U Amazoni otkrivene stotine novih vrsta, sve su u opasnosti zbog uništavanja prašume
U Amazoni otkrivene stotine novih vrsta, sve su u opasnosti zbog uništavanja prašume
Foto: Hina
OBJAVLJENO je novo izvješće o provedenoj studiji u Amazoni, koje je pokazalo kako su znanstvenici tokom dvije godine na tom području otkrili 381 novu vrstu.
Izvješće su objavili tijelo za očuvanje Amazone, WWF i brazilski Institut za održivi razvoj, a pokazalo je kako su u prosjeku otkrivene dvije vrste dnevno, piše BBC.
Sve vrste otkrivene na ugroženim područjima
Autori istraživanja su upozorili kako su gotovo sve novootkrivene životinje i biljke pronađene u područjima koja su ugrožena zbog ljudske aktivnosti.
Usporedbe radi, u razdoblju od 1999. do 2015. godine otkriveno je preko 2.000 vrsta.
Objavljeno izvješće treće je po redu, a odnosi se na 2014. i 2015. godinu te je pokazalo kako su istraživači otkrili 216 do sada nepoznatih biljki, među kojima su 93 vrste ribe, 32 vrste amfibije, 20 vrsti sisavaca, 19 vrsti reptila i jedna vrstu ptice.
Prašuma Amazone je najveća u svijetu i poznata je po raznovrsnosti vrsta i nastambi.
Vrste otkrivene na području na kojem čovječanstvo uništava Amazonu
Ricardo Mello, koordinator programa WWF Brazil Amazona, rekao je kako činjenica da istraživači i dalje pronalaze nove vrste znači da se u toj regiji mora napraviti još puno posla, piše BBC.
"Sve vrste koje su otkrivene, njih 381, otkrivene su u području u kojemu čovječanstvo uništava Amazonu. To nam je jako važno jer govori o činjenici da naše ekonomske aktivnosti uzrokuju izumiranje vrsta i prije nego što ih otkrijemo", poručio je.
Izvješće je izdano u vrijeme rasprave u Brazilu o korištenju prirodnih rezervata za potrebe rudarenja te je sud jučer suspendirao vladin dekret kojim bi se rezervat Ranca u istočnoj Amazoni otvorio za komercijalno rudarenje.
Dekret je opisan kako najveći napad na Amazonu u posljednjih 50 godina, a vlada je rekla kako će se žaliti na odluku suda.
*
Fejsom se širi status Hrvata o prvom danu škole u Švedskoj
Fejsom se širi status Hrvata o prvom danu škole u Švedskoj
Foto: Facebook, Skovde.se
HRVATI u velikom broju odlaze iz zemlje, a jedan od onih koji je bolji život odlučio potražiti u Švedskoj je i novinar Slobodan Mufić.
Kao i neki drugi roditelji prije njega, i on je odlučio podijeliti iskustvo svoje kćeri u švedskom obrazovnom sustavu.
"Sredina prošlog augusta, ugodno ljeto u Švedskoj. Mi smo Mi, a On je ravnatelj osnovne škole Lunden, udaljene 200 metara od našeg stana.
Mi: Preselili smo se nedavno u Švedsku i imamo 11-godišnju kći koju želimo upisati.
On: Dobro, popunite ovaj obrazac, treba nam nekoliko osnovnih informacija o vašoj kćeri.
Mi: Znate, ona ne zna švedski.
On: Dobro, naučit će.
Mi: Možda bi isprva trebala raditi po posebnom programu?
On: Postoji i ta mogućnost, ali mi mislimo da će najbolje i najbrže naučiti švedski u razredu s ostalom djecom. Uostalom, jedna nastavnica švedskog jezika radit će dva sata dnevno samo s njom.
Mi: Što Leona treba ponijeti u školu?
On: Ništa. Knjige, bilježnice, olovke, gumice, šiljila, ravnala, trokute, bojice... sve će dobiti ovdje. Mora samo voditi računa da baterija na iPadu ne bude prazna.
Mi: Znači, moramo joj kupiti iPad?
On: Ma ne, iPad će dobiti u školi, da se lakše snalazi s prevođenjem i učenjem, ali mora sama paziti na bateriju.
Mi: Treba li djetetu spremiti neku hranu za školu?
On: Nema potrebe, doručak je od 7:30, a ručak u 12:00. Svaki dan imamo dva menija, mesni i vegetarijanski.
Mi: Mislite li da bismo kod kuće ponekad trebali govoriti švedski s Leonom.
On: Nikako. Kod kuće trebate razgovarati hrvatski. I ne samo to, bilo bi dobro da jednom tjedno uči hrvatski na dopunskoj nastavi.
Mi: Imate li nekoga tko predaje hrvatski jezik?
On: U našoj školi nemamo, ali dopunska nastava hrvatskog jezika održava se četvrtkom od 16:00 u Eriksdalskolanu.
Mi: To je na suprotnoj strani grada...
On: Nema problema, naručit ćemo taksi.
Mi: Taksi?
On: Da, čekat će ju na parkiralištu svakog četvrtka u 15:45 i vratiti kući odmah nakon nastave.
I tako se Leona svakog četvrtka vozila taksijem na satove hrvatskog. Posebno se važnom osjećala kad bi po nju došla mlada vozačica u limuzini s tamnim staklima. Naravno, sve na račun ljubaznih i širokogrudnih švedskih poreznih obveznika", napisao je Mufić na svom Facebook profilu.
Objava je skupila gomilu komentara. Uglavnom pohvalnih što se tiče švedskog obrazovnog sustava, ali našlo se i onih koji su usporedili švedski način obrazovanja s našim. Treba li reći da u ovoj usporedbi hrvatsko školstvo nije dobro prošlo?
*
Potres jakosti 6,2 zabilježen u zapadnom dijelu Indonezije
Potres jakosti 6,2 zabilježen u zapadnom dijelu Indonezije
Screenshot: EMSC-CSEM
POTRES jakosti 6,2 potresao je zapadni dio Indonezije u noći između četvrtka i petka, objavio je američki geofizički institut (USGS), koji nije pokrenuo uzbunu za tsunami.
Potres je zabilježen nekoliko trenutaka nakon ponoći po lokalnom vremenu (19 sati po srednjoeuropskom) na dubini od 49 km. Epicentar je bio u moru kod obala otoka Sumatre, oko 75 km jugozapadno od Padanga, glavnog grada zapadne Sumatre, navodi USGS.
Lokalne vlasti još nemaju podatke o eventualnim žrtvama ni materijalnim štetama.
Indonezija se nalazi u vatrenom pojasu Tihog oceana, gdje sudari tektonskih ploča izazivaju česte potrese i jaku vulkansku aktivnost.
U potresu u pokrajini Aceh u prosincu 2016. poginulo je više od 100 osoba.
*
ANALIZA Može li svijet živjeti s nuklearnom Sjevernom Korejom?
ANALIZA Može li svijet živjeti s nuklearnom Sjevernom Korejom?
Foto: FAH/Youtube
ISPALJIVANJE projektila preko japanskog kopna definitivno je bilo najprovokativnije u nizu sjevernokorejskih testiranja projektila posljednjih nekoliko godina.
Prilikom ovog ispaljivanja, naime, postojala je barem teoretska mogućnost da se projektil u letu raspadne, a njegove krhotine padnu na tlo Japan. Iako ovo nije bio prvi projektil iz Sjeverne Koreje koji je preletio preko Japana, ne radi se ni o uobičajenoj provokaciji, pošto se radi o tek trećoj takvoj raketi u zadnja dva desetljeća.
Sjeverna Koreja nije napala Guam, ali nije ni ustuknuo
Ipak, upadljivo je da režim Kim Jong-una još uvijek nije realizirao svoju nedavnu prijetnju da će ispaliti projektil prema američkom teritoriju Guamu, na kojem se nalazi strateški značajna vojna baza. S druge strane, ispaljivanje zadnjeg dalekometnog projektila ruši tvrdnju američkog predsjednika Donalda Trumpa da je, nakon niza prijetećih poruka s obje strane, uključujući njegovu neslavnu izjavu o "vatri i bijesu kakav svijet nije vidio", uspio obuzdati Sjevernu Koreju.
Stoga opet dolazimo do istog pitanja - što napraviti u vezi Sjeverne Koreje dok ova ubrzano napreduje sa svojim međusobno povezanim programima nuklearnog naoružanja i balističkih projektila, piše BBC. Ili, drugim riječima: ako se ovi programi ne mogu zaustaviti i Sjeverna Koreja razvije sposobnost da pogodi kopno SAD-a nuklearnim projektilom, mogu li Washington i ostatak svijeta živjeti s nuklearnim Pjongjangom?
Trenutno na svijetu postoji samo pet deklariranih nuklearnih sila: SAD, Rusija, Kina, Francuska i Velika Britanija. One su, uz iznimku Kine koja se pridružila nuklearnom klubu šezdesetih godina, sve razvile nuklearni arsenal tokom ili neposredno nakon Drugog svjetskog rata. SAD ga je jedini upotrijebio u napadu na japanske gradove Hirošimu i Nagasaki 1945., pri čemu je ubijeno između 129 i 226 hiljada ljudi.
Irak, Iran, Sirija, Libija i Južnoafrička Republika odvraćene od nuklearnog programa
Sporazum o zaustavljanju širenja nuklearnog oružja (NPT) iz 1970. bio je relativno uspješan u postizanju svog cilja - iako je službeni cilj ne samo zaustavljanje širenja, već i smanjenje i eventualno eliminiranje arsenala postojećih nuklearnih sila. Zemlje koje su težile razvijanju nuklearnog arsenala zaustavljene su bilo kroz taj sporazum kao Južnoafrička Republika (koja ga je već razvila pa sama demontirala 1989.), bilo vojnom prijetnjom ili akcijom poput Iraka, Sirije i Libije, bilo dodatnim sporazumom poput onog s Iranom.
Zemlje koje su u međuvremenu razvile svoj nuklearni arsenal - Indija, Pakistan i Izrael - nikad nisu potpisale NPT. No iako su njihovi programi i dalje donekle kontroverzni, pogotovo pakistanski zbog širenja oružja u prošlosti, na njih se gleda kao prijetnju samo u regionalnom kontekstu.
Sjeverna Koreja poseban slučaj među nuklearnim silama
Posljednja zemlja koja je razvila nuklearni arsenal, Sjeverna Koreja, poseban je slučaj. Njen cilj nije samo odvratiti regionalne suparnike, već razviti kapacitet za nuklearni napad na SAD, drugu najveću svjetsku nuklearnu silu. Po nekim procjenama, ova zemlja već ima sposobnost pogoditi dio američkog teritorija.
Nadalje, Sjeverna Koreja se ističe po još jednom bitnom aspektu: za razliku od Izraela, Pakistana i Indije, ova zemlja nije demokracija. Osim toga, ni u kakvom smislu riječi nije saveznica SAD-a, ali isto tako je jedinstveno izolirana od čitave međunarodne zajednice, koja je kroz Vijeće sigurnosti UN-a osudila i sankcionirala njen nuklearni i balistički program. Posljednje, ali ne i najmanje važno, Sjeverna Koreja je, unatoč svom teatralnom razmetanju i prijetnjama, slab i siromašan režim kojem prijeti urušavanje.
S tim u vidu, postaje još teže odgovoriti na pitanje mogu li Washington i Pjongjang koegzistirati kao nuklearni suparnici, iako prvi ima neusporedivo razorniji nuklearni arsenal od potonjeg. Mnogi analitičari tvrde da je upravo nuklearna prijetnja pomogla održati svjetski mir za vrijeme Hladnog rata između SAD-a i Sovjetskog Saveza, iako se radilo o ljutim ideološkim i geopolitičkim suparnicima. No teško je zamisliti da bi Washington i Pjongjang uspostavili takav neizrečeni dogovor.
Drama ili kriza?
Iako je napredak Kim Jon-unovo režima impresivan, pred njim je još dug put. "Testiranje pojačivača projektila i vozila za ponovni ulazak u atmosferu je još daleko od posjedovanja stvarnog operativnog projektila. Posjedovanje sposobnosti dizajniranja relativno malene fisijske bojeve glave još je daleko od proizvodnje i testiranja stvarnog dizajna bojeve glave", napominje američki strateški analitičar Tony Cordesman.
"Ispaljivanje neprovjerenog projektila s neprovjerenom bojevom glavom u neprovjerenom vozilu za ponovni ulazak u atmosferu, s neprovjerenom preciznošću i pouzdanošću pri ovim dometima protiv velike nuklearne sile ide od gluposti do ludosti", zaključuje Cordesman. Stoga, smatra ovaj analitičar, SAD treba koherentnu politiku, ne retoričko razmetanje i prijetnje.
Utjecaj Kine
Trumpov pokušaj pritiska na Kinu da ova izvrši pritisak na svoju saveznicu Sjevernu Koreju imao je pomiješani rezultat. Peking je u Vijeću sigurnosti glasao za teže sankcije Pjongjangu, ali je isto tako ljutito reagirao na bilateralne sankcije koje je Washington nametnuo, a koji zahvaćaju kineske pojedince ili tvrtke koje posluju s ovom zemljom. Kinesku moć pritiska na Sjevernu Koreju ne bi trebalo precjenjivati.
Osim toga, Kina ne želi rušenje Kimovog režima koje bi destabiliziralo zemlju i dovelo do izbjegličkog egzodusa preko kineske granice. Stoga će Kina uvijek biti ambivalentna oko obračuna s Kimovim režimom i podržavati SAD samo do određene mjere.
Regionalno pitanje
Lako je gledati na ovu krizu kao sraz dvaju nepredvidivih lidera, Trumpa i Kima, ali ona je mnogo kompleksnija od toga. Tu je i južnokorejski faktor, japanski faktor te faktor odnosa ovih dvaju zemalja s Washingtonom i Pekingom.
Primjerice, američko postavljanje proturaketnog sustava obrane u Južnu Koreju već je stvorilo tenzije između Seula i Pekinga, koji ne gleda blagonaklono na taj potez. Rusija također pažljivo promatra naoružavanje u regiji.
Višedimenzionalni pristup
Ako Sjeverna Koreja nastavi s postojećom strategijom, tada je s druge strane potrebno razviti novu politiku zadržavanja i odvraćanja, ali takvu koja neće stvari učiniti još gorima.
Elementi takve politike su: teže gospodarske sankcije na koje će i Kina pristati, bolja obrana američkih saveznika u regiji i jasno pokazivanje odlučnosti SAD-a, uključujući, ako je potrebno, postavljanje nuklearnog "kišobrana" iznad Južne Koreje i Japana. Ali budući da će ovi potezi povećati osjećaj ugroženosti Pjongjanga, potrebna je još jedna ključna dimenzija ove strategije.
Jasan diplomatski put
Diplomacija je pod Trumpovom administracijom dobila lošu reputaciju, čemu svjedoči Trumpovo protivljenje nuklearnom sporazumu s Iranom koji je postigao njegov prethodnik Barack Obama. Ali kad bi takav sporazum bio postignut sa Sjevernom Korejom, čak i ako bi samo usporio ili odgodio napredak sjevernokorejskog programa, i to bi bilo bolje od statusa quo.
Bivši američki diplomati također upozoravaju da se diplomacija s "pustinjačkim kraljevstvom", kako se često naziva Sjeverna Koreja, nepravedno otpisuje. Glavni razlog tome je taj što je sličan sporazum Washingtona i Pjongjanga iz devedesetih propao, ali napredak sjevernokorejskog nuklearnog programa ipak je bio zaustavljen na nekoliko godina. Na sliča način je propao i sporazum o zamrzavanju njenog balističkog programa. No postupci SAD-a su također doprinijeli njihovom neuspjehu.
Mnogi analitičari ističu da Sjeverna Koreja nije tako luda kao što se čini - njeni postupci imaju svoju logiku i vođeni su konkretnim, racionalnim ciljevima, prvenstveno samoodržanjem režima. Mirovni sporazum, gospodarski razvoj i obećanje SAD-a da odustaje od smjene režima mogući su ustupci koje joj SAD može ponuditi u pregovorima.
Cilj u svakom slučaju mora biti izbjegavanje najgoreg mogućeg ishoda i traženje najmanje lošeg. Pitanje je, naravno, je li trenutna američka administracija sposobna odgovoriti na takav izazov, kao i je li Kimov režim spreman pregovarati u dobroj vjeri ako u tome vidi vlastitu dobrobit.
*
Lavrov žali zbog eskalacije napetosti između SAD-a i Rusije
Lavrov žali zbog eskalacije napetosti između SAD-a i Rusije
Foto: Hina
RUSKI ministar vanjskih poslova, Sergej Lavrov, izjavio je da žali zbog eskalacije napetosti između Moskve i Washingtona, koju su pokrenule Sjedinjene Države nakon zatvaranja ruskog konzulata u San Franciscu, kao i dviju diplomatskih predstavništava u Washingtonu i New Yorku.
"Ministar žali zbog eskalacije napetosti u bilateralnim odnosima, koju nismo pokrenuli", naveo je ruski diplomat u priopćenju nakon telefonskog razgovora Lavrova s američkim kolegom Rexom Tillersonom.
Moskva će proučiti nove mjere SAD-a
Lavrov je naveo da će "Moskva pozorno proučiti nove mjere koje su najavili Amerikanci, nakon čega će objaviti našu reakciju", prema priopćenju u kojem se precizira da je američka strana potaknula telefonski razgovor dvojice ministara.
Sjedinjene Države su Rusiji dale rok do subote da zatvori svoj konzulat u San Franciscu, kao i dva diplomatska predstavništva u Washingtonu i New Yorku.
U priopćenju objavljenom u četvrtak, američki State Department tvrdi da želi prekinuti začarani krug koji neprestano kvari odnose između Sjedinjenih Država i Rusije i nada se da njegova odluka neće pokrenuti nove mjere odmazde.
Sankcije nakon smanjenja broja osoblja u američkim konzulatima
Te američke sankcije uslijedile su nakon smanjenja broja osoblja koje radi u veleposlanstvu i u američkim konzulatima u Rusiji, koje je krajem srpnja naredio ruski predsjednik Vladimir Putin kao odgovor na nove sankcije koje je odredio američki kongres.
Primjenom te odluke Kremlja, 755 diplomata i djelatnika, ruskih ili američkih, do petka moraju napustiti dužnosti. Američka diplomatska prisustvo može maksimalno iznositi 455 osoba, što je razina ruske prisustvu u Sjedinjenim Državama.
Sjedinjene Države morale su početkom augusta izaći iz dviju diplomatskih zgrada blizu Moskve.
*
Bijela kuća: Uragan Harvey oštetio je 100.000 domova
Bijela kuća: Uragan Harvey oštetio je 100.000 domova
Foto: Hina
BIJELA KUĆA procjenjuje da je tropska oluja Harvey oštetila 100.000 domova rekao je savjetnik za domovinsku sigurnost Tom Bossert.
Bijela kuća namjerava zatražiti od Kongresa dodatna sredstva za stanje katastrofe kako bi se počele popravljati štete, rekao je.
Oko 7.000 pacijenata iz medicinskih ustanova prebacuju se iz Beaumonta u Teksasu gdje je prekinuta opskrba vodom nakon što su poplavljene crpne stanice, rekao je.
Harvey se sručio na Teksas prije tjedan dana kao uragan kategorije 4, donijevši rekordne količine padalina i ostavio iza sebe velika područja Houstona i drugih dijelova ove američke savezne države teško poplavljenim.
*
Umro simbol napada na Nagasaki: "Zapamtite da nuklearno oružje neće spasiti svijet"
Umro simbol napada na Nagasaki: "Zapamtite da nuklearno oružje neće spasiti svijet"
Screenshot: Youtube
SUMITERU TANIGUCHI, poštar čija fotografija je postala simbolom patnje nakon atomske bombe u Nagasakiju, preminuo je u dobi od 88 godina.
Sumiteru je bio kandidat za Nobelovu nagradu za mir, a preminuo je od raka na jugu Japana, piše Guardian.
"Na ruci mi je ostala sluzava, izgorena koža"
U vrijeme napada imao je 16 godina i pretrpio je strašne opekotine na leđima, od kojih se godinama liječio. U trenutku kada je na Nagasaki bačena atomska bomba, Sumiteru je vozio svoj bicikl na udaljenosti od 1.8 kilometara od epicentra eksplozije.
"Odjednom, ugledao sam bljesak svjetlosti u duginim bojama koji je stigao odozada, a snažan udar me odbacio na tlo. Kada sam se osvijestio, koža na mojoj lijevoj ruci od ramena do vrhova prstiju je visila poput krpe. Stavio sam ruku na leđa i shvatio da nemam odjeće, a na ruci mi je ostala sluzava, izgorena koža", opisao je na ceremoniji komemoracije za žrtve Nagasakija održanoj 2015. godine.
"Crna tijela, glasovi koji zovu upomoć iz srušenih zgrada, ljudi kojima otpada meso i ispadaju utrobe... Ovo mjesto postalo je more vatre. Bio je to pakao", opisao je potresne trenutke nakon bombardiranja Nagasakija.
Postao je jedan od simbola bombardiranja Nagasakija nakon što ga je jedan američki marinac fotografirao dok se oporavljao u bolnici. Fotografija spaljenog mesa na njegovim leđima obišla je svijet.
"Nuklearno oružje nikada neće spasiti svijet"
Taniguchi se u bolnici liječio tri i pol godine nakon bombardiranja, a nakon što je izašao postao je jedan od najvećih zagovornika protiv nuklearnog oružja te je širom svijeta govorio o svojem iskustvu, piše Guardian.
"Bojim se da ljudi, osobito mladi, gube interes. Želim da nove generacije zapamte kako nuklearno oružje nikada neće spasiti svijet. Vjerovanje da će nas nuklearni kišobran zaštititi je iluzija", poručio je u intervjuu za AFP 2003. godine.
SAD su prvu atomsku bombu bacile na Hirošimu 6. augusta 1945. godine, pri čemu je preminulo 140.000 osoba. Među njima su i osobe koje su preživjele samu eksploziju, ali su poslije umrle od posljedica radijacije.
Tri dana kasnije, SAD su bacile bombu na Nagasaki, pri čemu je poginulo 74.000 ljudi.
