muškarac"
Analitičar: Moguć je sukob Amerike i Irana
11.02.2026
U školi u Londonu izbodena dva dječaka, uhićen 13-godišnjak
Čelnici Slovačke, Češke i Austrije za veću konkurentnost i niže cijene energije u EU
U Turskoj viličarom provalio u zlatarnicu, ukrao zlato i pobjegao na magarcu
SAD i Azerbajdžan potpisali strateško partnerstvo
Nadbiskup Kutleša: Dvije su Hrvatske. Jedna je tiha, a druga poput Barabe
Poljska traži europski uhidbeni nalog za bivšeg ministra kojem je Orban dao azil
Objavljena dosad nepoznata imena počinitelja iz Epsteinovih spisa
10.02.2026
Gradonačelnik Karlovca: Oštećenja u Zvijezdi prelaze milijun eura. Svinjarija
Meta i Google optuženi da su namjerno izazvali ovisnost mladih korisnika
Novi detalji filmskog napada u Italiji: Pljačkaši glumili policiju, uslijedio rat
Što se to događa na Kubi? Komunistički režim je na izmaku snaga
SAD će prepustiti dvije zapovjedne dužnosti u NATO-u Europljanima
ICE uhitio Irca s radnom dozvolom, u zatvoru je već 5 mjeseci. "Živim kao u logoru"
Elon Musk: Amerika će 1000% bankrotirati. Mogu je spasiti samo AI i roboti
09.02.2026
Zelenski: Rusija svakodnevno napada našu željezničku infrastrukturu
Socijalist Seguro pobijedio krajnju desnicu na izborima u Portugalu
Rusija ima strašne gubitke. Putin bi mogao biti prisiljen na riskantan potez
Prije 7 dana u Bugarskoj nađene tri mrtve osobe. Danas u kamperu nađene još tri
Amerika planira pooštriti uvjete za ulazak turista
Norveška diplomatkinja dala ostavku zbog veza s Epsteinom
08.02.2026
Obitelj u SAD-u tuži Teslu. Mladić izgorio nakon nesreće, nije mogao otvoriti vrata
Paradoks bitcoina: Zašto cijena pada unatoč potražnji ulagača
Bivšeg francuskog ministra krenuli istraživati zbog veza s Epsteinom. Dao je ostavku
Danski ministar: Situacija s SAD-om u vezi Grenlanda se jako poboljšala
Netanyahu se sastaje s Trumpom u srijedu u Washingtonu, razgovarat će o Iranu
Žestoki prosvjedi protiv ZOI u Milanu. Ljevičari se tukli s policijom
Trump ide u sukob s Europom. Iza svega stoji tajnoviti arhitekt nove politike SAD-a
07.02.2026
Moldavska predsjednica odbila nominaciju za Nobelovu nagradu
ISIL preuzeo odgovornost za bombaški napad u Pakistanu
Lavina u Slovačkoj usmrtila dvojicu mađarskih planinara
Netanyahu: Epstein nije radio za Izrael. Dokaz je njegov blizak odnos s Barakom
Europa pojačava pritisak. U Moskvi raste zabrinutost
Tinejdžer optužen za ubojstvo studenta u Britaniji
06.02.2026
U strahu da će Rusi zauzeti grad, udovica premjestila grob ukrajinskog vojnika
Američki ministar: Iransko vodstvo je kao ludo prebacivalo novac u inozemstvo
Turska ide u privatizaciju dva ključna mosta u Istanbulu
Vance o Grenlandu: Dobili smo puno više nego što smo imali na početku
Argentina i SAD sklopile sveobuhvatni trgovinski sporazum
Bitcoin se ponaša čudno
FBI istražuje otmicu majke američke voditeljice. Situaciju prati i Trump
05.02.2026
Tisuće i dalje bez struje u smrznutoj Ukrajini. "Ovo nije normalan život"
Zelenski: Rusija bi morala izgubiti još 800.000 vojnika da osvoji istok Ukrajine
FBI-jev doušnik je tvrdio da je Epstein bio izraelski špijun
Apel UNICEF-a državama: Kriminalizirajte AI sadržaj koji skida odjeću s djece
Rusija: Kad istekne Novi START, slobodni smo raditi što hoćemo
Macronov savjetnik bio u Moskvi. Sastao se s Putinovim čovjekom
Libanonski premijer: Sveopći rat na Bliskom istoku se mora izbjeći
04.02.2026
Bizarna prepiska Epsteina i biznismena iz Emirata. Od Kurana do "svježih" Ruskinja
Trump: Putin je održao obećanje o prekidu napada, ali volio bih da okonča rat
Policija istražuje britanskog moćnika zbog veza s Epsteinom
Pao je ChatGPT
Cijena bitcoina pala na najnižu razinu u više od godinu dana
U Velikoj Britaniji pao manji avion, poginulo dvoje
Je li nova ukrajinska strategija znak samopouzdanja ili pokazatelj slabosti?
03.02.2026
Trump: Putin pristao na tjedan dana obustaviti napade na Ukrajinu
U porukama iz 2018. stoji da je Epstein platio 5000 dolara za "pametnu djevojku"
Policija istražuje bivšeg britanskog ministra zbog veza s Epsteinom
Francuska napokon usvojila proračun nakon dvije propale inicijative za rušenje vlade
Ankete: Trump gubi podršku i među republikancima |