Foto: Index, 123RF, NASA / Johns Hopkins University Applied Physics Laboratory, Press, Wikipedia

KADA podvučemo svijet u 2015. godini, bilo je tu svašta - od terorističkih napada do velikih znanstvenih dostignuća. Kako prolaze zadnji sati ove 2015. godine, iskoristit ćemo priliku da se podsjetimo na ono dobro i lijepo, nadajući se da će onoga lošeg biti što manje.

Pobijeđena dječja paraliza u Africi

Za najljepšu vijest godine uzet ćemo onu koja se u augustu proširila medijima, i šire od onih zdravstvenih - Svjetska zdravstvena organizacija objavila je kako na cijelom afričkom kontinentu u posljednjih godinu dana nije zabilježen nijedan slučaj širenja virusa koji izaziva dječju paralizu, a to se, piše portal Science Alert, može zahvaliti redovitom cijepljenju. To znači da nitko nije zaražen virusom nigdje u Africi još od posljednjeg zabilježenog slučaja u centralnoj Somaliji 11. augusta 2014. godine.

Opaka bolest koja je nakon Drugog svjetskog rata harala i po razvijenim zemljama – na koljenima je. U Africi ima još nešto inficiranih ljudi, no praktično na Planetu ostaju još samo dvije zemlje u kojima se ovaj virus prenosi - Pakistan i Afganistan. Za ovaj izniman uspjeh zaslužno je cijepljenje i liječnici koji su s cjepivima došli i do zadnjih afričkih sela i izgubljenih zaselaka. Što reći nego – hvala im!

Trebat će još skoro dvije godine da se Afrika i službeno proglasi slobodnom od dječje paralize – po pravilima treba proći tri godine od zadnjeg slučaja. No, kako se krenulo, ni taj cilj više nije nedostižan.

Vidjeli smo kako izgleda Pluton

Živimo u zanimljivo doba – nikada u povijesti čovječanstva nitko prije nas nije vidio kako stvarno izgleda Pluton. Iako su predviđanja da bi se iza Neptuna moglo nalaziti nešto veće poznata još od početka prošlog stoljeća – Pluton nije otkriven do 1930. godine, kada se na fotografskim pločama pojavio jedan pokretni objekt – tada novi planet, koji je prije nekoliko godina „spušten“ u razinu patuljastih planeta.

U međuvremenu smo saznali da je u pitanju cijeli sustav, jer Pluton ima svoje mjesece (Charon, Styx, Nix, Kerberos i Hydra), pri čemu je Charon toliko velik da se Pluton i Charon okreću oko zajedničkog središta koje je stotinama kilometara izvan Plutona – u pitanju je dvojni sustav. Sve je to lijepo – ali čak i Hubble teleskop na najvećem uvećanju hvatao je Pluton velik svega nekoliko piksela, dok su njegovi mjeseci veličine jedne točke.

NASA je to odlučila promijeniti i 2006. lansirana je letjelica Novi Horizonti. Vrlo suvremena svemirska letjelica, puna najnovije tehnologije, poslana je sa Zemlje snažnom raketom, postigavši iznimno veliku brzinu napuštanja Zemljine orbite. No i uza sve to, pa i korištenje „gravitacijske praćke“, letjelici je do cilja trebalo devet godina. Kada su par mjeseci prije prolaska Plutona računala uključena – znanstvenici su bili sretni zbog činjenice da svi sustavi rade. Očekivala se znanstvena revolucija – i revolucija se dogodila. Novi Horizonti su savršeno držeći se plana projurili pokraj Plutona davši nam predivne fotografije i još gomile drugih podataka. Napokon možemo sastaviti sliku Sunčevog sustava bez da je prikaz Plutona i njegovih satelita umjetnički crtež.

Kada su fotografije i podaci došli, svi su bili zapanjeni – Pluton je geološki i općenito kao planetarni sustav puno zanimljiviji nego što je to itko ikada pretpostavio. Koliko ćemo o svemu tome još saznati, ne znamo. Podaci koje je letjelica prikupila i spremila u svoje memorije još putuju prema Zemlji – brzina prijenosa s ove udaljenosti (govorimo o razdaljini za koju svjetlosti treba oko 4,5 sati!) je jedan kilobit, a komunikacijska mreža na Zemlji nije stalno raspoloživa jer ima i drugih letjelica koje treba pratiti. Podatke ćemo dobivati još godinu dana.

Stoga – Pluton će nas zanimati i u 2016. godina i da – čovječanstvo je dovoljno razvijeno da pošalje letjelice i na najudaljenije zakutke Sunčevog sustava. Fotografiju dobro pogledajte – niti jedna generacija prije vas koji ovo čitate nije nešto ovakvo vidjela!

Vidjeli smo kako izgleda komet

Komete, te popularno zvane "zvijezde repatice", pratimo od osviti čovječanstva. Nekada u pradoba, ljudi su ih gledali sa strahopoštovanjem – možete li zamisliti kako je na zvjezdanom nebu prije 5000 godina izgledalo kada bi se pojavio komet? Svjetleća kugla s repom iza… Ljudi su ih se plašili, neki bili radoznali, tražili u svemu tome neke poruke tadašnjih bogova.

U međuvremenu, o kometima smo puno naučili – prljava snježna gruda koja se nalazi u orbiti oko Sunca i kada se približi Suncu počne se otapati, te od toga nastaje više ili manje sjajan rep. Kako to otprilike izgleda, pokazali su nam teleskopi, ali prošla godina omogućila nam je da o kometima saznamo više nego što smo saznali u proteklih 5000 godina ljudske civilizacije.

Europska svemirska agencija (inače nije tijelo EU, u nju se treba posebno učlaniti, tako da u njenom radu Hrvatska ne sudjeluje) poslala je još 2004. godine Rosettu, svemirsku letjelicu s ciljem istraživanja kometa 67P/Čurjumov–Gerasimenko.

Lansirana je 2. ožujka 2004. iz svemirskog centra u Francuskoj Gvajani pomoću najjače europske rakete – Ariane 5G. Spomenimo usput zanimljivu političku činjenicu – Francuska Gvajana, koja se nalazi u Južnoj Americi, integralni je dio Francuske, pa time i Europske unije, uz naravno službenu valutu Euro. Tamo se pokraj grada Kourou nalazi Europski svemirski centar. Razlog? Puno je bliži ekvatoru od samog europskog kontinenta, pa se brzina rotacije Zemlje (koja je najveća upravo na ekvatoru) može pridodati brzini rakete i time je moguće raketom nositi više tereta.

Ova misija sastojala se od dva dijela: letjelice Rosetta i sonde Philae. Nakon cijelog niza vrlo složenih manevara Rosetta je „parkirana“ u orbitu oko kometa Čurjumov–Gerasimenko krajem 2014. godine, dok je sonda Philae spuštena na sam komet.

Iako je orbita dostignuta u 2014. godini, istraživanja su vrlo intenzivna i u ovoj godini, pa Misiju Rosetta možemo smatrati i uspjehom 2015. godine – pogledajte ovu fotografiju, iz svibnja 2015.

Ovako komet nitko od vaših predaka nije mogao vidjeti:

Samovozeća vozila

Ako je 2014. govorila da su električni automobili tu, 2015. godina govori da samovozeći automobili nisu daleko. Ne samo da Google napreduje sa svojim istraživanjima automobila koji sam ide (i, kako vozi točno po propisima, ima najviše problema sa živim vozačima koji odostraga nalijeću na njega), već su se u trku ubacili i drugi proizvođači.

Osim automobila, velika borba je i u razvoju samovozećih kamiona – kamioni su ogroman biznis, a isključivanje ili smanjivanje potrebe za vozačem bitno snižava troškove. Nakon najava iz 2014., tokom 2015. godine u uporabu je ušao prvi samovozeći kamion – i to kakav! Onaj veliki, američki s 18 kotača i dodatno – vrhunskim futurističkim dizajnom. Freightliner Inspiration Truck dobio je dozvolu za vožnju javnim cestama Savezne Države Nevade.

Ovaj kamion ipak ima vozača. Uloga vozača je da ga dovede na otvorenu cestu, uključi automatiku i bude tu ukoliko treba preuzeti upravljanje, izići s autoceste ili voziti lokalnim prometnicama. Za sada postoje dva ovakva konceptna kamiona, opremljena svaki s dva radara (jedan dometa 70 metara i širokog kuta nadzora, a drugi dometa 250 metara, no užeg kuta), stereo-kamerama i svom ostalom potrebnom elektronikom. Richard Howard, Senior Vice President kompanije Daimler Trucks North America koja je proizvela ovo vozilo, kaže: „Freightliner Trucks radi više nego bilo koji drugi proizvođač kamiona kako bi integrirao kamion, vozača i posao.“ Što reći nego – svaka čast!

3D printanje

Još je prije par godina The Economist pojam 3D pisanja ili printanja samouvjereno povezao uz "treću industrijsku revoluciju". 3D printanje je ušlo u zrelu fazu – u 2015. godini printalo se skoro sve – od ortopedskih pomagala, preko raketnih motora, do umjetničkih djela. Počele su se printati i cijele zgrade.

Još uvijek je najraširenija tehnologija ona gdje 3D pisač radi slično tintnim pisačima. Takvi 3D pisači koriste plastiku ili metale koji se mogu ispisivati u slojevima kako bi kreirali puni trodimenzionalni objekt, npr. čašu. Tehnološki, objekt se prvo modelira u računalu. Potom računalo objekt dijeli u sekcije koje se mogu ispisati sloj po sloj. Prema tim uputama, glava pisača se pokreće i istiskuje masu koja kreira objekt. Možemo napraviti svašta – i ono što nije bilo moguće klasičnim načinom.

Naravno 3D ispis neće napraviti konkurenciju velikoserijskoj proizvodnji, ali u mnogim područjima omogućiti će razvoj kakav se mogao samo sanjati – primjerice u medicini. Ako trebate umjetno koljeno – zar nije najbolji način skenirati vaše i isprintati koljeno koje upravo vama savršeno odgovara?

Osim sve šire uporabe u medicini, u 2015. godini 3D printanje pamtit ćemo i po još jednome – prvi puta su napravljeni printeri koji ispisuju cijele zgrade. Kinezi su napravili printer koji radi modularno (pa se dijelovi građevine spajaju na gradilištu), no naši susjedi Talijani su razvili i printer koji cijelu kuću sagradi u komadu, na slici je talijanski BigDelta12m.

Svjetska ekonomija

Unatoč pesimistima, svjetskoj ekonomiji ide sve bolje - svijet je u 2015. godini rastao 3,4 posto, pri čemu su razvijene ekonomije rasle 2,3 posto, a zemlje u razvoju 4,2 posto. Eurozona je nešto lošija – 1,4 posto rasta.

Uglavnom, svijetu ekonomski ide sve bolje i dobre su prognoze za 2016. godinu. Ono što zapinje jest Europa, ili da budemo precizniji, Europska unija, gdje smo i mi.

Jednostavno se ne uspijeva pratiti iznimno dinamične promjene koje u svijetu postoje. Prognoze za 2016. godinu su još bolje – a hrvatsko kukanje je naše i samo naše te posljedica naših problema.

Ozdravio Jimmy Carter

Među događaje godine svakako treba spomenuti i to kako je najstariji živući američki predsjednik Jimmy Carter – ozdravio. Nekadašnji američki predsjednik, puno poznatiji po svom kasnijem humanitarnom radu nego po svom predsjedničkom mandatu, u 90-toj je godini objavio da boluje od melanoma koji se proširio na jetru i mozak. Ono što je za ovu priču važno je da je liječen novim lijekom koji nosi naziv "Keytruda", lijekom sasvim drugačijeg principa djelovanja od dosadašnjih, a koji je američka administracija odobrila u rujnu 2014. godine.

Ovaj lijek se genetski prilagođava konkretnom pacijentu i terapija se sastoji u tome da se imunološki sustav samog pacijenta natjera da prepozna i uništava tumor. Činjenica jest da Jimmy Carter ima punih 90 godina, kada se tumori usporeno šire, ali činjenica je i da su melanomi opasni – stoga postojanje lijeka koji može aktivirati imunološki sustav pacijenta predstavlja ogroman korak naprijed.

Znanstvena i medicinska bitka se naravno nastavlja – tumori su slične bolesti kojih ima par hiljada, dugo će još godina trebati za stvaranje učinkovitih metoda liječenja, ali vijest kako je moguće u nekoliko mjeseci potpuno izliječiti čovjeka, i to na način da glavninu posla odradi njegov vlastiti imunološki sustav, spada u prekretnice. Naravno, šira primjena omogućit će i smanjivanje cijene terapije koja sada iznosi 12.500 dolara mjesečno. Na imunološkoj terapiji se radilo desetljećima – no sada su tu i prvi rezultati.

Koliko nas ono ima?

Prema podacima UN-a, na planeti ima otprilike 7,349,472,000 ljudi, što znači da je čovječanstvo u odnosu na 2014. godinu naraslo za nešto preko 100 milijuna ljudi. Pa kako nas u Hrvatskoj ima nešto preko 4,3 milijuna, možete računati koliko smo značajan svjetski čimbenik.

Iako je svijet 2015. izgledao nešto drugačije nego što je bio prikazan u filmu „Povratak u budućnost“ (eto i to smo dočekali – sva tri dijela serijala se sada događaju u prošlosti), u svijetu se u 2015. godini dogodilo puno toga dobrog, s još boljim predviđanjima za 2016. Ovo će biti zanimljivo stoljeće pa možemo samo preporučiti da svoje potomke usmjerite prema fizici, matematici, elektrotehnici, medicini, robotici i općenito zanimanjima koja iz korijena mijenjaju način na koji živimo.

Sretna vam Nova!

Sretna vam Nova 2016. godina i ne zaboravite - budućnost nije unaprijed određena, već je svatko za sebe, a i svi mi zajedno, stvaramo!

---