|
 |
|
TZ VIJESTI - BH VIJESTI - BH TEME - IZ MINUTE U MINUTU
ARHIVA
02.04.2018.
*
NJEMAČKI SOCIOLOG ZA INDEX "Kod nas ne postoje no-go zone, to je izmišljotina ekstremne desnice"
NJEMAČKI SOCIOLOG ZA INDEX "Kod nas ne postoje no-go zone, to je izmišljotina ekstremne desnice"
Foto: 123rf/Bayern.de
NJEMAČKA kancelarka Angela Merkel nedavno je u jednom televizijskom intervjuu prvi put izjavila kako u Njemačkoj postoje područja koja se inače nazivaju no-go zonama. ''Postoje takva područja i moramo ih nazvati pravim imenom'', rekla je Merkel u intervjuu za NTV, ali nije precizirala o kojim područjima misli. Naravno, kasnije su novinari pitali njenog glasnogovornika da precizira na koja se to područja odnose te izjave, ali se on izvlačio i rekao da ne može dodati ništa onome što je izjavila kancelarka, jer ''riječi kancelarke govore same za sebe''.
Ta je Merkeličina izjava imala dosta odjeka u desničarskim medijima diljem svijeta, koji su trijumfalno zaključili kako im je inače mrska Merkel konačno priznala ono što oni godinama tvrde, a to je da su useljenici prijetnja društvu jer stvaraju te no-go zone.
Zanimalo nas je koliko ima istina u toj izjavi Angele Merkel, kao i u fami o no-go zonama u Njemačkoj, te smo se za objašnjenje obratili sveučilišnom profesoru sociologije dr. Jörgu Blasiusu iz Bonna, koji se godinama bavi urbanom sociologijom o čemu je napisao i više knjiga.
"Najugroženiji kvart u Njemačkoj nije ni približno usporediv s opasnim dijelovima Chicaga"
Za početak smo pitali sociologa Blasiusa ima li u Njemačkoj tzv. no-go zona.
''Ono što se u Njemačkoj kolokvijalno naziva no-go zonom je vrlo različito od onoga što se tako naziva u, primjerice, SAD-u. Tamo je to dio grada u koji ne smije ići ni policija jer stalno vlada nasilje, te se izlažete sigurnosnoj ugrozi ako tamo odete a ne pripadate skupini koja tu vlada. U Njemačkoj toga zapravo nema. Postoji ono što u sociologiji nazivamo distressed neighbourhood (otprilike, ugroženo susjedstvo ili kvart u nevolji, op.a.). Nekoliko puta sam vodio kolege iz SAD-a u takve kvartove i oni bi me pitali kada ću im pokazati to ugroženo susjedstvo iako smo se već neko vrijeme nalazili u njemu. To su većinom kvartovi u kojima žive ljudi useljeničkog porijekla i siromašni ljudi, no sama činjenica da po njima mogu hodati sa svojim kolegama ukazuje da to nisu tzv. no-go zone. U realnosti u Njemačkoj dakle ne postoje no-go zone, ali postoje neki manji dijelovi nekih većih gradova u kojima vam tokom nekoliko sati noći ne bih preporučio da hodate sami ulicom. Ipak, i najugroženiji kvart u Njemačkoj nije usporediv s najopasnijim dijelovima Chicaga ili nekim pariškim predgrađima'', objašnjava ovaj sociolog.
Za Blasiusa je ključna stvar u vezi s problematičnim kvartovima siromaštvo, a ne etnički sastav stanovništva.
''Ako nemate dosta novaca, onda ćete, naravno, živjeti u kvartu koji je najjeftiniji. To ne znači da je to loš kvart, nego je kvart u kojemu žive ljudi s niskim primanjima. U tim kvartovima mogu živjeti i ljudi s boljim primanjima a da se ne trebaju osjećati sigurnosno ili zdravstveno ugroženima, što se i događa. Primjerice, neki koji žele baš kupiti stan učinit će to u siromašnijem kvartu u kojem je cijena nekretnina niža. Ključna stvar oko kvartova koji se u nekim medijima nazivaju no-go zonama jest da su oni obilježeni ekonomskom neimaštinom. Nije presudno što u nekima od njih živi većinski useljenička populacija, jer sva istraživanja pokazuju da useljenici u Njemačkoj nisu nasilniji od domicilnih građana. Prije dvije godine u Njemačku je došao milijun izbjeglica i naravno da su neki od njih kriminalci. No uzmite nasumično milijun ljudi u bilo kojoj zemlji svijeta, od Poljske preko Velike Britanije do SAD-a, i vidjet ćete da među njima ima i kriminalaca ili onih sklonih kriminalu. Ono što se događa u ugroženim susjedstvima jest da u njima po kvadratnom metru živi više ljudi nego u nekom bogatom kvartu u kojem ljudi stanuju u vilama. Dakle, postoji više kriminala po kvadratnom metru, jer ljudi žive u manjim stanovima i to obitelji s pet ili šest članova'', kaže Blasius.
Pravi problem je siromaštvo, a ne etničko porijeklo
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Pitamo ga o u medijima razvikanom kvartu Duisburg-Marxloh, koji se smatra no-go zonom, no Blasius ističe da je i u tom slučaju ''to prvenstveno siromašan dio grada'': ''Duisburg-Marxloh nije neka strašna no-go zona, a ljudi tamo zapravo i ne idu jer tamo nemaju što za vidjeti. Ni jednom turistu ne morate reći da ne ide tamo jer će ga opljačkati ili ubiti. To što u Duisburg-Marxlohu nećete vidjeti mnogo parkiranih poršea, jer si ih ljudi koji tamo žive ne mogu priuštiti, ne znači da je riječ o no-go zoni.''
Blasius podsjeća da je koncept no-go zone zapravo originalno nastao na ekstremnoj desnici, koja je devedesetih godina prošlog stoljeća sanjala stvoriti ''nacionalno oslobođena područja'', u kojima bi živjeli isključivo oni koje smatraju arijevcima ili pravim Nijemcima. Uostalom, mnogi ekstremni desničari su također siromašni te žive u siromašnim kvartovima, koje istovremeno nazivaju no-go zonama.
''U Njemačkoj na lokalnoj razini postoje uspješni programi poboljšavanja životnih sredina u urbanim područjima, čiji je cilj da se neki ugroženi kvart učini boljim za život ili da se barem zaustavi propadanje. Dosta tih programa se pokaže uspješnima, naročito ako se u kvartove uvede ekonomski raznolika populacija, a ne da se siromašni odvajaju od ostalih ljudi u gradu'', ističe Blasius, napominjući da etiketa no-go zone zapravo odmaže u tome da se neki kvart poboljša za život njegovih stanovnika.
U Berlinu je dugo vremena kvart Neukölln s visokim udjelom useljeničke populacije važio za no-go zonu, a sada je postao jedan od najživahnijih dijelova grada u kojem je zapravo problem postala gentrifikacija. Policijske statistike zapravo pokazuju da je Alexanderplatz, omiljeno odredište turista i područje na kojem stanovanje itekako košta, jedna od lokacija s najviše kriminala,opasniji od nekad zloglasnog Neuköllna.
Fama o no-go zonama se politički isplatila ekstremnoj desnici
''Da, Alexanderplatz je tipično mjesto na kojem će netko opljačkati turiste, ali ga nitko ne smatra no-go zonom u Berlinu. Tako je i u centru Bonna, u kojem uvijek vlada gužva i džeparoši tamo operiraju. Alexanderplatz je pun prodavnica i restorana, uvijek je gužva i to definitivno nije siromašni dio Berlina. U toj gužvi i anonimnosti operiraju džeparoši'', navodi Blasius.
Ipak, ekstremno desne i populističke stranke poput Alternative za Njemačku (AfD) ne prestaju pričati o ugrozi koju no-go zone predstavljaju za Njemačku, svodeći kompleksan i prvenstveno ekonomski problem na pitanje migracije odnosno nacije.
''Pričati o širenju no-go zona u Njemačkoj se za ekstremnu desnicu pokazalo uspješnom političkom taktikom. Oni naglašavaju nasilje koje počine izbjeglice, a to je zapravo jeftin populizam koji nema utemeljenje u realnosti i društvenim znanostima. Na izborima je AfD dobio oko 13 posto glasova, dakle ta priča prolazi kod dijela glasača, no ona iskrivljava realnost. Desničarski populizam se temelji na glupoj tvrdnji 'Mi smo Nijemci, mi smo zato bolji'. Obraćaju se siromašnim Nijemcima koje uvjeravaju da su bolji od siromašnih useljenika i tako dvije siromašne skupine u društvu okreću jednu protiv druge. Navodno se bore protiv nasilja, a njihova je politika i retorika istovremeno puna nasilja. Moramo živjeti s njima, ali situacija nije ipak toliko loša kao u Poljskoj ili Austriji'', zaključuje profesor Blasius.
*
Mikroplastikom je zagađeno 90 posto flaširane vode, Svjetska zdravstvena organizacija najavila istragu
Mikroplastikom je zagađeno 90 posto flaširane vode, Svjetska zdravstvena organizacija najavila istragu
Foto: 123rf
NOVO istraživanje pokazalo je da je količina plastike u flaširanoj vodi dvostruko viša od one u vodi iz slavine, prenosi Guardian.
Nedavna analiza znanstvenika s Državnog njujorškog sveučilišta u Fredoniji za potrebe novinarskog projekta Orb Media otkrila je da više od 90 posto boca vode popularnih svjetskih brandova u sebi sadrži mikroskopske čestice plastike.
Ista skupina znanstvenika ranije je već provela analizu vode iz slavine, a u toj vodi koncentracija plastike bila je dvostruko niža.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) najavila je istragu potencijalnih rizika od plastike u vodi za piće.
U svakoj boci vode pluta na stotine komadića
U novom Orb Medijinom istraživanju analizirano je 259 boca vode 11 različitih brandova s 19 lokacija u devet zemalja. Rezultati analize pokazali su da se u svakoj litri flaširane vode nalazi 325 čestica plastike.
Od preko 250 testiranih boca, plastika nije pronađena u samo 17 njih. U nekim bocama koncentracija je bila ekstremno visoka i iznosila čak 10.000 čestica plastike na litru vode.
U vodi se najčešće nalazi polipropilen, od koje se izrađuju zatvarači za boce. Analizirane boce vode kupljene su u SAD-u, Kini, Brazilu, Indiji, Indoneziji, Meksiku, Libanonu, Keniji i Tajlandu.
Istraživači su za potrebe analize djeliće plastike u vodi bojili crvenim bojilom koje se obično ne hvata za prirodne materijale. Istraživanje nije objavljeno u znanstvenom časopisu i nije prošlo stručnu evaluaciju.
Testirani brandovi vode su: Aqua (Danone), Aquafina (PepsiCo), Bisleri (Bisleri International), Dasani (Coca-Cola), Epura (PepsiCo), Evian (Danone), Gerolsteiner (Gerolsteiner Brunnen), Minalba (Grupo Edson Queiroz), Nestlé Pure Life (Nestlé), San Pellegrino (Nestlé) i Wahaha (Hangzhou Wahaha Group).
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Kako plastika dospijeva u vodu?
Još jedna nova, nepovezana analiza organizacije Story of Stuff istražila je flaširanu vodu 19 američkih proizvođača. U njima je također pronađena plastika, no u nešto manjoj koncentraciji.
Tako je jedna marka vode imala 58,6 plastičnih vlakana po litri, dok su dva Nestléova branda sadržavala 11 i 15 komadića plastike po litri.
Prema Abigail Barrows, koja je provela istraživanje, plastika u flaširanu vodu može ući iz nekoliko izvora. "Plastična vlaka lako raspuhuje vjetar. Unutar tvornica u vodu mogu dospjeti putem ventilacije ili s odjeće", kazala je.
WHO najavio "pregled dostupnih dokaza"
Glasnogovornik Svjetske zdravstvene organizacije saopštio je da je organizacija svjesna da se radi o problematičnom području, no i da smatra kako još nema dokaza o utjecaju plastike iz flaširane vode na ljudsko zdravlje.
WHO će "pregledati dostupne dokaze, kojih ima vrlo malo, s ciljem donošenja plana istraživanja kojim će se postaviti detaljnija procjena rizika", izjavio je glasnogovornik.
Brandovi kritični prema istraživačkoj metodologiji
Iz Nestléa su kritični prema metodama korištenima u istraživanjima. Tvrde da metoda korištenja crvene boje može dati "lažne pozitivne rezultate".
Iz Coca-Cole su za BBC priopćili da njihova voda prolazi strogi proces filtracije, no plastična vlakna "mogu se naći u neznatnim razinama čak i u visoko tretiranim proizvodima".
Iz Gerolsteinera su potvrdili da su, prema njihovim analizama, količine plastike u njihovoj vodi niže od onih dopuštenih u farmaceutskim proizvodima.
Iz Danona su također sumnjičavi prema metodologiji korištenoj u istraživanju.
*
U Bahreinu otkriveno najveće naftno polje u povijesti zemlje
U Bahreinu otkriveno najveće naftno polje u povijesti zemlje
Foto: 123rf
BAHREINSKE su vlasti objavile da je u zemlji otkriveno najveće naftno polje u povijesti te kraljevine, izvijestila je službena novinska agencija BNA.
Naftni izvor otkriven je na zapadnoj obali zemlje.
To je najveće otkriveno naftno polje od 1932., godine u kojoj je započela eksploatacija nafte u Bahreinu.
"Možemo vas obavijestiti da prvobitne analize pokazuju da je riječ o velikoj količini nafte, koja će omogućiti dugoročno crpljenje", stoji u priopćenju bahreinskog Povjerenstva za prirodne resurse i ekonomsku sigurnost.
Ministar za naftu šeik Muhamed Bin Kalifa Al Kalifa izjavio je da se započelo s detaljnom analizom sadržaja novoga naftnog polja, njegovom veličinom i isplativošću.
Analiza se ostvaruje u suradnji s američkom naftnom konzultantskom tvrtkom DeGolyer and MacNaughton iz Dallasa.
*
Erdogan izraelskog premijera nazvao teroristom
Erdogan izraelskog premijera nazvao teroristom
Foto: Hina/ EPA
TURSKI predsjednik Recep Tayyip Erdogan je Benjamina Netanyahua nazvao "teroristom" pošto je izraelski premijer odbio "moralnu prodiku" Turske o krvavim sukobima koji su se u petak dogodili na granici između Gaze i Izraela.
"Hej, Netanyahu! Ti si okupator! Na ovoj si zemlji okupator, a istodobno si i terorist", rekao je Erdogan u govoru pred pristalicama u Adani.
"Ono što radiš potlačenim Palestincima bit će upisano u povijest, a mi to nećemo nikada zaboraviti", nastavio je.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Tisuće su ljudi prosvjedovale u petak blizu Pojasa Gaze u ime palestinskih izbjeglica, pri čemu je došlo do sukoba s izraelskom vojskom. Pritom je ubijeno 16 Palestinaca, a više od 1400 ih je ozlijeđeno, prenijele su agencije.
Prekjučerašnjim maršem započeo je pogranični prosvjed koji bi trebao trajati šest tjedana, a organizatori su ga nazvali nenasilnim. Organiziran je duž 65 kilometara granice na kojoj su postavljeni šatori na Veliki petak i u povodu početka židovske Pashe.
Erdogan je u subotu optužio Izrael za "nečovječan napad" i za "masakr" poručivši da će u svakom trenutku i na svaki način "raskrinkavati izraelski teror", a Netanyahu je u nedjelju ujutro na Twitteru odgovorio "da najmoralnijoj vojsci na svijetu neće držati prodike oni koji godinama neselektivno bombardiraju civile".
*
Trump kaže da neće legalizirati status mladih imigranata
Trump kaže da neće legalizirati status mladih imigranata
Foto: Hina
AMERIČKI predsjednik Donald Trump je rekao na Twitteru kako neće doći do dogovora o legaliziranju statusa mladih ilegalnih imigranata poznatih kao Sanjari te proglasio kako američko-meksička granica postaje sve opasnija.
"Graničari ne mogu korektno obavljati svoj posao na granici zbog smiješnih liberalnih demokratskih zakona" poput uhvati&pusti. Postaje sve opasnije", napisao je Trump na Twitteru u nedjelju ujutro, javlja Reuters. "Karavane stižu. Republikanci moraju ići s nuklearnom opcijom kako bi usvojili oštre zakone. SADA. NEMA VIŠE DOGOVORA O DACA!".
DACA je program stvoren 2012. pod demokratskim predsjednikom Barackom Obamom koji je Trump odlučio ukinuti prošle jeseni. Stvoren za pojedince koje su u Sjedinjene Države ilegalno doveli njihovi roditelji isto tako ilegalni imigranti, program je štitio oko 800.000 mladih ilegalnih imigranata od deportacije i davao im radne dozvole
Trump je govorio kako je otvoren za dogovor s demokratima u Kongresu koji žele zaštititi program u zamjenu za prekidanje lančane imigracije prema kojoj useljenik može dovesti neograničen broj rođaka u SAD, prekid vizne lutrije i financiranje izgradnje zida na granici s Meksikom.
"Meksiko poduzima tako malo, to nije NIŠTA, u sprječavanju ljudi da uđu u Meksiko preko južne granice i zatim u Sjedinjene Države", napisao je dalje Trump.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Trump je reagirao na članak stranice Buzzfeed o kretanju oko 1500 migranta iz Gvatemale, Salvadora i Hondurasa po Meksiku, navodi France Presse.
Organizatori, skupina dragovoljaca Pueblos sin frontersa (Narodi bez granica) pokušavaju organiziranjem skupina migranta zaštititi ih od vlasti, bandi i kartela kojima su redovne žrtve ako su izolirani.
"Meksiko mora zaustaviti priljev droga i ljudi, ili ću im zavrnuti pipu, NAFTA-u (Sporazum o slobodnoj trgovini između Sjedinjenih Država, Kanade i Meksika), nastavio je Trump na Twitteru i naglasio "POTREBU ZIDA".
Američki predsjednik, koji želi izgraditi zid na granici s Meksikom, nije od kongresa dobio potrebno financiranje u usvojenom proračunu prošlog mjeseca. Nada da će uvjeriti ministarstvo obrane, koje je dobilo rekordan proračun, da deblokira potrebne svote.
*
Njemačkoj nedostaje čak 17.000 njegovatelja
Njemačkoj nedostaje čak 17.000 njegovatelja
Foto: 123rf
NOVI ministar zdravstva Jens Spahn (Kršćansko-demokratska unija CDU) drastičan manjak njegovatelja u Njemačkoj želi ublažiti pojačanim uvozom radnika iz zemalja Europske unije, piše dnevnik Rheinische Post, a kako u nedjelju prenose njemački mediji.
''U Njemačkoj već sad nedostaje preko 17.000 djelatnika u sektoru tuđe njege. I mi ćemo zato intenzivno vrbovati, pored pokušaja ponovnog aktiviranja domaćih snaga, intenzivno tražiti i njegovatelje iz europskog susjedstva. U Europskoj uniji je na snazi pravilo slobodnog kretanja radne snage'', rekao je Spahn za Rheinische Post.
On je najavio i ubrzano priznanje diploma i stručnih svjedodžbi iz inozemstva.
''Koji put traje mjesecima i godinama prije nego što liječnicima i njegovateljima koji su već ovdje i koji mogu prionuti na posao budu priznate diplome'', rekao je Spahn i najavio da će se ovaj problem u suradnji sa saveznim pokrajinama, u čijoj nadležnosti leži priznavanje diploma, ubrzano rješavati.
Političar Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) i stručnjak za zdravstvo Karl Lauterbach predbacio je Spahnu da svojom politikom želi oslabiti EU partnere.
''Mi ne bismo smjeli pokupovati drugim zemljama njihove njegovatelje kojih i sada tamo već nedostaje'', poručio je Lauterbach koalicijskom partneru Spahnu.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Spahn je nakon kritika preko Twittera objasnio kako je pojačan uvoz njegovatelja iz ostalih EU zemalja samo jedan od mehanizama u procesu rješavanja problema drastičnog manjka njegovatelja u Njemačkoj.
Jedan od važnijih elementa, kako stoji i u demokršćansko-socijaldemokratskom koalicijskom ugovoru, jesu i programi kojima bi se zanimanje njegovatelja učinilo atraktivnijim između ostalog i povećanjem plaća.
Dnevnik Passauer Neue Presse javlja kako je glavni problem slabijeg plaćanja činjenica da mnogi njegovatelji rade na određeno vrijeme preko agencija koje plaćaju ispod dogovorenog tarifnog ugovora.
Regularno i na puno radno vrijeme zaposleni njegovatelji zarade oko 3000 eura bruto mjesečno dok u isto vrijeme oni koji su zaposleni preko agencija zarađuju petstotinjak eura mjesečno manje.
Prema posljednjim statistikama iz 2015., u Njemačkoj radi oko 300.000 stranih njegovatelja od čega ih najviše dolazi iz Poljske iza koje slijede Bosna i Hercegovina i Kazahstan.
*
Uhićen jedan od najbogatijih Rusa
Uhićen jedan od najbogatijih Rusa
Foto: Hina/EPA
RUSKE su vlasti u subotu uhapsile milijardera Zijavudina Magomedova pod optužbom da je pronevjerio više do 35 milijuna dolara optuživši u jednom od najvažnijih slučajeva kaznenog progona nekog ruskog tajkuna zadnjih godina.
Magomedov je zanijekao optužbe na predsudskom ročištu na kojem je sutkinja naredila njegovo pritvaranje do 30. svibnja.
Jedan od najbogatijih ljudi Rusije, 49-godišnji Magomedov se bavi građevinarstvom i logistikom preko svoje Summa Grupe. Isto tako investirao je u američke tehnološke tvrtke, među njima u projekt Virgin One Hyperloop.
Pritvoren je skupa sa svojim poslovnim partnerom i bratom Magomedom Magomedovom i Arturom Maksidovom čelnikom jedne od kompanija u Summa grupi koja je sudjelovala u izgradnji objekata za Svjetsko prvenstvo u nogometno u ruskoj eksklavi Kalinjingradu.
Optužen je za pronevjeru više od 35 milijuna dolara državnog novca tokom gradnje stadiona Arena Baltika u Kalinjingradu.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Saslušanje u moskovskom sudu održano je kako bi se odlučilo trebaju li Magomedov i njegovi suradnici biti pritvoreni do suđenja.
Odan Kremlju
Sutkinja Marija Sizinceva je rekla da su oni djelovali kao dio organizirane kriminalne skupine te da su pokušali izvršiti pritisak na svjedoke. Odbila je ponudu Magomedova da dade jamčevinu od 35 milijuna dolara i naredila njegovo pritvaranje.
Magomedov je dio skupine ruskih milijardera koji, mada su javno odani Kremlju, nisu dio unutarnjeg kruga oko predsjednika Vladimira Putina.
Neki pripadnici skupine kažu kako ih pritišće gospodarstvo kojem loše ide, sankcije Zapada Rusiji i moćne državne tvrtke koje se nameću u skoro svim sektorima gospodarstva.
Ljudi upoznati s ruskim pravosudnim sustavom kažu kako su veliki slučajevi progona korupcije rijetko izmišljeni, ali da se zakon primjenjuje selektivno te da na kazneni progon mogu utjecati vanjski čimbenici.
Zijavudin Magomedov je bio na 63 mjestu na prošlogodišnjoj Forbesovoj listi najbogatijih poslovnih ljudi u Rusiji s 1,4 milijarde dolara. U siječnju ga je američko ministarstvo financija navelo kao jednog od 96 oligarha bliskih Putinu.
Preuzeto sa portala INDEX.HR
26.04.2024
SAD u blizini Gaze gradi privremenu luku za slanje humanitarne pomoći
Masovni proboj Rusa, ukrajinska brigada se raspala. Prijeti kolaps cijele linije
Ukrajinski ministar ponudio ostavku, optužen je za korupciju
Detalji brutalnog ubojstva Hrvata u Irskoj. Prijatelj opisao napad, uhićena trojica
Održana komemoracija za humanitarne radnike ubijene u Gazi
Danci: Švicarska firma iz optužnice protiv Mamića prebacivala milijune Bellabeatu
25.04.2024
U Makedoniji su predsjednički izbori, vodi oporbena desničarska kandidatkinja
Putovnice vojno sposobnim muškarcima izdavat će se samo u Ukrajini
Fico gasi slovačku televiziju i pretvara je u novu
Biden prijeti zabranom TikToka. I dalje ga koristi
Biden je potajno poslao Ukrajini moćne projektile. Već su izveli žestok udar na Ruse
Ide li Plenković u Bruxelles? Sunčana Glavak: Neće on nigdje
24.04.2024
Penava: Upozoravam Plenkovića - ne prelazi tu crtu, imat ćemo druge scenarije
Uhićen najbliži Šojguov suradnik. Sumnja se da je primio mito
Otkrivene masovne grobnice kod bolnica u Gazi
Američki Senat odobrio glasanje o vojnoj pomoći Ukrajini, moguća odluka već noćas
Hezbolah dronovima napao sjever Izraela
Rusija upozorila Zapad. "Riskirate direktan vojni sukob s nama"
23.04.2024
Tajvan uzdrmala serija potresa. Najjači bio 6.3
Zelenski: Zahvalan sam Joeu Bidenu na njegovoj nepokolebljivoj podršci Ukrajini
Palestinski dužnosnik: U zadnja 3 dana ekshumirana su 283 tijela iz masovne grobnice
State Department: Rat u Pojasu Gaz je značajno narušio stanje ljudskih prava
Ukrajini bi trebali stići moćni ATACMS-i. Trump je upravo doživio prvi veliki poraz
Tužitelj: Trump se podmićivanjem pornoglumice uplitao u izbore 2016.
22.04.2024
Ukrajina: Pogodili smo ruski spasilački brod na Krimu
Zapovjednik izraelske vojske odobrio je nastavak ofenzive u Gazi
Prosvjedi u Španjolskoj protiv rata u Gazi. "Izrael ubija, Europa sponzorira"
Čuli ste za povremeni post? Iznenađujuće mijenja tijelo
Netanyahu: Zadat ćemo nove teške udarce Hamasu
Donji dom američkog Kongresa izglasao zabranu TikToka. "Gazi se sloboda govora"
21.04.2024
Zelenski: Hvala SAD-u na novoj pomoći. Rusija: To će uništiti Ukrajinu
Amerika izglasala pomoć Ukrajini. Ovo bi moglo promijeniti tijek rata
SAD spriječio ulazak Palestine u UN. Palestinski predsjednik: Guraju nas prema kaosu
Erdogan se sastao s vođom Hamasa i pozvao Palestince na jedinstvo protiv Izraela
Izrael srušio projektile izvan atmosfere. Je li to početak rata u svemiru?
Veliki ukrajinski napad dronovima na Rusiju. Pogođeno skladište goriva i trafostanice
20.04.2024
Čovjek se zapalio pred sudnicom u New Yorku gdje traje suđenje Trumpu
Izrael: U Pojas Gaze je došlo 276 kamiona s pomoći
Scholz: Rat u Ukrajini mogao bi potrajati još nekoliko godina
Azerbajdžan i Armenija dogovorili povratak sela. "Ovo je prekretnica"
"I Izrael i Iran pokušavaju spasiti obraz." Iranci na ulici viču: "Smrt cionistima"
Šef NATO-a: Nitko nema koristi od rata na Bliskom istoku
Iranski ministar: Izraelski dronovi nisu prouzročili štetu ili žrtve u Isfahanu
19.04.2024
Trump: Opstanak Ukrajine je važan za SAD
New York Times: Stranka krajnje desnice bi mogla odlučiti hrvatske izbore
Scholz traži od saveznika u NATO-u da Kijevu isporuče šest sustava Patriot
EU misli da Kina isporučuje Rusiji komponente za izradu oružja
SAD: Blokirat ćemo puno članstvo Palestine u UN-u, trebaju pregovarati s Izraelom
Zapovjednik kenijske vojske poginuo u padu vojnog helikoptera
Argentina traži partnerski status u NATO-u
18.04.2024
Netanyahu britanskom šefu diplomacije: Sami ćemo odlučiti kako ćemo odgovoriti Iranu
Njemački i britanski šefovi diplomacije pozvali Izrael na suzdržanost od eskalacije
U izraelskim napadima uništeno više od 4000 embrija u Gazi
Rusi nadograđuju svoje tenkove-kornjače. Sad imaju radijske ometače
U BiH pronađena djevojčica iz Njemačke, žrtva trgovine ljudima
Rusi raketirali Černihiv, poginulo najmanje 13 ljudi
Birači izvan Hrvatske: Putovala sam dva sata, ali htjela sam glasati, volim Hrvatsku
17.04.2024
Kanađanin se obogatio prevarivši više od milijun Amerikanaca
Ukrajinski gradonačelnik otišao u rat pa ubijen tijekom misije
Godina kada je cijela Europa gorjela
SAD britanskom sudu dao jamstva potrebna za izručenje Juliana Assangea
Koliko je jaka iranska vojska?
SAD: Ovo su informacije koje imamo o osveti Izraela. Neke mogućnosti su zastrašujuće
Katastrofalne poplave u Dubaiju. U jednom danu palo kiše koliko inače u godinu dana
16.04.2024
Ovaj čovjek ispraznio je gradove, uveo potpuno ludilo i pobio milijune
Deseci porotnika odbili biti na suđenju Trumpu. Jedan rekao: Jednostavno nisam mogao
Izraelski doseljenici ubili 2 Palestinca na Zapadnoj obali, naoružani upali u selo
Izraelski vojnici ušli u Libanon pa upali u Hezbollahovu zamku i stradali
Čeka se odgovor Izraela. Ako uzvrati istom mjerom, Iran neće imati šanse
Rusi brutalno raketiraju milijunski grad. To je najava kopnene ofenzive?
15.04.2024
Zelenski: Izraelu su pomogli saveznici, a mi mjesecima čekamo pomoć
Palestinci oduševljeni zbog napada na Izrael. "Klali su nas više od šest mjeseci"
Izrael: Oborili smo neprijateljski dron lansiran iz Jemena
Izraelska vojska: Odobreni su operativni planovi i za ofenzivu i za defenzivu
Iran: Mogli bismo gađati Amerikance ako budu branili Izraelce
Policajka ubila napadača iz Sydneyja. Njegovi roditelji: Samo je radila svoj posao
Izrael: Curica koja je ozlijeđena u iranskom napadu je kritično
14.04.2024
Širi se lažna slika eksplozije u Teheranu
Iran: Lansirali smo i projektile i dronove na Izrael
Izrael: Spremni smo za mogući iranski napad
Žena u SAD-u ubila dečka i svoju bebu. Upozoravala na apokalipsu zbog pomrčine
Iran zaprijetio Izraelu. Biden se ranije vraća u Washington
Scholz otputovao u Kinu. Nalazi se sa Xijem
Banda iz Bugarske u Britaniji ukrala 54 milijuna funti pomoći. Ovo je njihova taktika
13.04.2024
Biden očekuje iranski napad na Izrael, poručio im: Nemojte
UN: Potonuo brod s migrantima kod talijanske obale, nestalo 45 migranata
Iran i Izrael desetljećima su neprijatelji. Prijeti li zaista eskalacija sukoba?
SAD: Iranski napad na Izrael je stvarna prijetnja, branit ćemo ga
Cijene nafte blizu 92 dolara zbog straha od eskalacije na Bliskom istoku
Skočio s kruzera u more prije tjedan dana. Otac: Dobar je ronilac, vjerujem da je živ
Agencija: Švedska neće ispuniti klimatske ciljeve bez promjena politike
12.04.2024
Macron: Moramo se trajno pripremiti za geopolitičku i geostratešku promjenu
Iran: Naš odgovor Izraelu bit će kontroliran i neće izazvati eskalaciju
Turska priprema novi mirovni plan za Ukrajinu
Američki general: Rusi su nadoknadili gubitke puno brže od očekivanog
Nizozemska daje još 400 milijuna eura Ukrajini
Japanski premijer: Ukrajina riskira kolaps bez američke podrške
Navalni je prije smrti uspio dovršiti autobiografiju, objavit će se
11.04.2024
Pucnjava u Americi ispred džamije. Ozlijeđeno više osoba
Jedna osoba ubijena u napadu nožem u Francuskoj. Napadača ubila policija
Britanija najavila redovite vojne vježbe s Amerikom i Japanom
Velike mjere sigurnosti na utakmicama u Madridu i Parizu zbog ISIL-ovih prijetnji
Britanski TV doktor pacijentici radio botoks u zamjenu za seks
Sastali se Biden i japanski premijer, najavili "nikad viđenu" obrambenu suradnju
10.04.2024
Američka savezna država zabranila gotovo sve pobačaje
15-godišnjak izveo pokolj u školi u SAD-u. Zbog toga u zatvor idu i njegovi roditelji
UN: U Ukrajini je naglo porastao broj poginulih i ozlijeđenih civila
Ukrajinska obrana je pred kolapsom. Ovo su najgori scenariji za kraj rata
Trump i britanski ministar razgovarali o
|
|
|
| 
|
OSTALE VIJESTI
|
