VIDEO Napadač iz Marseillesa otprije poznat policiji, vikao "Allahu akbar" i nožem ubio dvije žene
VIDEO Napadač iz Marseillesa otprije poznat policiji, vikao "Allahu akbar" i nožem ubio dvije žene
Screenshot: YouTube
DVIJE ŽENE žene ubijene su nožem, a njihova napadača ubrzo su potom ubili vojnici u nedjelju na glavnom kolodvoru u Marseillu i policija smatra da je riječ o terorističkom napadu.Tri policijska izvora kazala su da je sumnjivac uzviknuo "Allahu Akbar" prilikom napada.
Druge pojedinosti nisu poznate.
Osumnjičenik za napad nožem u nedjelju u Marseilleu već je poznat vlastima zbog kaznenih djela, objavio je izvor iz francuske policije.
Jedna žena je za Reuters kazala kako je vidjela napadača kako vadi nož iz rukava i napada jednu mladu djevojku i potom drugu ženu, uzvikujući "Allahu Akbar".
Napadača su ubili francuski vojnici koji su bili u ophodnji u blizini.
Francuski ministar unutarnjih poslova Gerard Collomb objavio je na Twitteru da će posjetiti Marseille zbog tog incidenta.
Macron zgrožen napadom
Policijski izvor je rekao da je jednoj žrtvi prerezan grkljan, dok je druga ubodena u trbuh.
"Općenito gledajući izbjegli smo takve napade u Marseilleu", rekao je predsjednik regije Renaud Muselier, u izjavi za BFM TV s mjesta događaja.
"Mislim da su snage sigurnosti reagirale jako brzo. Teško je učiniti više jer kada vidite da je udaljenost između dva tijela i napadača samo 10 metara, znači da su intervenirali brzo."
Francuski predsjednik Emmanuel Macron zbog napada je na svom Twitter profilu izrazio ogorčenost "barbarskim činom", hvaleći pritom brzu reakciju sigurnosnih snaga, uključujući vojnike Operacije Sentinelle koja je pokrenuta za takve slučajeve.
*
Referendum u Kataloniji pretvorio se ulični rat, ozlijeđeno preko 800 ljudi, pravi problemi tek stižu
Referendum u Kataloniji pretvorio se ulični rat, ozlijeđeno preko 800 ljudi, pravi problemi tek stižu
Foto, Video: Getty Images, Index.hr, Hina
RANO JUTROS katalonski birači počeli su blokirati vrata birališta i okupljati se ispred njih kako bi biračka mjesta zaštitili od policije i uspjeli glasati na referendumu za neovisnost.
U 20 sati zatvorena su birališta u Kataloniji gdje su se tokom nedjelje stanovnici izjašnjavali o neovisnosti unatoč sudskoj zabrani referenduma i intervenciji policije iza koje je ostalo 800 ozlijeđenih a među kojima i 12 policajaca.
Najveća kriza u posljednje 42 godine
Tijekom noći očekuju se izjave katalonskog predsjednika Carlesa Puigdemonta te objava rezultata koje španjolska vlada ne priznaje. Sam referendum bio je protivan španjolskom ustavu a javnosti će se obratiti španjolski premijer Mariano Rajoy u Madridu.
Oko 5,3 milijuna ljudi imalo je pravo glasa na današnjem, povijesnom referendumu, koji će ostati zapamćen po policijskom nasilu protiv građana Katalonije.
Tako se Španjolska danas suočila s najvećom krizom u svojoj 42-godišnjoj demokratskoj povijesti jer katalonske vlasti nisu odustale od referenduma unatoč zabrani španjolskog ustavnog suda i prijetnjama policijskom represijom.
Katalonska policija dobila je nalog da isprazni sve zgrade do nedjelje ujutro, a policajci su dobili naputak da se suzdrže od primjene sile. Te naredbe su odbili, a Nacionalni policijski sindikat protiv njih stoga pokreće postupak pred sudom.
"Sramota Europe"
Španjolska policija je tokom tjedna poslana u Kataloniju kako bi zaustavila referendum, a iako nisu uspjeli zastrašiti Katalonce da od njega odustanu, jutros su ih silom pokušali spriječiti da glasaju.
Već oko 9 sati pokušavali su odnijeti ljude koji su stajali pred ulazima na glasačkim mjestima. Policija je tukla stare, mlade, muškarce, žene, vatrogasce i katalonske policajce
Sjekirama su razbili prozor u jednom sportskom centru u kojemu je trebao glasati katalonski predsjednik.
Ispalili su gumene metke na prosvjednike, a kako su javili lokalni mediji jedna osoba je teže ozlijeđena u sukobu s policijom. Ukupni broj ozlijeđenih u večernjim satima premašio je 800.
Katalonski mediji objavili su video svojih vatrogasaca koji su stali između Katalonaca i španjolske policije kako bi ih zaštitili. Nedugo zatim pojavile su se i snimke španjolske policije koja tuče vatrogasce.
The Shame of Europe", napisao je CNN u svojem osvrtu na današnje policijske akcije.
Rajoy tvrdi da refrenduma nije ni bilo
Španjolsko ministarstvo unutarnjih poslova objavilo je da je policija zatvorila 92 ilegalna birališta te zbog napada na službenika i građanske neposlušnosti uhapsila troje ljudi, uključujući jednu djevojčicu.
Kako se približavao kraj glasanja, na pojedinim biračkim mjestima birališta su zatvorena prije vremena te su glasačke kutije odnesene prije nego bi španjolska policija uspjela doći po njih.
Glasnogovornik katalonske vlade Jordi Turull izjavio je da je policija zatvorila 319 biračkih mjesta te osudio nasilje
Iz španjolske oporbe stigli su pozivi za ostavkom Rajoya, a on je pak nakon zatvaranja birališta izašao pred medije i izjavio kako referenduma zapravo nije ni bilo.
"Većina Katalonaca nije željela sudjelovati u referendumu i time je poštovala zakon", rekao je premijer koji je za sve ozlijeđene okrivio vladu Katalonije.
"Odgovorni za to su jedino i isključivo oni koji su promovirali kršenje zakona i razbijanje suživota. Nemojte tražiti druge krivce, jer ih nema", izjavio je Rajoy na konferenciji za medije u Madridu. "Mi smo napravili ono što smo morali napraviti. Ispunili smo svoju obvezu, ponašajući se u skladu sa zakonom, i samo sa zakonom. Država je odgovorila čvrsto i trezveno", dodao je.
"Odgovarat ćete pred međunarodnim tijelima"
Glasnogovornik katalonske vlade kazao je kako će španjolska vlada odgovarati pred međunarodnim tijelima zbog nasilja.
"Španjolska država vrlo se kompromitirala i završit će na međunarodnim sudovima", kazao je Jordi Turull na konferenciji za novinare. On je dodao da slijedi prebrojavanja milijuna glasova no ne zna kada će to biti dovršeno.
Tijekom cijelog dana, iz Europske unije su stizali pozivi da se prekine s nasiljem koje nije rješenje. Kako prenosi Die Welt, Angela Merkel zatražila je očitovanje od španjolskog premijera koji će morati pojasniti nasilje na ulicama katalonskih gradova, dok će se o današnjim događanjima očitovati i Europska komisija.
U nadolazećim danima, nakon objave rezultat možemo očekivato svašta. Pravi problemi za Španjolsku i Kataloniju možda tek dolaze.
Katalonska fotografkinja Indexu je poslala Indexu fotografije iz Barcelone koje prikazuju kako je danas izgledao referendumski dan u Kataloniji
*
POGLEDAJTE SNIMKE I FOTOGRAFIJE IZ KATALONIJE Brutalna policija tuče i mlado i staro, i žensko i muško
POGLEDAJTE SNIMKE I FOTOGRAFIJE IZ KATALONIJE Brutalna policija tuče i mlado i staro, i žensko i muško
Screenshot: Youtube, Twitter
TRIDESET I OSAM osoba ozlijeđeno je gumenim mecima i pendrecima koje je upotrijebila španjolska policija koja je nasilno željela ući na biračka mjesta u Kataloniji, a ispriječila joj se masa ljudi. U Kataloniji se odvija referendum o nezavisnosti, unatoč zabrani španjolskog Ustavnog suda, priopćila je katalonska vlada.
Liječničku pomoć je od 9 sati ujutro zatražilo 38 osoba, od kojih su tri teže ozlijeđene, navela je vlada iz Barcelone na Twitteru.
Pošto je jutros regionalna policija Katalonije odbila ispuniti sudski nalog i zatvoriti škole u kojima se održava glasanje, slijedila je operacija španjolske nacionalne policije i civilne garde. Upotrijebili su gumene metke i pendreke kako bi prokrčili put prema biralištima.
Girona today. Riot sticks beating voters. If Spanish state want to turn a democratic vote into Paris '68 they're going right way. #1Octpic.twitter.com/YZZE1lBn2W
Stotine pobornika referenduma i dalje su ispred škola u kojima je srušena internetska veza, čime je onemogućeno prikupljanje podataka o biračima i registracija glasovanja. Na jednom mjestu građani postavljaju barikade ispred biračkog mjesta.
"Slika koju je u svijet odaslala španjolska država sramotna je i taj će imidž ostati zauvijek", rekao je katalonski predsjednik Carles Puigdemont u obraćanju medijima. Pozvao je stanovnike da nastave izlaziti na biračka mjesta unatoč televizijskim snimkama na kojima se vidi intervencija policije te ozljede od gumenih metaka. Kao i drugi čelnici pokrajinske vlade, tako je i predsjednik Puidgemeont uspio glasati, učinivši to na glasačkom mjestu gdje njegov dolazak nije bio najavljen, jer je na njegovu biralištu policija zaplijenila glasačke listiće razbivši prozore kako bi ušla u prostoriju. Čak i sama španjolska vlada nevoljko se prihvatila te zadaće. Cilj nacionalne policije i civilne garde je zaplijeniti izborni materijal, a ne dirati ljude koji žele glasati, rekao je Enric Millo, predstavnik španjolske vlade u Kataloniji. "Prisilili su nas da činimo nešto što ne želimo", rekao je na konferenciji za novinare .
Osudio je, međutim, postupanje katalonskih policajaca.
"Odbili su naredbu da spriječe ilegalni referendum i trebali su spriječiti otvaranje birališta, no nažalost to nisu učinili", požalio se i rekao da je to "golema neodgovornost" katalonskog vodstva.
Glasnogovornik katalonske vlade Jordi Turull rekao je da su otvorene tri četvrtine birališta na kojima su birači mogli glasati. Katalonska vlada najavila je da će skupina sveučilišnih profesora procijeniti rezultate katalonskog referenduma u nedjelju navečer, ali ne i odziv, o čemu će, kako se očekuje, informacija slijediti u ponedjeljak ujutro. Španjolska vlada je poručila iz Madrida da se referendum neće održati jer je nezakonit.
Ministarstvo unutarnjih poslova priopćilo je da se nakon rušenja elektronskog sustava glasovi ne mogu izbrojati, pa je on dodatno izgubio na regularnosti jer osobe sada mogu glasati više puta. Katalonska vlada ustvrdila je pak da je na djelu sustav koji će osigurati da se ne može glasati dva puta.
Policijska operacija se nastavlja diljem Katalonije, pokrajine na sjeveroistoku Španjolske. "Policija uklanja glasačke kutije kako bi ispunila nalog suda i poštivala zakon uslijed ilegalnog referenduma", poručio je španjolski ministar unutarnjih poslova Juan Ignacio Zoido preko Twittera. Šef katalonske policije u nedjelju se nije pojavio na sastanku sigurnosnih službi.
*
VIDEO Španjolska policija tuče katalonske vatrogasce koji čuvaju građane
VIDEO Španjolska policija tuče katalonske vatrogasce koji čuvaju građane
Foto, Video: Naiz.eus
KATALONSKI mediji objavili su video u kojemu se vidi kako katalonski vatrogasci štite građane od španjolske policije.
Nedugo zatim na Twitteru se pojavila snimka koja prikazuje kako španjolska policija tuče katalonske vatrogasce.
Španjolski premijer: Danas nije bilo referenduma, policija je obranila vladavinu prava
Španjolski premijer: Danas nije bilo referenduma, policija je obranila vladavinu prava
Foto: Hina
ŠPANJOLSKI premijer Mariano Rajoy rekao je u nedjelju navečer kako je za 761 ozlijeđenu osobu u Kataloniji prilikom policijske akcije odgovorna katalonska vlada jer je kršila zakon nastojeći organizirati nezakoniti referendum.
"Odgovorni za to su jedino i isključivo oni koji su promovirali kršenje zakona i razbijanje suživota. Nemojte tražiti druge krivce, jer ih nema", izjavio je Rajoy na konferenciji za medije u Madridu. "Mi smo napravili ono što smo morali napraviti. Ispunili smo svoju obvezu, ponašajući se u skladu sa zakonom, i samo sa zakonom. Država je odgovorila čvrsto i trezveno", dodao je.
Nakon što autonomna katalonska policija nije prema nalogu suda zatvorila škole gdje su zagovornici referenduma unijeli biračke kutije i listiće, španjolska policija je krenula po materijal zatvorivši 92 škole pri čemu su građani na ulazima pružali mirni, pasivni otpor, no četiri osobe su uhapšene zbog odbijanja naredbi i napada na policijske dužnosnike.
"Danas nije bilo referenduma, to je bila obična predstava"
"Dokazali smo da je naša demokratska država sposobna braniti se od ozbiljnih napada poput ovog koji je pokušan ovim nezakonitim referendumom. Neka odustanu od novih koraka na putu koji ne vodi nikamo", dodao je Rajoy predsjednik vlade desnog centra. Zahvalio je na podršci Europskoj uniji, najvećoj oporbenoj stranci Španjolskoj socijalističkoj radničkoj stranci (PSOE) te stranci centra Građani.
"Mogu vam jasno reći ono što svi vi već znate - danas nije bilo referenduma o samoodređenju Katalonije. Prisustvovali smo običnoj predstavi", istaknuo je Rajoy dodavši da većina Katalonaca nije sudjelovala u događanjima u nedjelju.
"Povrijedili su temeljna prava i prekoračili granice demokracije"
"U toj neodgovornoj politici neki su pokušali utišati one koji misle drukčije. Povrijedili su temeljna prava te prekoračili osnovne granice demokratskog dekora", obrušio se na katalonsku vladu koja zagovara odcjepljenje i stvaranje republike. Rajoy je pozvao ostale stranke u španjolskom parlamentu na zajedničko promišljanje budućnosti s kojom se trebaju suočiti ujedinjeni.
Nakon njega je konferenciju za medije održao Pedro Sánchez, vođa PSOE-a. "Mi ćemo biti na visini zadatka. Bit ćemo garancija stabilnosti jer podržavamo pravnu državu", rekao je. Narodna stranka desnog centra i lijevi centar PSOE mijenjaju se na vlasti u Španjolskoj posljednja četiri desetljeća te se protive izmjenama ustava koje bi ozakonile referendum u Kataloniji.
*
ANALIZA Koja je razlika između Hrvatske 1991. godine i Katalonije danas?
ANALIZA Koja je razlika između Hrvatske 1991. godine i Katalonije danas?
Foto: Anna Serrano, Hina
26 GODINA nakon što je Hrvatska na referendumu odlučila da istupa iz Jugoslavije kao jedinstvene savezne države, još jedna europska nacija danas bi trebala odlučiti hoće li ostati dio multietničke države ili će poći svojim putem.
Naglasak je, dakako, na riječi “trebala”, jer nitko trenutno ne zna hoće li se današnji referendum o odcjepljenju autonomne pokrajine Katalonije od Španjolske zaista i provesti - i ako se i provede, hoće li se odluka donesena na njemu zaista provesti u djelo. U dramatičnoj krizi koja potresa Kataloniju i Španjolsku u cjelini, i jedna i druga strana idu na sve ili ništa. Sreća u nesreći je da oružani sukob, barem zasad, nije izgledan, ali politički sukob već je u punom mahu.
Premijer Rajoy želi pod svaku cijenu spriječiti referendum
Španjolska vlada Mariana Rajoyja ne priznaje katalonsku odluku o raspisivanju referenduma i naumila je pod svaku cijenu spriječiti njegovo održavanje: slanjem hiljada španjolskih policajaca u Kataloniju (koja ima svoju autonomnu policiju), uhapsila je 14 visokih katalonskih dužnosnika, uključujući potpredsjednika regionalne vlade Josepa Mariu Jovea zbog korištenja proračunskih sredstava za održavanje referenduma (zbog toga njima, ali i samom katalonskom predsjedniku Carlesu Puigdemontu prijeti zatvor), zaplijenila nekih 10 milijuna glasačkih listića i više od milijun promotivnih letaka o referendumu, blokirala 140 web-stranica kojima katalonske vlasti informiraju glasače o referendumu, naredila Googleu da izbriše aplikaciju “On-Votar-1-Oct” koja se koristi za istu svrhu, blokirala sredstva iz središnjeg proračuna za održavanje referenduma, pa čak i blokirala 1300 škola predviđenih za glasanje.
S druge strane, deseci hiljada Katalonaca na ulicama prosvjeduju protiv ovako žestoke, po mišljenju mnogih unutar i izvan Španjolske, pretjerane represije. Ali otpor nije stao tu: kolone traktora, tzv. “Tractoradas”, ušle su jučer u Barcelonu i druge gradove u Kataloniji s ciljem da danas blokiraju pristup policije glasačkim mjestima, a u najmanje 163 škole, u kojima se planira glasati, kampiraju obitelji učenika kako ih policija ne bi mogla zatvoriti. U četvrtak navečer je došlo i do napada zapaljivom napravom, vjerojatno molotovljevim koktelom, na policijsku postaju u mjestu Igualada. Ipak, organizatori pozivaju prosvjednike da ostanu mirni i pružaju pasivni otpor.
Za razliku od hrvatskog referenduma 1991., katalonski je neustavan
U svakom slučaju, Puigdemontova vlada ne priznaje odluku španjolske, koja se pak poziva na odluku ustavnog suda o zabrani referenduma. Dok Madrid tvrdi da je referendum ilegalna i neustavna “farsa” koja se neće održati, Barcelona inzistira da je volja narod i načelo samoopredjeljenja iznad svakog zakona i ustava. Međutim, pravna je činjenica da je prema španjolskom ustavu ta zemlja, iako je sastavljena od 17 autonomnih pokrajina, jedinstvena i nedjeljiva, a eventualno odcjepljenje je moguće jedino na temelju referenduma koji bi se proveo na teritoriju čitave Španjolske. Također, povijesna je činjenica da je španjolski ustav donesen 1978., nakon smrti Francisca Franca i kraja njegove 36-godišnje diktature, upravo na temelju referenduma na kojem je premoćna većina od 91.8% španjolskih glasača (s izlaznošću od 67.1%) podržala nacrt ustava.
Tu dolazimo i do razlike u odnosu na situaciju u tadašnjoj Jugoslaviji 1991. Za razliku od unitarne Španjolske, SFRJ je bila federativna država, kao što se i navodi u njenom imenu, a jugoslavenski ustav iz 1974. garantirao je u svojoj prvoj točki “pravo naroda na samoopredjeljenje do odcjepljenja”.
Štoviše, vrlo je upitno želi li većina Katalonaca uopće neovisnost: prema posljednjoj anketi provedenoj na tu temu, samo 41% ih je bilo za, a 49% protiv. Katalonska vlada, sastavljena od više separatističkih stranaka, tvrdi da je za referendum dobila mandat na posljednjim regionalnim izborima. Međutim, iako su te stranke osvojile oko 53% mjesta u parlamentu, dobile su samo 48% glasova - dakle, ni tu se ne radi o većini. Katalonci su u svakom slučaju duboko podijeljeni po pitanju neovisnosti, kao što reportaže iz te regije pokazuju.
Pa ipak, Puigdemont ima dosta uvjerljiv argument kada kaže: “Oni (Madrid) kažu da nema većine u Kataloniji za većinu. Onda je rješenje vrlo lako: pustite da ljudi glasaju, i ako “ne” strana pobijedi, mi ćemo prihvatiti rezultat.” O drastičnim sredstvima kojima se Madrid služi kako bi zaustavio referendum oglasilo se i Vijeće za ljudska prava Ujedinjenih naroda, koje je u svom priopćenju upozorilo: “Mjere kojima svjedočimo zabrinjavajuće su jer se čini da krše fundamentalna individualna prava, uskraćujući javne informacije i mogućnost debate u kritičnom trenutku za španjolsku demokraciju.”
U ovoj igri visokih uloga, Rajoyju bi se agresivan pristup problemu mogao obiti o glavu i samo dodatno ojačati katalonski separatizam, kako kratkoročno tako i dugoročno. “Ovo što se događa zadnjih dana nikad nećemo zaboraviti… Nikad nećemo zaboraviti zabranu ideja, mišljenja, političkog djelovanja”, ogorčeno je obećao Puigdemont nakon slanja policije u ovu regiju. Ako Španjolska i ostane na okupu, tenzije, zamjeranja i nepovjerenje bit će još dugo vremena teško sanirati.
Madrid odbacuje dijalog, tvrdi Barcelona
Kako navodi katalonska novinarka Tate Cabre, pristup Madrida dijalogu i rješavanju otvorenih pitanja s Barcelonom bio je sve samo ne konstruktivan: “Španjolski ustavni sud poništio je više od 50 zakona koji su izglasani u katalonskom parlamentu posljednjih godina. Obeshrabrujući odgovori španjolskih vlasti nisu spriječili Katalonce da nastave tražiti dijalog, dijalog i dijalog... Čak 17 puta! Posljednji put bilo je to 15. rujna kada su katalonski predsjednik Carles Puigdemont, njegov zamjenik Oriol Junqueras, gradonačelnica Barcelone Ada Colau i predsjednica katalonske vlade Carme Forcadell poslali pismo premijeru Rajoyu i kralju Filipu VI tražeći pregovore o referendumu. Kao i obično, odgovor španjolske vlade bio je... Ne!”
I zaista, Katalonija, osim nacionalističkog sentimenta temeljenog na zasebnoj kulturi i jeziku (iako je integralni dio Španjolske još od ujedinjenja kraljevina Castille i Aragona 1469.), ima i snažne financijske motive za odcjepljenje: radi se, uz Madrid, o najbogatijoj španjolskoj regiji koja ima 16% populacije (7.5 milijuna stanovnika, gotovo kao Hrvatska i Bosna i Hercegovina zajedno), ali stvara 20% državnog BDP-a i plaća 25% poreza. Razlika između poreza koje Katalonija plaća i vrijednosti usluga koje dobiva zauzvrat je, navodi The Economist, 10 milijardi eura ili 4% regionalnog BDP-a.
Doduše, nije baš jasno jesu li Katalonci do kraja promislili moguće štetne posljedice na svoje gospodarstvo u slučaju neovisnosti: od (barem privremenog) izlaska iz eurozone, pa i same EU, do vjerojatne odmazde Madrida u obliku carina, blokiranja ponovnog ulaska u EU i drugih sankcija. “Nije istina da je Katalonija kolonija i nije istina da Katalonci mogu izići iz Španjolske i ostati u Europi. Na tim lažima oni (katalonska vlada) su izgradili planinu sentimenata, osjećaja”, upozorava španjolski autor i politički komentator Juan Cruz za Al Jazeeru.
Ivica Maštruko: Jugoslavija se ne može uspoređivati sa Španjolskom
Za komentar o kontroverznom katalonskom referendumu, sličnostima i razlikama u odnosu na proglašenje neovisnosti Hrvatske 1991. (ili s druge strane Kosova 2008.) te predviđanje o tome kako će se cijela situacija rasplesti, obratili smo se uglednom diplomatu i sociologu religije i politike, Ivici Maštruku.
O usporedbi Hrvatske i Katalonije Maštruko kaže: "Sličnosti ima vrlo malo u vezi sa slučajem Hrvatske. Jedna zajednica kao što je bila bivša Jugoslavija ne može se uspoređivati sa Španjolskom. Činjenica jest da se zapravo i Europa i suvremeni svijet formiraju i funkcioniraju kao zajednica država-nacija te da u suvremenim uvjetima sve nacije ili etničke zajednice žele, hoće i traže svoje utemeljenje u državnim okvirima. Tako je formirana Europa, tako je ustrojen svijet i sasvim je razumljivo da su takva nastojanja i Katalonaca."
"To nije ništa neuobičajeno i stoga smo svjedoci mogućnosti da, kao što smo u 20. st. svjedočili raspadima multietničkih i višenacionalnih federacija, da se to ponovi u 21. stoljeću.. Primjeri su Irska, Škotska, sada to traže i Kurdi i ono što se već realiziralo u cijeloj Europi sad se realizira i u njenim dijelovima koji se nisu oformili u države nacije. Na jednoj strani imamo globalizaciju, na drugoj strani partikularizaciju i formiranje manjih etničkih, nacionalnih, kulturnih zajednica", primjećuje Maštruko.
Što s pravnom valjanošću referenduma? "Pravna argumentacija uvijek zapravo služi kao argumentacija za već prihvaćene odluke, a onda se ide na racionalizaciju već donesene odluke koja je prvenstveno utemeljena na političkim i emotivnim razlozima. Međutim, neće te pravne zapreke, ukoliko to Katalonci budu željeli, za realizaciju njihovih zahtjeva. Ako oni to izaberu, te pravne odredbe kasnije se mijenjaju. Pravne odredbe su uvijek posljedica političke volje", odgovara Maštruko.
Maštruko: Političke igre se nastavljaju
Hoće li situacija danas eskalirati i hoće li referendum zaista biti proveden? "Španjolska ovime samo ojačava iracionalne otpore i racionalne strahove i time samo raste broj onih koji će glasati za nezavisnost i voda je na mlin onima koji su za nezavisnost Katalonije. Hoće li tu doći do nasilja, ostaje za vidjeti. Uz velike restrikcije, referendum će biti proveden - teško da će katalonska vlada sad odustati - ali uz neprimjerenu izlaznost koja će biti razlog za osporavanje vrijednosti i valjanosti referenduma. Političke igre se nastavljaju. Ako referendum ne uspije, onda će opravdanje biti da nije uspio zbog zastrašivanja vlasti, a ako uspije, onda će opet biti osporavanja. Onda dolaze razni pregovori, komisije, pa onda tek međusobno priznavanje", smatra Maštruko.
Ako ne možemo katalonski slučaj usporediti s Hrvatskom, možemo li onda s Kosovom, koje je jednostrano proglasilo neovisnost od Srbije, unatoč žestokom protivljenju Beograda? "I s Kosovom se mogu pronaći neke sličnosti, jasno je da Španjolska zbog toga nije priznala neovisnost Kosova, ali tu su u pitanju drugačije povijesne i političke okolnosti. Međunarodna zajednica će stati na stranu Španjolske sve dok neka komisija tipa Badinterove ne donese preporuku, ali u početku će se distancirati uz neke iznimke. U svakom slučaju, teško je predvidjeti kako će se situacija razvijati", zaključuje Maštruko.
*
Bogata Katalonija ne želi više hraniti španjolske uhljebe, u proračun daju 10 milijardi eura
Bogata Katalonija ne želi više hraniti španjolske uhljebe, u proračun daju 10 milijardi eura
Foto: Hina
DOMOVINA nekih 7,5 milijuna stanovnika koji se sve gorljivije žele odcijepiti od Madrida, Katalonija na sjeveroistoku Španjolske jedna je od najbogatijih pokrajina monarhije.
Naziv Katalonija datira iz 12. stoljeća. Njome je vladalo kraljevstvo Aragon kada je integrirana u Španjolsku u 15. stoljeću. Samoupravu je uživala i ona je uključivala i uporabu vlastitog jezika, no izgubila ju je 11. rujna 1714. kada je nakon 14 mjeseci opsade Barcelona pala u ruke španoljske vojske i taj dan slavi kao nacionalni praznik.
U doba nacionalnih pokreta u Europi u 19. stoljeću svijest o vlastitoj kulturi i katalonskom jeziku ojačala je i u Kataloniji koja je 1931. u doba republike dobila širu autonomiju te je obnovljen Generalitat de Catalunya.
Danas je Katalonija industrijska i turistička sila
U Španjolskom građanskom ratu Katalonija je bila uporište otpora generalu Franciscu Francu, a upravo pod njegovom diktaturom (1939. do 1975.) izgubila je autonomiju i ponovno je stekla kada je uvedena demokracija u Španjolsku. Tada je i katalonski jezik dobio status drugog službenog jezika.
Danas je Katalonija industrijska i turistička sila, sjedište pogona za proizvodnju automobila Seat i Nissan i više od 7000 multinacionalnih kompanija, prema podacima koje je iznio Ramon Tremosa i Balcells, ekonomist i eurozastupnik naklonjen neovisnosti te sjeveroistočne pokrajine.
S 20 posto udjela u ukupnom BDP-u, iako čine samo 16 posto stanovnika monarhije, Katalonci ističu da subvencioniraju ostatak Španjolske u čiji državni proračun uplaćuje gotovo 10 milijarda eura na godinu.
Potpora neovisnosti iznosila je 20 posto prije gospodarske krize 2008., ali od tada je brzo rasla i danas iznosi između 45 i 50 posto. Mnogi Katalonci krive središnju vladu u Madridu da pogoršava njihovo otežano gospodarsko stanje mjerama štednje i oglušuje se o njihove zahtjeve za širenjem autonomije.
Zagovornici neovisnosti vjeruju da će pokrajini biti bolje kao samostalnoj državi.
Naprotiv, španjolski ministar gospodarstva Luis de Guindos uvjerava da će gospodarstvo neovisne Katalonije doživjeti pad od 25 do 30 posto jer je uvjeren da će postsecesionistčki status donijeti neizvjesnost na međunarodnoj sceni i uplašiti ulagače.
Prije dva tjedna predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker rekao je da će Europska unija priznati neovisnost Katalonije samo ako se provede zakonit referendum, što prema sadašnjem španjolskom ustavu nije jer se treba provesti na čitavu teritoriju monarhije. Referendum je nezakonitim proglasio i Španjolski ustavni sud.
