Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
VIDEO Prosvjednici se skinuli goli pred britanskim zastupnicima
VIDEO Prosvjednici se skinuli pred britanskim zastupnicima
T.J.D., Hina
Foto: Epa
SKUPINA protestanata skinula se u Donjem domu dok su zastupnici raspravljali o Brexitu, javlja Sky News.
Britanski zastupnici večeras raspravljaju o nekoliko prijedloga kao alternativi sporazumu premijerke Therese May s EU-om, no diskutirali su, samo simbolično, i o peticiji o zaustavljanju Brexita.
Skinuli se u donje rublje
Prosvjednici, odnosno pripadnici aktivističke grupe Extinction Rebellion, skinuli su se na galeriji Donjeg doma, no bili su ubrzo nakon toga privedeni. Aktivisti su, kako tvrdi sama skupina, zalijepili svoje ruke na galeriju kako bi "skrenuli pozornost na 'slona u sobi' – globalno zatopljenje i ekološku krizu."
"Došli smo opasno blizu rubu nepovratnog kolapsa klime", poručili su iz grupe.
Zastupnik James Heappey podijelio je na Facebooku sliku protestanata i komentirao kako je "parlament upravo postao još malo luđi!"
Jedan prosvjednik obučen u kožne tange, piše Sky News, zalijepio je ruku na galeriju i pritisnuo svoje tijelo o stakleni zid galerije.
Neki su imali tijela obojena u sivu boju i nosila masku slona, a drugi su na tijelima imali napisane poruke poput "Želimo klimatsku pravdu sada!" i "Eko kolaps".
Britanska policija priopćila je kako je uhapsila 12 osoba zbog "narušavanja javnog reda, mira i pristojnosti“.
Prosvjedi izvan parlamenta
Za vrijeme današnjeg zasjedanja parlamenta druga skupina protestanata, ovoga puta ona koja se protivi Brexitu, također je jasno i slikovito pokazala svoje mišljenje, no u pristojnijoj formi. Nosili su plakate s natpisima koji su govorili što znači Brexit za britansku ekonomiju te dovezli pokretnu instalaciju s jasnom porukom.
Rasprava o peticiji o zaustavljanju Brexita većinski je simbolična i ne održava se u glavnoj dvorani Donjeg doma, gdje se održavaju rasprave o alternativnim prijedlozima.
0 ( + )
*
Parlament usvojio Orbanov zakon, žele potaknuti ljude da imaju više djece
Parlament usvojio Orbanov zakon, žele potaknuti ljude da imaju više djece
Hina
Foto: FAH
MAĐARSKI parlament usvojio je danas novi zakon čija je svrha ohrabriti više ljudi da imaju više djece nudeći im beskamatni zajam i porezne poticaje.
U skladu s tim mjerama, koje je premijer Viktor Orban najavio u februaru, bračni parovi, pod uvjetom da žena ima manje od 40 godina, mogu dobiti beskamatni zajam u iznosu od 10 milijuna forinti (31.000 eura).
Uvjet je i da je barem jedan supružnik zaposlen te da nijedno nije kazneno evidentirano. Također ne smiju imati porezne dugove.
Otplata zajma odgodit će se na tri godine nakon rođenja prvog djeteta. Nakon drugog djeteta trećina zajma bit će oproštena, a cijeli otpisan nakon rođenja trećeg.
Međutim, ako bračni par ne dobije dijete u roku od pet godina, morat će retroaktivno platiti kamate.
Na glasanju u ponedjeljak za taj zakon je uz vladajuću stranku Fidesz bila i većina oporbe.
Dok je najavljivao tu politiku u februaru, Orban je rekao da rješenje za opadajuću stopu nataliteta u Mađarskoj nisu migranti nego da treba uvjeriti ljude da imaju više djece.
Mađarska stopa nataliteta 2016. godine bila je 1,45 dijete po paru.
0 ( + )
*
Britanski parlament opet zasjeda. Čekaju ih važna glasanja o Brexitu
Britanski parlament opet zasjeda. Čekaju ga važna glasanja o Brexitu
HINA
Foto: Epa
BRITANSKI zastupnici raspravljali su danas o zaustavljanju Brexita nakon što je rekordnih šest milijuna ljudi potpisalo peticiju o opozivu procesa za izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije. No ta je rasprava bila većinom simbolična, a glavna je danas ona o nekoliko prijedloga kao alternativi sporazumu premijerke Therese May s EU-om.
Britanski parlament kasnije večeras glasat će o četiri alternativna prijedloga, a to su: stalna carinska unija, sporazum o Brexitu u norveškom stilu, potvrdni referendum za bilo koju opciju koju usvoji parlament i plan o opozivu članka 50 kao posljednje sredstvo za sprečavanje izlaska iz EU-a bez sporazuma.
Rezultati nisu obvezujući
Rezultati glasanja nisu pravno obvezujući, što znači da vlada sama odlučuje hoće li po njima postupiti ili ne.
Britanci su na referendumu 2016. izglasali napuštanje EU-a. Za izlazak je bilo 52 posto birača, a protiv 48 posto. Sljedeće godine britanska premijerka Theresa May obavijestila je o namjeri izlaska iz Unije 29. ožujka 2019. prema članku 50 Lisabonskog ugovora.
Međutim, sporazum koji je sklopila s EU-om tri puta nije prošao u parlamentu, zbog čega je Brexit odgođen barem do 12. travnja, a neki su pozvali na odustajanje od njega. Online peticija za opoziv članka 50 pokrenuta je nakon govora May u kojemu je rekla kako je ona po pitanju Brexita na strani britanskih građana. Njezina internetska stranica se opetovano srušila jer je stizalo 2000 potpisa u minuti.
"Ovu peticiju podržao je dosad neviđen broj ljudi, iako to nije iznenađujuće jer živimo u vremenima bez presedana", rekla je Catherine McKinnell, zastupnica oporbenih laburista, predstavljajući raspravu.
Simbolična rasprava
Ova rasprava je većinski simbolična i ne održava se u glavnoj dvorani Donjeg doma, gdje se održavaju rasprave o alternativnim prijedlozima.
O peticijama na vladinoj internetskoj stranici raspravlja se nakon što prikupe 100.000 potpisa i vlada mora odgovoriti na sve peticije s više od 10.000 imena.
"Ova vlada neće ukinuti članak 50. Mi ćemo poštovati rezultate referenduma 2016. i radit ćemo s parlamentom kako bismo donijeli sporazum koji će osigurati da napustimo Europsku uniju", navodi vlada u odgovoru na peticiju.
Ova je peticija najveća parlamentarna ikada. Nadmašila je 4,15 milijuna potpisa na peticiji 2016. u kojoj je pozvano na još jedan referendum o EU u slučaju da ni pobornici ni protivnici Brexita ne osvoje 60 posto glasova.
Više od 1,8 milijuna ljudi potpisalo je peticiju u kojoj se tražilo da se spriječi državni posjet američkog predsjednika Donalda Trumpa Britaniji, što je dovelo do rasprave u parlamentu 2017.
0 ( + )
*
Ruska obitelj otkrila da je više od 70 godina živjela ispod granate
Ruska obitelj otkrila da je više od 70 godina živjela ispod granate
Hina
Ilustracija: 123RF
OBITELJ iz Sankt-Peterburga shvatila je da je više od 70 godina živjela ispod granate, otkrivene iznad plafona njihova stana.
Stanovnici zgrade u središtu drugog najvećeg ruskog grada otkrili su tijekom obnove granatu iz Drugog svjetskog rata iznad stropne ploče, rekla je dužnosnica okruga Petrogradski u Sankt-Peterburgu Aleksandra Sokolova.
Svi stanovnici su evakuirani nekoliko sati nakon tog otkrića i granatu su odnijele specijalizirane službe, dodala je.
Između 1941. i 1944. tadašnji Lenjingrad je bio pod opsadom nacističkih postrojbi. Grad je pretrpio brojna bombardiranja i topničke napade. Tijekom tog razdoblja je više stotina hiljada ljudi umrlo od gladi.
0 ( + )
*
Katolički svećenici u Poljskoj pred djecom palili knjige Harryja Pottera
Katolički svećenici u Poljskoj pred djecom palili knjige o Harryju Potteru
T.J.D.
Foto: Dziennik Trybunal
KATOLIČKI svećenici sa sjevera Poljske spalili su mnoge knjige za koje su smatrali da su svetogrđa, uključujući i dječje romane o Harryju Potteru, popularnom mladom čarobnjaku kojeg smo navikli gledati na filmskim platnima, ali i TV ekranima, piše BBC.
Religiozna skupina Fundacja SMS Z NIEBA objavila je na Facebooku fotografije spaljivanja knjiga i opravdala krijes biblijskim navodima koji osuđuju čaroliju i čarobiranje. Grupa inače funkcionira tako da šalje kršćanske poruke putem SMS-a.
O kojoj se crkvi radi?
Kontaktirali smo lokalni medij Dziennik Trybunal koji je i objavio tu priču te ih upitali kada i gdje je održano spaljivanje "problematične" literature.
"Crkva se nalazi u Gdanjsku, radi se o crkvi svete Djevice Majke i svete Katarine Švedske (Parafia NMP Matki KoĹ›cioĹ‚a i Ĺ›w. Katarzyny Szwedzkiej), a paljenje je izvedeno jučer ujutro", odgovorili su nam.
0 ( + )
*
Žena u Americi rodila svoju unuku
Žena u Americi rodila svoju unuku
T.J.D.
Facebook: Elliot Dougherty
DVA muškarca u SAD-u žarko su htjeli imati svoje dijete pa im je obitelj odlučila priskočiti u pomoć. Majka jednog od partnera rodila im je dijete, malenu djevojčicu Umu Louise Dougherty-Eledge, piše CNN.
"Kada ste gej par koji je u braku, a želi imati dijete, znate da ćete to morati ostvariti na neki pomalo neobičan način", rekao je Matthew Eledge, jedan od dvojice novih očeva. "Postoje kreativni, jedinstveni načini kako osnovati vlastitu obitelj."
Jajna stanica sestre
Matthew Eledge i njegov suprug Elliot Dougherty žarko su htjeli postati očevi pa su zamolili obitelj za pomoć. Svoju kćer su dobili in vitro oplodnjom, odnosno postupkom kojim su jajne stanice oplođene spermijima izvan maternice.
Cecile Reynek Eledge (61), majka Matthewa Eledgea, nosila im je i rodila dijete. Za in vitro oplodnju koristili su Eledgeovu spermu i jajne stanice Doughertyjeve sestre.
Uma Louise rođena je u ponedjeljak 25. ožujka 2019. u 6:06 ujutro po lokalnom vremenu. Njena baka donijela ju je na svijet u klinici u Nebraski.
"Doista je velika čast imati ovakve dvije žene u našem životu"
"Mnogo mojih kolegica na koledžu reklo je da bi mi rado pomogle i nosile moje dijete, ali je to ipak velika obaveza", rekao je Matthew Eledge, učitelj.
"Stoga smo sretni što poznajemo toliko puno žena koje su bile spremne učiniti ovako nesebičnu stvar za nas", kazao je i dodao kako su on i njegov suprug Dougherty, po zanimanju frizer, zahvalni za podršku svih članova obitelji i prijatelja.
"Doista je velika čast imati ovakve dvije žene u našem životu", napisao je Dougherty na Facebooku. "Život je san."
0 ( + )
*
Komičar je glumio predsjednika, a sada bi i sam mogao to postati
Ukrajinski komičar glumi predsjednika. Upravo je pobijedio na pravim izborima
P.S
Foto: EPA
KOMIČAR koji glumi predsjednika i oligarh kojeg zovu Kralj Čokolade, trenutni predsjednik u stvarnosti. To su bila dvojica favorita na ukrajinskim predsjedničkim izborima. I komičar je pobijedio, barem u prvom krugu.
Naime, 41-godišnji komičar Volodimir Zelenskij je, prema privremenim rezultatima, dobio 30,4% glasova. Aktualni predsjednik i vlasnik konfekcijske korporacije Roshen, 53-godišnji Petro Porošenko, dobio je skoro upola manje glasova - 16,18%. A treći najjači kandidat, bivša premijerka Julija Timošenko i jedna od predvodnica takozvane Narančaste revolucije 2004., dobila je 13,15% glasova.
Ova nesvakidašnja situacija, koja s obzirom na datum izbora podsjeća na prvoaprilsku šalu, dosta govori o nesvakidašnjem stanju ukrajinske demokracije. No za razliku od susjedne Rusije, s kojom je Ukrajina od 2014. de facto u neproglašenom ratu, u Ukrajini se zaista sve do objave rezultata nije znalo tko će na izborima pobijediti.
Porošenko je, podsjetimo, pobijedio na prvim predsjedničkim izborima nakon Euromajdan revolucije 2014., kojom je zbačen proruski predsjednik Viktor Janukovič, koji je u međuvremenu pobjegao u Rusiju. Rusija se oglušila na ukrajinski zahtjev za izručenjem bivšeg predsjednika protiv kojeg su u domovini pokrenute istrage zbog masovnog ubojstva protestanata, kao i zbog isplate 2 milijarde eura mita raznim ukrajinskim ministrima, zastupnicima, sucima i drugim dužnosnicima, prema pisanju Kyiv Posta. Bivši premijer Arsenij Jacenjuk optužio ga je da je za vrijeme svog predsjedništva izvukao nevjerojatnih 70 milijardi eura iz zemlje na inozemne tajne račune.
Ukrajinci nisu zaboravili u kakvoj raskoši je zbačeni predsjednik Janukovič živio
Prizori iz Janukovičeve vrtoglavo raskošne rezidencije Mezirija, u koju su prosvjednici ušli nakon njegovog bijega u Rusiju, s privatnim zoološkim vrtom, golf-igralištem, luksuznim voznim parkom i lusterima od po sto hiljada dolar, najbolje su ilustrirale skandalozni kontrast između teškog siromaštva trećine Ukrajinaca i sumnjivog bogatstva ukrajinske elite - što, naravno, ne vrijedi samo za Ukrajinu.
Stoga ne bi trebalo biti posebno iznenađenje da su se Ukrajinci brzo zasitili oligarha koji ga je zamijenio na mjestu predsjednika. Polovica nacije ga, sudeći prema anketama, prezire, a bar četvrtina bi ga vidjela komičara nego njega na mjestu predsjednika - unatoč tome što ratno stanje obično ide na ruku aktualnoj vlasti, a ne izazivaču.
Ima li komičar kapaciteta biti predsjednik?
A izazivač je u ovom slučaju bio netko čiji je jedini dodir s politkom bio to što ismijava političare - i što je glumio predsjednika u TV seriji. Kritičari 41-godišnjeg Zelenskog s pravom se pitaju ima li on kapacitet za upravljanje zemljom i upozoravaju na neodređenosti njegova programa. No on je očito uspješno iskoristio odbacivanje elita, globalni trend osobito jak u Ukrajini nakon dugih godina teških gospodarskih problema i korupcijskih skandala.
Kao i nekoliko puta dosad u kratkoj, ali burnoj povijesti ove bivše sovjetske republike od njenog osamostaljenja 1992., ukrajinski glasači su imali izbor između kontinuiteta s uvelike omraženim, ali poznatim predsjednikom koji nudi stabilnost s jedne strane te naglim raskidom i rizičnim putem u nepoznatu i nepouzdanu budućnost sa Zelenskim. Iako bi drugi krug izbora mogao to promijeniti, zasad su se očito odlučili za potonje.
Glavni razlog koji leži iza ovog zaokreta leži u općem razočaranju Ukrajinaca Porošenkovom vladavinom. Većina Ukrajinaca, uključujući novinare i analitičare, smatra da se ništa nije promijenilo od Euromajdana, koji je trebao odvesti Ukrajinu na europski put, uz dublje poštovanje vladavine prava, ekonomskih i političkih sloboda. Štoviše, jedan od kandidata na ovim izborima, Anatolij Hrijcenko, tvrdi da je Porošenko još gori od Janukoviča.
Ukrajina ipak u boljem stanju danas nego nakon Euromajdana...
Nasuprot tome, činjenice ipak sugeriraju da je Ukrajina u puno boljem stanju nego prije pet godina, piše Foreign Policy. Rusija je tada, nakon što je okupirala, a potom i anektirala Krim, nakon spornog referenduma doslovno održanog u sjeni puščanih cijevi, podržala pobunu ruskih separatista na istoku Ukrajine. Činilo se da slijedi otvorena ruska invazija na Ukrajinu, no sve je ipak ostalo na razini prikrivenog, tzv. hibridnog rata koji traje i dan-danas. Ukrajinski BDP je bio u slobodnom padu - gotovo 25% u dvije godine. Vlada je bila u rasulu, tajne službe i vojska pune ruskih agenata, a sustavna korupcija Janukovičeve vlade načinila je neprocjenjivu štetu ukrajinskoj ekonomiji i društvu u cjelini. Ukrajina je kao država, ukratko, bila na rubu sloma.
No unatoč gubitku Krima, Ukrajina je pod Porošenkom i Jacenjukom obnovila vojsku i zaustavila napredovanje ruskih separatista potpomognutih ruskim vojnim snagama. Poduzela je reforme financijskog i energetskog sektora u skladu sa zahtjevima Međunarodnog monetarnog fonda te razvila opsežne diplomatske, ekonomske i kulturne veze sa Zapadom, poglavito s EU-om. Uložila je znatna sredstva u obnovu dotrajale infrastrukture. Kijevski Institut za ekonomsko istraživanje u svojoj je studiji zaključio da "ukupna ekonomska dobit od antikorupcijskih mjera (u zadnjih 5 godina) iznosi gotovo 6% BDP-a, a Ukrajina je skočila i na "doing business" ljestvici Svjetske banke u istom razdoblju, s 87. na 71. mjesto.
Ukrajina, za razliku od Rusije i u suprotnosti s narativom koji sustavno promiče ruska medijsko-propagandna mašinerija, ima funkcionalnu demokraciju i visoki stupanj slobode govora i okupljanja uz relativno nisku razinu desnog ekstremizma - dapače, organizacija Ukrajinsko-židovski susret tvrdi da je zastupljenost antisemitizma u Ukrajini među najnižima u istočnoj Europi.
No Ukrajina je i dalje, uz Moldaviju, najsiromašnija zemlja u Europi, zemlja iz koje zbog iznimno niskih plaća hiljade mladih i dalje bježe u EU, trbuhom za kruhom. A najbolja potvrda da reforme nisu išle dovoljno daleko je činjenica da su dvojica bivših ministara u Jacenjukovoj vladi, ministar gospodarstva Aivaras Abromavicius i ministar financijsa Oleksandar Daniljuk, sad u taboru Zelenskog. Obojica su otišli iz vlade tvrdeći da su sabotirani u provođenju prijeko potrebnih reformi.
"Svi u Ukrajini znaju što treba učiniti, ali nema političke volje. Zelenskij bi mogao biti ta nada, ta platforma, gdje ljudi s potrebnom političkom voljom mogli dobiti značajnu moć", objasnio je Abromavicius razlog svog ulaska u komičarev tabor za Bloomberg. A na pitanje je li Zelenskij populist, dao je znakovit odgovor: "Ako je populizam ispunjavanje obećanja koja drugi nisu ispunili, onda nemam ništa protiv takve vrste populizma."
...Ali od suđenja korumpiranim oligarsima i dalje ništa
Porošenka se, uostalom, s pravom kritizira zbog toga što pod njim nije došlo do procesuiranja korupcije koja je divljala pod Janukovičem. Gospodarski kriminalci su i dalje na slobodi - i to je također jedan od razloga zašto su ga glasači kaznili. Očito je da je Porošenko napravio kritičnu pogrešku kad je mislio da će Ukrajina nakon Majdana, koji je i izazvan besramnom korupcijom tadašnje elite, tolerirati da te iste elite ostanu nekažnjene.
Iza Porošenkova poraza leže još barem dva zabrinjavajuća faktora. Euromajdan je, piše Foreign Policy, izazvao u Ukrajini nerealna očekivanja da će Ukrajina preko noći ući u EU, što se naravno nije dogodilo. Pred tom zemljom je još dug put. Isto tako, Zelenski je pobijedio u prvom krugu izbora prvenstveno zahvaljujući glasovima mladih, koji su kao i u ostatku Europe nepovjerljivi prema establišmentu, a imidž i simbolika su im važniji od supstance. Pitanje je jesu li ovi glasači nesvjesno pobrkali televizijsku personu Zelenskog i njega kao stvarnog političkog kandidata. Tu su, na kraju krajeva, i nezanemarive kritike na račun sumnjive bliskosti Zelenskog i još jednog ukrajinskog oligarha u egzilu, Ihora Kolomojskog, koji je optužen da je pronevjerio milijarde kuna iz najveće ukrajinske banke.
Što se Rusije pak tiče, ona je i dalje daleko veća egzistencijalna prijetnja Ukrajini od korupcije. Putin je, valjda podsjetiti, još 2008. zapadnim liderima na marginama NATO summita u Bukureštu poručio da Ukrajina i nije prava zemlja. Gotovo sve što je učinio u odgovoru na antirusku i proeuropsku revoluciju u toj zemlji - uključujući napad na ukrajinske brodove i zarobljavanje mornara u Azovskom moru u studenom prošle godine - potvrđuje da vidi Ukrajinu kao svoje igralište, a ne suverenu susjednu državu. Je li toga svjestan i izgledni novi predsjednik, pitanje je na koje ćemo tek dobiti odgovor.